U Ninu je danas potpisan ugovor za projekt I. faze uređenja ušća vodotoka Miljašić jaruga. Ugovor s izvođačima radova potpisao je direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, a vrijednost radova procijenjena je na nešto više od tri i pol milijuna eura.

Uređenje ušća vodotoka Miljašić jaruge projekt je koji se planira u cilju unapređenja obrane od poplave na području grada Nina. Projekt je predviđen u dvije faze od kojih I. faza predstavlja uređenje desne obale, a II. faza se odnosi na uređenje lijeve obale. Projektom je predviđeno širenje korita izgradnjom vertikalnih obala na lijevoj i desnoj obali te sekundarnih zaštitnih zidova na rubu inundacijskog područja čime bi se osigurao prihvat voda u inundaciju bez plavljenja okolnih površina. S obzirom na lokaciju projekta u urbanom području, inundacija se planira urediti kao šetnica s rampama za osobe smanjene pokretljivosti, a uz obalu se planira omogućiti pristan manjih brodica.

Dobrobiti projekta i njegovoj funkcionalnosti nada se gradonačelnik grada Nina Emil Ćurko.

“Nedavno smo svjedočili još jednoj poplavi, 11. ožujka. Naime, sve vode koje se slijevaju iz istočnog dijela županije dolaze na ovo područje i ovim koritom Miljašić Jaruge ulaze u more. To će zaštititi sad dio predjela Ždrijac. Konačno rješenje obrane grada Nina od poplave je izgradnja retencije koja bi trebala biti na području Rašinovca. Tu je već napravljeno idejno rješenje”, najavio je Ćurko.

Provedbom planiranih aktivnosti povećat će se funkcionalnost sustava obrane od poplava na području vodotoka Miljašić jaruge te posljedično umanjiti rizici od ugroze sigurnosti i zdravlja stanovništva, materijalnih, ekoloških i kulturnih dobara u širem koridoru vodotoka kao i urbanom dijelu grada Nina.

“Svježa su nam sjećanja na poplavu koja je prije nepunih mjesec dana pogodila Nin kada se upravo ova naša Miljašić jaruga izlila na cestu. Srećom, izbjegnuta je katastrofa kao ona 2017. godine kada se jaruga pretvorila u Mississippi i odnijela sve mostove te prouzročila veliku materijalnu štetu. Snaga prirode je silna i moramo ju poštivati. Klimatske promjene čine svoje i činjenica je da ćemo imati situacija poput spomenutih, no kako bismo spriječili materijalne štete ili čak, ne smijemo to ni pomisliti, ljudske žrtve, potrebno je učiniti sve što se može”, kazao je zadarski župan Božidar Longin.

Potpisivanje ugovora sa zajednicom izvođača koji će kroz sljedećih 12 mjeseci provesti građevinske radove na projektu koji se ostvaruje u sklopu cjelokupnog podizanja stupnja obrane od poplave na području Grada Nina, upravo je, prema riječima župana Longina na pravom tragu postizanja ovog cilja.

“Iznimno smo zadovoljni zbog skorašnjih početka ovih radova koji se pripremaju već neko vrijeme. Ovim se dodatno potvrđuje odlična suradnja s Hrvatskim vodama koje trenutno na području Zadarske županije provode niz projekata, a jedna od ključnih suradnji ostvarena je na području vodovodizacije”, zaključio je dodavši kako može reći da nikada nisu imali ovako dobru suradnju s Hravtskim vodama, ali i sa cijelom Vladom RH koja je prisutna u svim našim najvažnijim projektima čime daju značajan doprinos ravnomjernom razvoju naše županije i podizanju kvalitete življenja.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković poručio je da je za drugu fazu, koja se odnosi na uređenje lijeve obale, ishođenje građevinske dozvole u završnom stupnju, kao i provođenje rješavanja imovinskopravnih odnosa. No za eliminaciju rizika od poplava bit će potrebno realizirati još jedan projekt, a to je izgradnja retencije uzvodno od ušća Miljašić jaruge.

