Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Zadarske županije objavio je Javni poziv

za podnošenje zahtjeva za dodjelu sredstava potpora iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja

za 2024. godinu. Ukupna planirana vrijednost Javnog poziva je 160 tisuća eura, a prijave se podnose do 17. svibnja 2024. godine.

Ovim Javnim pozivom želi se dati financijska potpora poljoprivrednim gospodarstvima koja su upisana

u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, ekonomske veličine iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom

rezultatu poljoprivrednog gospodarstva iznad 3.000,00 EUR. Izuzetak od navedenog su vinari koji ne moraju

imati navedenu ekonomsku veličinu, ali da bi dokazali svoj status moraju dostaviti Izjavu o proizvodnji za 2023. godinu.

Na natječaj se mogu prijaviti poljoprivredna gospodarstva koja su organizacijskih oblika:

1. obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG),
2. obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti,
3. trgovačko društvo registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti (isključujući trgovačka društva čiji su osnivači i vlasnici javnopravna tijela),
4. zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti.

Korisnik potpore mora imati sjedište ili prebivalište na području Zadarske županije i ulaganje mora biti na području iste.

Sufinanciraju se prihvatljivi troškovi koji su nastali i koji su plaćeni u razdoblju od 21. lipnja 2023. godine do dana otvaranja Javnog poziva za 2024. godinu.

Cilj je razvoj konkurentne, otporne i održive poljoprivrede i prehrambenog sektora. Navedeno obuhvaća razvoj potporne infrastrukture za potrebe poljoprivredne

proizvodnje, poticanje uvođenja novih tehnologija i proizvodnih praksi za potrebe povećanja otpornosti, produktivnosti i održivosti poljoprivredne proizvodnje i

prerade, kao i poticanje ulaganja u ekološku proizvodnju i zaštitu autohtonih poljoprivrednih proizvoda, sorti i pasmina.

Potpore male vrijednosti, Zadarska županija će dodijeliti za mjere:

• MJERA 1: Kupnja mehanizacije, strojeva i opreme,
• MJERA 2: Biljna proizvodnja,
• MJERA 3: Stočarska proizvodnja,
• MJERA 6: Potpora za sudjelovanje na domaćim i inozemnim sajmovima i manifestacijama,
• MJERA 7: Potpora za certificiranje i marketinšku pripremu proizvoda,
• MJERA 8: Potpora za adaptaciju/gradnju i opremanje objekata za preradu i prodaju vlastitih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na poljoprivrednom gospodarstvu (kušaonice i izletišta).

Za mjere 1, 2, 3 i 8 sufinancira se 100% ukupno dokumentiranih troškova te je najviši iznos potpore koji se može dobiti 4.000, 00 EUR-a.

Za mjere 6  i 7 sufinancira se 50% ukupno dokumentiranih troškova, a najviši iznos potpore po Zahtjevu je 700,00 EUR-a.

Prijavitelji mogu podnijeti Zahtjeve za najviše dvije mjere, a najviši iznos potpore je 4.000,00 EUR-a.

Zahtjev se podnosi isključivo u elektronskom obliku, odnosno putem SOM sustava.

Javni poziv i sva potrebna dokumentacija u vezi istog, objavljena je na web stranici Zadarske županije www.zadarska-zupanija.hr

(poveznica Natječaji, Aktivni natječaji), ali je dostupna i u SOM sustavu.

Dodjelom nagrada za životno djelo fra Andriji Bilokapiću i posthumno Nives Kozulić te godišnjih nagrada zaslužnim pojedincima i udrugama danas je svečano obilježen Dan Zadarske županije. Utemeljena 1993. godine, u prvo vrijeme je pod nekadašnjim nazivom Zadarsko-kninska županija pokrivala bivši kotar Knin, da bi preustrojem zadobila današnji izgled.
 
Svečanoj sjednici u HNK Zadar nazočili su brojni uzvanici, među njima izaslanica predsjednika Sabora RH zastupnica u 10. sazivu Sabora Nikolina Baradić, izaslanik predsjednika Vlade RH ministar Šime Erlić, državni tajnik Josip Bilaver, gradonačelnik Zadra Branko Dukić, zastupnica u 10. sazivu Sabora Grozdana Perić,  župani Koprivničko-križevačke, Ličko-senjske i Šibensko-kninske županije, veleposlanik Republike Češke u RH, nadbiskup Milan Zgrablić, rektor Josip Faričić i mnogi drugi. Predsjednik Županijske skupštine Zoran Šikić čestitao je dobitnicima nagrada, ali i svima koji časno i pošteno obavljaju svoje poslove.
 
„ Pred nama su novi izazovi, očekivani i neočekivani, te sam uvjerenja da ćemo svi skupa iste na vrijeme spoznavati i rješavati ih, da ćemo prednost uvijek davati konstruktivnom i egzaktnom, stabilnosti, sigurnosti, pravednosti…  Da će svako nasilje, verbalno također i razne devijacije od temeljnih načela hrvatskog društva i teško stečenog, neovisno od koga i kada dolazili, potisnuti u drugi plan“, rekao je Šikić.
 
 Župan Božidar Longin rekao je kako se Zadarska županija poput feniksa izdignula nakon Domovinskog rata te je danas među četiri najrazvijenije županije u Hrvatskoj. Trenutno se u Zadarskoj županiji provode projekti vrijedni više od 600 milijuna eura, a posebno vesele pozitivni gospodarski pokazatelji – porast izvoza, prosječnih plaća i  značajno povećanje broja radnih mjesta.
„Zadarska županija je i dalje veliko gradilište: od dječjih vrtića, projekata vodno-komunalne infrastrukture, novih škola, luka, prometnica, kulturnih objekata, a modernizira se i proširuje Zračna luka Zadar. Posebno smo ponosni na nekoliko strateških projekata koje smo dovršili u proteklih godinu dana: Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima,  zgradu Dnevnih bolnica, Zadarsku rivu, luku Sali, a prije nekoliko dana kompleks Sv. Nikole. Osigurano je više do 25,5 milijuna eura za otoke, dodatnih 5,5 milijuna eura iz posebnog programa za Bukovicu i Ravne Kotare, a Grad Zadar i njegovo urbano područje opet imaju na raspolaganju sredstva iz ITU mehanizma i to zavidnih 43 milijuna eura“, naveo je Longin.
„Na poseban način čestitam fra Andriji Bilokapiću, velikom čovjeku i duhovnom autoritetu, dobitniku nagrade za životno djelo i zahvaljujem mu što je danas predslavio misu u sv. Frane povodom Dana županije. Naravno, s pijetetom se prisjećamo lika i djela pokojne Nives Kozulić s posthumnim priznanjem Zadarske županije, kojeg je svojim djelovanjem svakako zaslužila“, rekao je Longin.
 
Prigodno slovo održao je i ministar Erlić, koji je uime Andreja Plenkovića čestitao svim žiteljima Dan županije te podsjetio kako je ova Vlada bila partner u razvoju Zadarske županije, koja ima jedan od najvećih trendova rasta. Bukovica, Ravni kotari, obala od ninskog područja prema Biogradu i svim otocima – nema područja na kojem se nisu dogodila velika ulaganja u zadnjih šest-sedam godina.
„Nakon rata ona je jedna od onih koja se prometnula u gospodarskog, prometnog i razvojnog lidera i napravila razvojni skok. Po svim pokazateljima dobro se razvija, iznad hrvatskog prosjeka. Ima treći najveći rast BDP-a, najveći skok zaposlenosti u RH od 2016. do 2023., a najviše veseli da je prisutan trend većeg dolaska od odlaska ljudi. Drago mi je da je prisutan optimizam te da je Hrvatska perspektivna zemlja, uz sve izazove i probleme s kojima se suočavamo, rekao je Erlić, dok je donedavna saborska zastupnica Nikolina Baradić, kao izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, istaknula kako je u Zagrebu bila ponosna što dolazi iz Zadarske županije, simbola uspjeha.
 
Godišnje nagrade Zadarske županije dobili su Udruga pomoraca “Sv. Nikola” Vrsi, Državni arhiv u Zadru, Košarkaški klub osoba s invaliditetom Zadar, Mateo Škara, Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola Zadar, Yacht Club Biograd, Ante Mihić, Hrvatsko pjevačko glazbeno društvo “Zoranić” Zadar, Rukometni klub Zadar 2013 i Humanitarna udruga “Antonio Jurjević”.
Priznanja za životno djelo dobili su fra Andrija Bilokapić, za kojega je istaknuto kako je uz svoj upečatljiv pastoralni rad u Domovinskom ratu prikupljao pomoć te osnovao udrugu Pro vita, koja se zalagala za očuvanje života nerođene djece te kasnije obiteljima pružala pomoć. Postumno priznanje dodijeljeno je urbanistici Nives Kozulić, koja je sudjelovala u izradi brojnih urbanističkih projekata te urbanističkog plana na temelju kojega je danas izgrađen Zadar. Znala je pronaći ravnotežu između sukobljenih interesa oko zaštite prostora i potrebe za razvojem, istaknuto je prilikom dodjele priznanja koje je za nju primila sestra Silva Kozulić.
Zahvaljujući odboru na dodijeljenom priznanju fra Andrija je izrazio zahvalnost svima koji su utkani u njegov život, počevši od Stvoritelja do obitelji, prijatelja, učitelja, mnogih znanih i neznanih koji su na njega utjecali.
 