“U ožujku ove godine imali smo više od 170 mm kiše koja je u nekoliko sati pala na zadarskom području. Ponovno su priprijetili i Miljašić jaruga u Ninu i Ričina u Zadru. U sklopu prve faze radova na uređenju Miljašić jaruge povećat će se protjecajni profil s 52 na 84 kubna metra u sekundi, što će značajno povećati sigurnost obrane od poplava na ovom području. Projekte radimo i dalje, treba napraviti retenciju u uzvodnom području, kako bismo imali 100-postotnu sigurnost ovdje u Ninu”, kazao je Đuroković.

Izgradnjom retencije na srednjem dijelu sliva Miljašić jaruge (područje Rašinovac), omogućio bi se prihvat velikih vodnih valova i smanjivanje vršnih protoka u koritu nizvodno od retencije. Za taj je projekt također već izrađeno idejno rješenje u skladu s kojim se provodi postupak uvrštavanja zahvata u prostorno-plansku dokumentaciju. No prije toga, projektom uređenja Miljašić jaruge proširit će se korito izgradnjom vertikalnih obala na lijevoj i desnoj obali, a izgradit će se uz to sekundarni zaštitni zidovi na rubu inundacijskog područja, čime će se osigurati prihvat voda u inundaciju bez plavljenja okolnih površina.

Osim uređenja Miljašić jaruge, generalni direktor Đuroković naglasio je da Hrvatske vode u suradnji s jedinicama lokalne samouprave u Zadarskoj županiji trenutno rade na više projekata vodno-komunalne infrastrukture te projekata obrane od poplava. Samo radovi na dvije aglomeracije vrijedni su preko 150 milijuna eura, a Vlada je iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka uputila dodatnih 75 milijuna eura. Dakle, trenutno se u županiji radi na projektima vrijednima ukupno 225 milijuna eura, od čega europska sredstva čine skoro 130 milijuna eura.

Norveški stručnjaci, partneri na projektu SAFE, SINTEF Ocean i Nofima,, kroz radni posjet Zadarskoj županiji, pomogli su stručnjacima iz Hrvatske istražiti sve potencijale prerade nusproizvoda ribljeg porijekla i prilova odnosno kako iste u što boljem i većem postotku iskoristiti.

Tijekom posjeta pogonima za preradu ribe na području Zadarske županije te kroz dvije tematske radionice prezentirali su svoja iskustva i moguća rješenja kroz inovacije u sektoru prerade;  Cromarisu, Pelagos net farmi, R.Z. Omega 3, R.Z. Zadar te znanstvenicima sa Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Podsjetimo, glavni cilj projekta SAFE je suradnja s norveškim stručnjacima radi razmjene znanja, podataka i najboljih praksi te pronalaženje najekonomičnijeg načina zbrinjavanja nusproizvoda bilo da se kao krajnji proizvod dobije riblje brašno, riblje ulje ili riblja silaža, a sve u svrhu razvoja konkurentnog, održivog i otpornog ribarstva i akvakulture.

Dana 20. ožujka 2024. godine održana je online završna konferencija projekta SAFE u organizaciji vodećeg partnera Zadarske županije. Navedeni događaj bio je usmjeren na prezentaciju provedenih aktivnosti i postignutih ciljeva projekta.

Podsjetimo, projekt SAFE usmjeren je na jačanje suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške u području akvakulture i ribarstva, te se kroz sve rezultate projekta provlače glavni ciljevi projekta:

• suradnja ​​s norveškim stručnjacima radi razmjene znanja, podataka i najboljih praksi za održivo upravljanje nusproizvodima ribarstva i akvakulture u Hrvatskoj;
• uvođenje inovativnih i samoodrživih modela akvakulture i ribarstva u Hrvatsku;
• optimalno iskorištavanje neželjenog ulova, posebno discarda koji je uzrokovan obvezom iskrcaja u Hrvatskoj;
• pretvaranje discarda i nusproizvoda kategorije 3 iz riboprerađivačke industrije u vrijedne resurse pomoću inovativnih i održivih procesa kružnog gospodarstva.

Svi projektni partneri su sudjelovali u izradi Izvješća o održivom upravljanju odbačenim ulovom i nusproizvodima riblje industrije i akvakulture (Report on the sustainable management of by-products of the fish industry and aquaculture) te informativnog letka o projektu.

Kako suradnja među partnerima ne bi prestala po završetku projekta osnovana je i Bilateral Expert Group for Aquaculture and Fisheries čiji su članovi predstavnici svih partnera: SINTEF OCEAN-a, NOFIMA AS-a, Ministarstva poljoprivrede RH, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Zadarske županije.