„ Čovjek je stvoren od one zemlje na kojoj je rođen, iz ovog ambijenta zemlje i izvora, izvađeni  iz ovog mora. Mnogi su ga osvajači htjeli oteti, a za obranu našeg kraja mnogi su branitelji prolijevali krv. Jedan od njih rekao mi je da je gotovo 2 tisuće dana svaki dan, pod kišom metaka i šrapnela, bio spreman umrijeti za domovinu. To treba poštivati i ne zaboraviti. Ta borba za ovo tlo ne prestaje ni danas, kada je otimačina najokrutnije ozakonjena, jer nam se rasprodaje pod krinkom našeg dobra. Mi smo ovdje i nitko ne može ovaj kraj voljeti i upravljati kao oni koji su na njemu stvoreni“, rekao je fra Andrija.
Svima je poručio da budu uzdarje drugima, jer će tek tada biti sretni i radosni.
 
„Drago mi je što ste priznali osobu i djelo Nives Kozulić, koju sam poznavao, o njoj govori njezino djelo, a osobito ljudi koje je odgojila, koji su rasli iza nje. To je bila sebedarna žena. Zahvaljujem svima koji su nas poticali na dobro. Osjećam se nedostojan biti ovdje, oko svega oko čega sam se trudi stoje mnogi i darovali smo malo od onoga što smo primili“, rekao je Bilokapić, prisjetivši se i pokojnog nadbiskupa Oblaka, koji ga je uvijek poticao da čini dobro.
„ Učinio nas Bog darom onima koji nas prvi trebaju“, zaključio je svoj govor ovogodišnji laureat.
Uoči svečane sjednice fra Andrija je predslavio  misu  u crkvi sv. Frane, a misi je prethodilo polaganje vijenaca na Gradskome groblju u Zadru.

Izvor: 057info

U novom EU programskom razdoblju 2021. - 2027. Hrvatska je, u okviru Integriranog teritorijalnog programa, osigurala čak 150 milijuna eura samo za ulaganja u otoke, od čega je 25,6 milijuna eura predviđeno za otočne projekte iz Zadarske županije.

Svečanost uručenja ugovora održana je u novouređenom prostoru Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, u nekadašnjem kompleksu crkve sv. Nikole, a nazočili su joj predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić, župan Božidar Longin, gradonačelnik Branko Dukić te brojni drugi uzvanici.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako je ovo prvi put da je toliko sredstava alocirano za razvoj otoka.

"Naša je poanta bila da pomognemo onima koji u ukupnoj aktivnosti hrvatskog turizma doprinose jednu petinu", kazao je premijer te podsjetio na brojna izdvajanja koja je osigurala Vlada za održivi razvoj otoka.

Ministar Šime Erlić podsjetio je da Hrvatska jedina članica EU koja uz Finsku ima poseban Zakon o otocima te naglasio da se na ovaj način omogućava otočnim partnerstvima da pomoću svojih strategija definiraju u što će se ulagati.

"Program je to s kojim smo jako zadovoljni jer smo napravili iskorak u kontekstu financiranja iz EU fondova. Riječ je o 86 kapitalnih projekata koji će se financirati iz ITP-a: 2 u Istarskoj županiji, 20 u Primorsko-goranskoj, 3 u Ličko-senjskoj, 7 u Zadarskoj, 8 u Šibensko-kninskoj, 25 u Splitsko-dalmatinskoj, te 21 u Dubrovačko-neretvanskoj županiji“, istaknuo je Erlić.

Zadarska županija može se pohvaliti s čak 150 otoka i upravo su oni veliko bogatstvo koje imamo, kazao je u svom obraćanju župan Božidar Longin.

„Stoga je izuzetno značajno učiniti sve što je moguće kako bi se unaprijedila kvaliteta života njihovih stanovnika, a to je glavni cilj ovih programa. Ulaganje u kapitalne projekte infrastrukture; bila ona komunalna, javna ili poduzetnička; u obnovljive izvore energije te zaštitu okoliša, svakako jest temelj cjelokupnog razvoja. Svjesni smo da ostvariti tako velike i skupe projekte možemo samo povlačenjem europskih sredstava, u čemu smo se pokazali dosta uspješnim“, poručio je župan dodavši da je Otočno partnerstvo Zadarske županije odabralo 7 projekata za financiranje iz ITP mehanizma, i to vrlo raznolikih od Arhipelogosa Sveučilišta u Zadru, preko energetske obnove Psihijatrijske bolnice Ugljan, Paškog muzeja soli, do niza projekata otočnih jedinica lokalne samouprave.