Sve dodatne informacije o Programu EEA and Norway Grants – Bilateral cooperation Fund možete pronaći na poveznici https://eeagrants.hr/bilateralna-suradnja/

Župan Zadarske županije Božidar Longin sa suradnicima primio je u utorak, 2. travnja 2024. godine, u Domu Županije u nastupni posjet veleposlanicu Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj Elmu Kovačević-Bajtal.
Veleposlanica Kovačević- Bajtal je stigla u pratnji bosansko-hercegovačke poduzetnice Snježane Köpruner, vlasnice tvrtke GS – TMT iz Travnika u Bosni i Hercegovini u proizvodnji elemenata strojeva, kompletnih strojeva kao i biciklističkih komponenata koja zapošljava skoro 500 ljudi, a u rujnu ove godine otvaraju novu tvornicu u Rami.
Na sastanku župana Božidara Longina i veleposlanice Kovačević-Bajtal istaknut je značajan potencijal bilateralne prekogranične suradnje u raznim područjima. Župan je predstavio gospodarsko-razvojne potencijale Zadarske županije s naglaskom na izvrsni zemljopisni položaj na središnjem dijelu jadranske obale, razvijenu prometnu povezanost i gospodarsku strukturu u kojoj se najboljim rezultatima najviše ističu sektori marikulture i turizma. Budućnost suradnje svakako treba biti usmjerena i na aktualne sigurnosne izazove u zajedničkom neposrednom susjedstvu i izgradnju sigurnog i stabilnog okruženja za život i gospodarski razvoj obiju zemalja. Bosanskohercegovačka strana je zahvalila na toj podršci te iskazala interes za jačanje bilateralnih i gospodarskih odnosa, uključujući olakšavanje prekograničnog prometa roba, razmjenu znanja i iskustava u pripremi i provedbi EU projekta i korištenja sredstava EU fondova za veće razvojne projekte. Hrvatsku i BiH veže granica dulja od tisuću kilometara te je važno da ona funkcionira, osobito jer je Hrvatska punopravna članica EU a pred Bosnom i Hercegovinom kao zemljom sa statusom zemlje kandidata za ulazak u EU, slijedi važan integracijski proces kroz koji se odvija i izgradnja institucija države, što je ključno za njene građane. Tijekom sastanka predloženo je regionalno povezivanje Zadarske županije s glavnim gradom Srednjobosanskog kantona Travnikom te sudjelovanje u zajedničkim kulturno-promotivnim projektima u Kulturno- informacijskom centru Bosne i Hercegovine u Zagrebu koji radi u sklopu Veleposlanstva Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj.

U sklopu panel rasprave “Obnova željezničke pruge Knin – Zadar u funkciji gospodarskog rasta Zadarske županije”, u organizacijii HGK - Županijske komore Zadar, najavljen je projekt modernizacije pruge i istaknut značajan potencijal obnove željezničke infrastrukture za daljnji razvoj Zadarske županije, kao i cijele Dalmacije.

Poseban naglasak stavljen je na planirano povezivanje luke Gaženica sa Zračnom lukom Zadar, čime će se dodatno potaknuti gospodarska aktivnost i obogatiti turistička ponuda regije. Zračna luka Zadar, najavljeno je, bit će prva u Hrvatskoj povezana željezničkom prugom s centrom grada.

Projekt obnove, koji procjenjuje radove na 90 milijuna eura s trajanjem od 48 mjeseci, pokrenula je HŽ Infrastruktura, a on uključuje izmještanje pruge iz Bibinja. Rasprava je istaknula važnost ovog projekta ne samo za teretni nego i za putnički promet, čime se otvaraju nove mogućnosti za povećanje gospodarske konkurentnosti Zadarske županije.

Nakon značajnih ulaganja u lučku i cestovnu infrastrukturu, sad je vrijeme da se fokusiramo na željeznicu kao najjeftiniji i najekološkiji način prijevoza. S dostupnošću EU sredstava, ovakvi projekti više nisu nedostižni - poručio je državni tajnik Josip Bilaver.

U organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja danas je  u zadarskoj gradskoj knjižnici  održana svečanost uručenja ključeva hrvatskim ratnim vojnim invalidima, čime je pet zadarskih obitelji dobilo novi dom. Braniteljima Ivici Ražovu, Denisu Kresoji, Vedranu Franovu, Denisu Stojanovu i Đaniju Zoriću ključeve je u ime potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda uručio državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić. Pri uručenju ugovora nazočan je bio i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić.

Darko Nekić naglasio je da je dodjela stanova odraz zahvalnosti prema braniteljima i ratnim vojnim invalidima za njihov doprinos u obrani Hrvatske. Istaknuo je kontinuirane napore Vlade u rješavanju kompletnog pitanja braniteljsko-stradalničke populacije, što uključuje i izgradnju veteranskih i braniteljskih centara.

„Drago mi je što je upravo dodjela stanova hrvatskim ratnim vojnim invalidima povod našeg okupljanja, čast mi je i zadovoljstvo biti ovdje. Riječ je o stanovima prosječne veličine od osamdesetak kvadrata, a u koje smo uložili oko 507 tisuća eura. U tim će stanovima u prvom dijelu biti smješteno pet hrvatskih ratnih vojnih invalida, sukladno listi prvenstva u Zadarskoj županiji. Ovaj današnji čin odraz je naše zahvalnosti hrvatskim braniteljima i hrvatskim ratnim vojnim invalidima na doprinosu koji su dali u obrani Hrvatske. Upravo zbog svijesti o žrtvi i doprinosu slobodi koju danas živimo, u proteklih smo osam godina donijeli jedan cijeli set važnih zakona kojima smo riješili kompletnu braniteljsko-stradalničku populaciju“,  rekao je državni tajnik Nekić. Dodao je da je  u proteklih osam godina, putem Ministarstva hrvatskih branitelja u Zadarskoj je županiji stambeno zbrinuto 220 stradalnika, od kojih je 45 zbrinuto dodjelom stana, 122 isplatom stambenog kredita te 53 osobe isplatom financijske potpore, a za potpore i kredite utrošeno je gotovo 3 milijuna eura.

„Od  2016. godine putem Ministarstva hrvatskih branitelja stambeno smo zbrinuli 3754 stradalnika iz Domovinskog rata, dodijelili smo 665 stanova, 1465 stambenih kredita i 1624 financijske potpore u ukupnom iznosu od 41 milijun i 200 tisuća eura. Dodatno, putem Ministarstva prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine, kroz modele davanja u najam i darovanja stanova i kuća te građevinskog materijala za obnovu i izgradnju kuća, stambeno je zbrinuto 3132 hrvatska branitelja. Kad zbrojimo ove podatke iz ova dva Ministarstva, to je ukupno 6886 braniteljskih obitelji koje su zbrinute na sve ove načine“, istaknuo je Nekić.

Tome je dodao da  su u tijeku pripreme i projektiranja za stanove koji će se  graditi u Makarskoj, Podstrani, Svetom Filipu i Jakovu te u Sesvetskom Kraljevcu, da se nastavlja preuzimanje praznih i derutnih stanova od drugih državnih tijela, koja će se također nakon kompletnog uređenja dodijeliti stradalnicima iz Domovinskog rata.

Na današnjoj svečanosti nazočio je i zamjenik župana Šime Vicković koji je između ostalog rekao:

„Mislim da je svima nama ovdje i nepotrebno reći kolike su posljedice koje je Domovinski rat ostavio je za sobom. Jedna od njih svakako je pozitivna – imamo slobodnu i suverenu hrvatsku državu, no ostale su teške, bolne, a neke i nepopravljive. Kada govorimo o posljedicama prije svega mislimo na izgubljene živote hrvatskih branitelja i civilnih žrtava, ali i na uništenu komunalnu infrastrukturu i domove, na demografske promjene. Ljudske živote ne možemo vratiti, možemo tek, i moramo, nikada ne zaboraviti one zbog kojih smo danas ovdje. Ono što možemo učiniti, a što se i od završetka rata 1995. godine sustavno čini, jest obnova infrastrukture te ulaganje u stvaranje kvalitetnijih životnih uvjeta za obitelji hrvatskih branitelja. Jedan od takvih programa jest i stambeno zbrinjavanje u okviru kojega će danas će svoj dom dobiti hrvatski ratni vojni invalidi. Skromni su to i neveliki stanovi, no siguran sam da će za svoje nove stanare biti poput kraljevskih palača jer dom i nisu zidovi, prozori, vrata, dom su ljudi, dom je obitelj i ljubav i sklad koja u njemu vlada.“

Zamjenik župana Šime Vicković  zahvalio je hrvatskoj Vladi, ali i svima ostalima koji su dali svoj doprinos da se ovaj projekt ostvari, a novim stanarima poželio da u svojim novim domovima budu sretni.