Uručeni su i ugovori iz Programa razvoja otoka 2024., čime se osigurava financiranje 71 projekta diljem svih sedam obalno-otočnih županija, a ukupna im je vrijednost 4,09 milijuna eura.

Opća bolnica Zadar okrenula se obnovljivim izvorima energije i predstavila značajne rezultate Projekta "Solarna elektrana Opća bolnica Zadar" na završnoj konferenciji  ovog projekta.

Rezultate Projekta su predstavili: Željko Čulina - ravnatelj Opće bolnice Zadar, Srećko Tamburović - stariji istraživač Energetski institut Hrvoje Požar, Anita Milas Anzić - načelnica sektora za bolničku zdravstvenu zaštitu i kvalitetu zdravstvene zaštite iz Ministarstva zdravstva RH, Božidar Longin - župan Zadarske županije, Helge Klouman Marstrander - zamjenik veleposlanika Kraljevine Norveške, Šime Erlić - ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske te Ines Stipčević - voditelj projekta Solarna elektrana Opće bolnice.

Obraćajući se nazočnima župan Božidar Longin je rekao kako je Županija prije puno godina u svim svojim strateškim dokumentima definirala korištenje obnovljivih izvora energije kao put kojim želi ići.

„Prije petnaestak smo godina izradili Atlas vjetra i Atlas dozračene sunčeve energije kao podlogu za niz projekata. Pa je, slijedom toga, prva vjetroelektrana u Republici Hrvatskoj puštena u rad upravo na području naše županije, a godinama, kroz javni poziv, građanima pružamo mogućnost sufinanciranja postavljanja solarnih panela na njihove domove. Prepoznat je naš rad i time što je Institut Hrvoje Požar nagradio naš nadležni Upravni odjel za  prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove nagradom za popularizaciju obnovljive energije u RH.

U tom kontekstu sretni smo što je i bolnica odlučila slijediti taj put kao veliki potrošač električne energije. Imamo sreću što živimo na Mediteranu koji je područje bogato velikim brojem sunčanih dana pa je stoga vrlo racionalna odluka iskoristiti tu prirodnu prednost“, rekao je župan Božidar Longin.

Dodao je kako je financijska situacija u zdravstvu  vrlo izazovna  te je  pohvalio provedbu projekta čija provedba će za posljedicu imati smanjenje troškova električne energije, ali i doprinijeti zaštiti okoliša.

„Također, nije zanemarivo i to što će ušteda na jednom trošku ostaviti, nazovimo ga, manevarski prostor za kupnju nove bolničke opreme čime će se dodatno podići razina zdravstvenih usluga koje bolnica pruža svim našim građanima. Sretan sam što je ovaj projekt uspješno proveden te upućujem zahvalu Kraljevini Norveškoj, Lihtenštajnu i Islandu, prijateljskim zemljama koje su financirale ovaj projekt, kao i nadležnim ministarstvima bez čije pomoći projekt ne bi mogao biti ostvaren.“, rekao je još župan Longin

Na krov Poliklinike postavljena su 552 solarna panela s ciljem smanjenja potrošnje električne energije primljene iz elektroenergetske distribucijske mreže za 19,11% , a na taj će način  bolnica ostvariti uštede.

Solarna elektrana Opće bolnice Zadar proizvodit će 279.063 kWh električne energije godišnje te će smanjiti emisije CO2 za 65,3 tona godišnje

Ušteđena sredstva omogućit će daljnja ulaganja u modernizaciju bolničke opreme i unapređenje zdravstvenih usluga.

Izgradnja solarne elektrane također doprinosi cilju Programa „Energija i klimatske promjene“ povećanjem korištenja tehnologija sa smanjenom emisijom ugljika i povećanom sigurnosti opskrbe energijom u Republici Hrvatskoj.

Projekt je financiran od Islanda, Lihtenštajna i Norveške kroz Financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora (EGP) 2014.-2021. uz nacionalno sufinanciranje Republike Hrvatske u okviru Programa „Energija i klimatske promjene“.

Ukupna vrijednost investicije iznosi 261.352,88 € od čega je iznos bespovratnih sredstava 222.149,95 €. Trajanje projekta bilo je od 15. lipnja 2022. do 30. travnja 2024. godine.

Koristi koje će solarna elektrana Opće bolnice Zadar donijeti ne samo bolnici nego i široj zajednici bit će primjer i poticaj lokalnim i nacionalnim ustanovama na korištenje obnovljivih izvora energije.

Danas je u Multifunkcionalnoj dvorani Centra za kreativne industrije, Zadar održana završna konferencija projekta „Jačanje STEM vještina u osnovnim školama u Zadarskoj županiji – STEM COUNTY“. Nositelj projekta je Grad Zadar, a partneri su Zadarska županija, Sveučilište u Zadru, Ustanova za razvoj kompetencija, inovacija i specijalizacije Zadarske županije INOVAcija te Muzej Vitenfabrikken iz Norveške. Uvodne pozdravne govore održali su gradonačelnik Branko Dukić, župan Božidar Longin, zamjenik veleposlanika Kraljevine Norveške u RH Helge Klouman Marstrander te Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić, dok su cjelokupne rezultate projekta predstavili ravnateljica Ustanove za razvoj kompetencija, inovacija i specijalizacije Zadarske županije INOVAcija Katarina Colić, ravnatelj Muzeja Vitenfabrikken John Arne Frafjord, v.d. pročelnika UO za odgoj i školstvo Joso Nekić, pročelnik UO za obrazovanje kulturu i šport Ivan Šimunić, rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić te voditeljica projekta Ivana Guglielmini.
- S ponosom mogu reći kako je STEM pristup učenju u Zadru postao uobičajena praksa, poticanje učenika na STEM način razmišljanja započelo je u našem gradu kroz različite europske projekte u koje su se uključivale brojne osnovne i srednje škole, ulagalo u tehnološko opremanje i uvođenje niza izvannastavnih aktivnosti. Danas imamo aktivne centre izvrsnosti, organiziramo brojne radionice i učenička natjecanja, a sve u cilju daljnjeg poticanja mladih na istraživanje i kreativan pristup rješavanju zadataka – ovim riječima je sve prisutne pozdravio gradonačelnik Grada Zadra, Branko Dukić.
Prisutnima se obratio i župan Zadarske županije, Božidar Longin:
- Ovim projektom naša županija postala je STEM županija. Brzina tehnološkog razvoja danas se više i ne mjeri u godinama, već gotovo u satima, stoga je nužno prilagoditi i naš obrazovni sustav, kurikule, a i prostore u kojima se takve discipline podučavaju. Izvrstan je ovo primjer

kako se može postići geografska sinergija i pružiti jednake obrazovne mogućnosti svim učenicima, bez obzira na njihovu regionalnu pripadnost.
Ukratko o projektu rekao je i zamjenik veleposlanika Kraljevine Norveške u RH, Helge Klouman Marstrander:
- Glavni cilj ovih fondova je smanjivanje društvenih i ekonomskih razlika. Ulaganje u obrazovanje djece je krucijalno, jer čini osnovu za njihov budući uspjeh i daje im potrebne vještine da bi uspjeli u društvu. Ako dovoljno rano utječemo na razlike u obrazovanju možemo razbiti sve prepreke, promovirati jednake mogućnosti i kreirati bolje društvo za sve.
Prisutan je bio i Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Šime Erlić:
- Ministarstvo Regionalnog razvoja provodi ovaj financijski mehanizam iz Kraljevine Norveške i Europskog gospodarskog prostora, ali je zapravo riječ o financijskom instrumentu sličnom europskim fondovima koji funkcionira na način da Hrvatska, zajedno s Kraljevinom Norveškom i zemljama Europskog gospodarskog prostora, definira prioritete i područja u kojima želi surađivati i ulagati sredstva. Jedno od tih područja je upravo STEM, odnosno lokalni razvoj, program iz kojeg se financira ovaj projekt koji je hvalevrijedan, jer je to bila i intencija Hrvatske vlade da se upravo STEM zajedno i u suradnji s norveškim partnerima razvija na jednoj većoj razini kroz svo ovo vrijeme pred nama.
Cjelokupne rezultate ovog projekta predstavili su i:
Katarina Colić, ravnateljica Ustanove za razvoj kompetencija, inovacija i specijalizacije Zadarske županije INOVAcija:
- Ustanova INOVAcija je partner na provedbi projekta. U okviru ovog projekta naše aktivnosti su bile organizacija STEM tjedna i organizacija Znanstvenog sajma, sve u cilju poticanja interesa za STEM područje među djecom i mladima.
Ravnatelj Muzeja Vitenfabrikken, John Arne Frafjord dodao je:
- Za nas je bilo izrazito zadovoljstvo doći ovdje, ali isto tako i kada su vaši učitelji bili u Norveškoj. Naša ideja za doprinos ovom projektu bila je razmjena znanja, kao i da vam pokažemo kako se stvari rade na norveški način. Na radionicama u Norveškoj, na kojima je sudjelovalo 45 učitelja iz Hrvatske, prošli smo kroz razne znanstvene grane, kao što su matematika, biologija, povijest, geologija, astronomija, kemija…