Gradonačelnik Grada Zadra Branko Dukić zahvalio je u svom govoru  braniteljima na svemu što su napravili za našu državu te istaknuo da moramo jedni drugima pomagati, izlaziti u susret te pokraj sebe imati kako je naveo prijatelja, a ne neprijatelja.

„Vjerujem da ćemo samo na taj način nastaviti graditi ovaj grad, ali i našu Hrvatsku. Velika zahvala svim braniteljima koji su dali svoj život da bi mi danas mogli ovako živjeti“, poručio je zadarski gradonačelnik.

U neposrednoj blizini poslovne zone Grabi u Poličniku gradi se novo stambeno naselje sa 60 obiteljskih kuća namijenjeno mladim obiteljima, u sklopu kojeg će se izgraditi i dječji vrtić. Gradilište su u pratnji domaćina, općinskog načelnika Davora Lončara posjetili ministar Šime Erlić i župan Božidar Longin sa suradnicima.   
 
Načelnik Lončar najavio je da je u tijeku priprema projektno-tehničke dokumentacije za novo stambeno naselje za mlade obitelji u mjestu Murvica (kod Karaule) gdje bi se u prvoj fazi gradilo 100 obiteljskih kuća.  
 
Župan Longin istaknuo je kako je upravo razvoj Općine Poličnik ogledni primjer politike ravnomjernog razvoja županije, dok je ministar Erlić čestitao načelniku Lončaru što je ustrajnošću došao do faze u kojoj se trenutno gradi 20, a bit će ukupno 60 kuća za mlade.    
 
„U centru Vladine politike ovih 8 godina su mladi i mlade obitelji kojima se omogućava bolji život u svim krajevima Hrvatske, a nema boljeg primjera naše politike i suradnje s nekom županijom i općinom od ovoga u Poličniku. Podijelili smo ovdje još 9 ugovora kroz programe našeg Ministarstva, a u budućnosti ćemo pomoći da se nastavi graditi, da ubrzamo procese i da pomognemo razvoju komunalne infrastrukture. Treba istaknuti da su i drugi Vladini resori pomogli da bi ovakvi projekti došli do faze realizacije. Sretan sam što se jedna takva vizija konkretno realizira u Poličniku“, rekao je ministar Erlić.  
 
Cilj programa koje provodi njegovo Ministarstvo je, istaknuo je Erlić, poticanje razvoja gospodarskih i društvenih aktivnosti u navedenim područjima u skladu s njihovim razvojnim posebnostima, kroz ulaganja u infrastrukturne projekte te postizanje održivog gospodarskog razvoja, povećanja atraktivnosti prostora, poboljšanje kvalitete života i sprječavanje daljnjeg iseljavanja te poticanje razvoja ključnih gospodarskih sektora.
 
„Posebno me veseli što smo uveli novi program za Bukovicu i Ravne Kotare koji nije postojao do sada, a na koji će se moći javiti općine s ovog područja u interesu revitalizacije cijelog kraja i zaleđa. Pokrili smo sva područja - s jedne strane ulaganjima u gradove kroz koja je Zadar dobio 43 milijuna eura putem ITU mehanizma, više od 25 milijuna eura ići će za projekte na zadarskim otocima, a ovdje u Poličniku smo uručili ugovore vrijedne 500 tisuća eura za zadarsko zaleđe što će biti trajna podrška za razvoj. Treba naglasiti da su ovo su jednogodišnji projekti potpore manje vrijednosti, no do sada smo kroz ove potpore diljem Hrvatske financirali preko 4980 projekata i tako pomogli da se brže provedu. Govorimo o ukupnoj vrijednosti od preko 200 milijuna eura uloženih sredstava od 2016. godine do danas“, poručio je Erlić.