Joso Nekić, v.d. pročelnika UO za odgoj i školstvo Grada Zadra:
- Ovaj projekt je kruna rada Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra. Naša težnja je san za ostvarenjem našega creda, a to je da svi imaju dar i svi mogu postati izvrsni.
Ivan Šimunić, pročelnik UO za obrazovanje, kulturu i šport Zadarske županije:
- Većina naših projekata fokusirana je na građevinske zahvate, no u ovom projektu uz ulaganja najvrjednije je ulaganje u ljude. Jedna od vrijednosti ovoga projekta svakako je i mobilnost, budući su učitelji boravili u Norveškoj i izmjenjivali iskustva i znanja.
Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru:
- STEM County je projekt na kojem smo i mi kao akademska zajednica mogli sudjelovati na dva načina: jednim dijelom konkretnim sudjelovanjem u STEM aktivnostima prenoseći naša znanja i iskustva u sustav primarnog obrazovanja i drugim dijelom dajući odgovor na pitanje “kako poučavati?”

Na kraju je Voditeljica projekta Ivana Guglielmini predstavila očekivane rezultate projekta kao i doprinose pokazateljima rezultata te zaključila kako su svi ciljevi i rezultati projekta uspješno ostvareni. Tom prilikom zahvalila je projektnom timu, agenciji Zadra Nova koja je pružila podršku u pripremi projekta te učiteljima - sudionicima projekta koji su zajedničkim snagama iznijeli ovaj projekt na dobrobit čak 659 učenika osnovnih škola u Zadarskoj županiji.

Link na društvene mreže Projekta:

https://www.facebook.com/profile.php?id=100086000917454

https://www.instagram.com/stem_county/?hl=en

Projekt STEM County se financira u okviru programa „Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva" koji čini dio Financijskih mehanizama Europskog gospodarskog prostora i kraljevine Norveške, a provodi se u razdoblju od 15. srpnja 2022. do 14. travnja 2024. godine.

Više informacija o financijskom mehanizmu: https://eeagrants.hr

Više informacija o programu: https://eeagrants.hr/programi/lokalni-razvoj-i-smanjenje-siromastva/

U organizaciji Zadarske županije danas je u Centru za razvoj i edukaciju u Poličniku održana konferencija Pametna sela 2024. Zadarska županija. Organizacija Konferencije odobrena je kroz Poziv za podnošenje prijedloga aktivnosti Nacionalne mreže Zajedničke poljoprivredne politike u 2023. godini. Nositelj projekta je Zadarska županija, a partneri su LAG-ovi Mareta, Bura i Laura. Konferenciji su, između ostalih, nazočili i zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol koji se uključio online iz Bruxellesa, župan Zadarske županije Božidar Longin, stručnjaci iz područja EU fondova, područja pametnih sela, predstavnici gradova i općina, brojni poljoprivrednici i ostali dionici na ruralnom području.

Cilj ove konferencije bio je informirati sve dionike i javnost o prednostima Pametnih sela, modela koji omogućava osnaživanje, revitalizaciju i povećanje atraktivnosti ruralnih zajednica, te informirati sudionike o načinima financiranja projekata na ruralnom području s naglaskom na digitalizaciju sela.

Razvoj ruralnih područja uobličen u konceptu Pametnih sela vrlo je aktualna tema kojoj se na razini Europe posvećuje sve više pozornosti s ekonomskog, demografskog i ekološkog aspekta. Hrvatska nije iznimka po ovom pitanju, osobito uzimajući u obzir prirodna bogatstva kojima obiluje, njezin gospodarski potencijal i probleme depopulacije ruralnih područja s kojima je, nažalost, već godinama suočena.

Zastupnik u Europskom parlamentu doc. dr. sc. Tomislav Sokol istaknuo je u pozdravnom govoru kako Europska unija već godinama radi na promoviranju koncepta pametnih sela čija ideja je da se ulaže u razvoj sela, ali ne samo u poljoprivredu, već i u tehnološki napredak poljoprivrede i njeno podizanje na višu razinu, nego i u prometnu infrastrukturu, zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu i širokopojasni internet. Da bi ljudima koji žive na selu bili dostupni svi sadržaji koje imaju ljudi koji žive u gradovima, potrebne su investicije, kreativno ulaganje u nove tehnologije, u digitalnu tehnologiju s ciljem da se standard života na selu podigne na višu razinu. Zastupnik Sokol istaknuo je i pohvalio napore Zadarske županije u cilju razvoja pametnih sela na svom području.

Koliko je koncept pametnih sela važan za Zadarsku županiju istaknuo je i Župan Božidar Longin:

“Tema je ovo koja nam je itekako zanimljiva jer je veći dio prostora Zadarske županije upravo ruralno je područje, i to i u zaleđu, i na otocima. Nažalost, upravo je područje zaleđa pretrpjelo najveća ratna razaranja te veliku migraciju stanovništva. Također, i otoci trpe depopulaciju. No zanimljivo je da u posljednjih nekoliko godina, osobito kroz pandemijske godine, nije rijetka pojava da se mlade obitelji doseljavaju ili vraćaju na ognjišta predaka. Cijene nekretnina i zemljišta uz more sve su više pa naše zaleđe postaje sve privlačnije.”

Župan Longin je istaknuo kako je Zadarska županija od 2019. do 2023. godine temeljem javnog poziva isplatila gotovo 910 tisuća eura potpora.

“Stavljen je naglasak na ekološki certificirane proizvođače, na mlade poljoprivrednike, na otočne poljoprivrednike, na poticanje zelenog poduzetništva, na ribarstvo i marikulturu kao ono u čemu smo zaista uspješni, no sufinancirana je i kupnja mehanizacije, opreme, plastenika, povećanje stočnoga fonda, podizanje trajnih nasad, sudjelovanje na sajmovima i sl. manifestacijama, na ulaganje u opremu kušaonica te u promidžbu,” rekao je Longin.

Prezentaciju o konceptu pametnih sela održala je Tea Kurfurst, voditeljica usluge Pametna sela Hrvatske i voditeljica EU projekata te članica Odbora za ruralni razvoj i tehnološke inovacije pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, koja je sudionike konferencije uvela u temu i navela pozitivne primjere razvoja koncepta pametnih sela u Europi.

Ivan Čupić, voditelj EU projekata, predstavio je rezultate Programa ruralnog razvoja RH (2014. -2022.) na području Zadarske županije te rezultate Programa potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju Zadarske županije (2019. - 2023.). Uz navedeno, predstavljene su i mogućnosti financiranja projekata iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. -  2027. te mogućnosti financiranja projekata iz novog Programa ruralnog razvoja Zadarske županije.

U sklopu konferencije održana je i panel rasprava na temu pametnih sela. Sudionici panela su bili: pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Daniel Segarić, ravnatelj AGRRA-e Ivica Pintur, direktor Kotar net d. o. o Filip Dražić, Marta Pintur Bosna iz udruge Ravni kotari i članica Odbora za ruralni razvoj i tehnološke inovacije pri HPK Tea Kurfurst.

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić u pratnji zamjenika župana Šime Vickovića posjetio je otoke Ugljan i Pašman, čijim je jedinicama lokalne samouprave iz Programa razvoja otoka u 2024. godini odobreno ukupno 277.900 eura.

Općina Preko za gradnju mrtvačnice unutar novoga groblja u naselju Preko – I. faza dobila je 67.500 eura, Općina Kali za rekonstrukciju i dogradnju Dječjeg vrtića Srdelice 61.700 eura, Općina Kukljica za sanaciju krovišta i zamjenu vanjske stolarije na Područnoj školi Kukljica 49.500 eura, Općina Pašman za uređenje Doma Kulture Neviđane 48.800 eura, a Općina Tkon za uređenje mjesnih trgova 50.400 eura.

Zadarska županija kao osnivač OŠ Valentin Klarin Preko i općina će sufinancirati preostali dio radova na područnoj školi Kukljica ukupne vrijednosti 146.000 eura, najavljeno je prilikom obilaska škole u pratnji načelnika Marina Boška.

Ministar Erlić i zamjenik župana Vicković u pratnji općinskog načelnika Jure Brižića u Preku su obišli gradilište budućega hotela Hilton koji bi trebao biti otvoren u svibnju iduće godine. Ugljan će tako biti prvi hrvatski otok koji će imati hotel iz franšize Hilton, što će svakako dati dodatan doprinos razvoju turizma zadarskog arhipelaga.

„Rekordnim investicijskim ciklusom radimo na ravnomjernom razvoju svih krajeva Hrvatske. Brojni projekti se aktivno provode u svim krajevima Zadarske županije pa tako i na otocima. Podsjetit ću da je Hrvatska jedina članica Europske unije uz Finsku koja ima poseban Zakon o otocima, a predvidjeli smo i poseban mehanizam u kojem je osigurano 150 milijuna eura za otočne projekte iz EU fondova. Nakon velikih projekata trajektne luke Tkon i luke Sali te ribarskih luka u Kalima i Zadru, ulaganja u lučku infrastrukturu nastavit će se proširenjem trajektne luke Preko s novim lukobranom. Tvrđava sv. Mihovila obnovom će postati interpretacijski centar zadarskih otoka, što će biti potpuno novi kulturno-turistički sadržaj važan za cijelu Zadarsku županiju. U narednom razdoblju izgradit će se mreže vodovoda i odvodnje na otocima Ugljan i Pašman kroz projekte aglomeracija, a nedavno je potpisan ugovor kojim se kreće u dovršetak vodovodizacije svih zadarskih otoka. Za sve te projekte su osigurani izvori financiranja i oni će dodatno podići kvalitetu života na otocima“, najavio je tom prigodom ministar Erlić.

„Hrvatska se razvija brže od europskog prosjeka uvelike zahvaljujući rekordnim EU sredstvima za koja se izborila naša Vlada. Važno je naglasiti da ćemo u Zadarskoj županiji, uz redovne operativne programe, po prvi puta moći koristiti i one namjenske. Osigurano je tako više do 25,5 milijuna eura za naše otoke, dodatnih 5,5 milijuna eura iz posebnog programa za Bukovicu i Ravne Kotare, a i Grad Zadar i njegovo urbano područje opet ima na raspolaganju sredstva iz ITU mehanizma i to zavidnih 43 milijuna eura. To će dati dodatan doprinos ravnomjernom razvoju svih naših krajeva“, istaknuo je zamjenik župana Šime Vicković.

Svečano su otvoreni novouređeni prostori Benkovačkog sajma u Benkovačkom Selu. Među brojnim posjetiteljima danas su bili i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić i župan Božidar Longin.

„Modernim rječnikom rečeno, benkovački sajam je - brend. Na području čitave Dalmacije, Like, ali i Međimurja, Prigorja, Podravine pa i šire, vjerujem ne postoji osoba koja nije čula za ovaj sajam. Stoljeće tradicije pronijelo je glas o sajmu kao mjestu na kojem je moguće prodati i kupiti baš sve.“, rekao je na otvaranju novouređenog prostora sajma župan Božidar Longin.  

Dodao je kako su srednjovjekovni sajmovi imali  onu ulogu koju danas u životima suvremenog čovjeka igraju shopping centri.

„Mislim da se možemo smatrati sretnicima što, spomenutim suvremenim centrima usprkos, i dalje imamo privilegij imati svoj pravi tradicionalni sajam. No ono što ima najveću vrijednost jest svakako neponovljivo sajamsko ozračje i jednako takva gastronomska ponuda.“, naveo je župan Longin dodajući  da broj posjetitelja koji se penje na sve veći broj tisuća potvrđuje da je benkovački sajam događanje koje mora nastaviti živjeti i dalje.

„I upravo u tom kontekstu treba pohvaliti činjenicu da su uspješno povučena sredstva iz fondova Europske unije kako bi se starom gospodinu ispeglala tradicijska nošnja, kako bi se svim potencijalnim prodavačima i kupcima uvjeti za trgovanje učinili boljima te kako bi se stvorio temelj za rad sajma i kroz sljedeće stoljeće.“, istaknuo je još župan Božidar Longin.

„Velika mi je čast i sreća kad vidim danas ovoliko ljudi. Znamo koliko Benkovački sajam znači Benkovcu. Ima jednu veliku tradiciju i cijeli niz godina okuplja veliki broj ljudi i zavrijedio je dobiti reprezentativan vrijedan prostor u vrijednosti 3,5 milijuna eura koji smo uz pomoć ove Vlade i europskih sredstava realizirali ovdje u Benkovcu“, rekao je ministar Šime Erlić.

Benkovački sajam poznat je diljem zemlje, slike s ovog sajma nesumnjivo su više puta obišle i svijet,  sajam je znalo posjetiti od 10 do 15 tisuća posjetitelja, a u ljetnom periodu i do 20 tisuća.

U srijedu, 10. travnja upriličeno je otvorenje izložbe „Županijo, sretan ti rođendan”.

Izložba je organizirana u povodu Dana Zadarske županije, ulaz je besplatan te se izložba može posjetiti do 10. svibnja. Prilikom posjeta izložbi, možete dati svoj glas radu kojeg Vi smatrate najboljim.

• Objava biračima
• Upute biračima
• Zahtjev za privremeni upis
• Zahtjev za izdavanje potvrda za glasovanje
• Zahtjev za prethodnu registraciju
• Zahtjev za aktivnu registraciju
• Zahtjev za promjenu mjesta privremenog upisa
• Zahtjev za promjenu mjesta prethodne registracije
• Zahtjev za promjenu mjesta aktivne registracije
• Zahtjev za odustanak od privremenog upisa
• Zahtjev za odustanak od prethodne registracije
• Zahtjev za odustanak od aktivne registracije
• EU državljani – zahtjev za upis u registar birača
• EU državljani - Izjave