Zemunik Donji uskoro će dobiti novu sportsku dvoranu, a do ljeta i Poljoprivredno-edukacijski centar. Tim je povodom, Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić u pratnji župana Božidara Longina i općinskog načelnika Ivice Šarića obišao više od 4 milijuna eura vrijedne radove u Zemuniku.  
Uz dvoranu u koju je uloženo oko milijun i pol eura te Poljoprivredno-edukacijski centar (PEC) vrijedan oko 1,3 milijuna eura, u Zemuniku Donjem se trenutno provode radovi na mreži odvodnje podsustava Zapad 1, vrijedni oko 1,5 milijuna eura.  
Ministar Erlić i župan Longin iskazali su zadovoljstvo viđenim u Zemuniku, čestitavši načelniku Šariću na svemu što je njegov tim postigao.  
„Svi ovi projekti su rezultat temeljitog planiranja i predanosti lokalne uprave, uzimajući u obzir potrebe zajednice. Cilj je poboljšanje života mještana kroz ulaganje u infrastrukturu, rekreacijske sadržaje i društvene usluge. Projekt športske dvorane realiziramo u najvećoj mjeri općinskim sredstvima, Poljoprivredno-edukacijski centar je strateški projekt Zadarske županije, dok kanalizaciju gradimo uz pomoć europskih i nacionalnih sredstava “, kazao je načelnik Šarić dodavši da do sada imaju izgrađenih šest kilometara mreže odvodnje koja pokriva oko 150 kućanstava, a izgradnjom podsustava Zapad 1 u duljini od tri kilometara omogućit će se priključenje još stotinjak. Imaju projekte i građevinske dozvole za još dva podsustava, a projektiraju i dalje.  
„Jedan od najvažnijih projekata je izgradnja sportske dvorane koja je pred dovršetkom. Ona neće služiti samo školskim i sportskim aktivnostima, već će postati višenamjensko središte za razne manifestacije, kulturna i društvena okupljanja“, najavio je Šarić.  
Župan Božidar Longin sa suradnicima upoznao je ministra Erlića s projektom Poljoprivredno-edukacijskog centra čija izgradnja bi trebala biti dovršena do ljeta.  
„Osnovna ideja ovog županijskog projekta jest osiguranje prostora i edukatora za prijenos znanja i novih tehnologija našim poljoprivrednicima. Uvjeren sam da ovaj projekt nešto što Zadarskoj županiji treba i kako će njegovim ostvarenjem biti ostvaren veliki iskorak u edukaciji poljoprivrednika. To će u konačnici rezultirati podizanjem, već sada prilično visoke, kvalitete naših namirnica na još višu razinu, što nam je od ključnog značaja radi brendiranja Zadarske županije kao eno-gastro destinacije“, poručio je župan Longin.
Projektom izgradnje PEC-a planirane su dvije dvorane za edukaciju, uredi za voditelje centra te edukatore, a osigurat će se i manji prostor za Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Upravu za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede te prostor za rad udruga u poljoprivredi.

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić uručio je u Poličniku deset ugovora za infrastrukturne projekte koje će se provoditi na području općina i gradova Zadarske županije.

Riječ je o sredstvima iz dva nacionalna mehanizma koje provodi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije - Program podrške regionalnom razvoju i Program podrške brdsko-planinskim područjima.

Ukupno je Zadarsku županiju stiglo oko 500 tisuća eura za deset projekata, od čega su dva Zadarske županije za škole u Gračacu i Ljupču, a ostali potpisnici su Grad Benkovac te općine Jasenice, Gračac, Poličnik, Ražanac, Škabrnja, Novigrad i Zemunik Donji.

„Hvala Vlada Republike Hrvatske koja je partner u gotovo svim našim projektima te resornom ministarstvu koje sustavno radi na politikama ravnomjernog regionalnog razvoja. Što se tiče dva županijska projekta koja su dobila sredstva, riječ je o infrastrukturnim radovima na školama, odnosno uređenju školskog igrališta u Gračacu i sanaciji krova u Ljupču. Ukupne su vrijednosti oko 230 tisuća  eura, od čega smo dobili 140 tisuća eura bespovratnih sredstava. Ovo je potvrda kontinuiranog rada na podizanju kvalitete u školskim objektima kojima je osnivač Zadarska županija. Nastavak je to naše politike ravnomjernog razvoja i želje da učenici u svakom dijelu Zadarske županije imaju jednake uvjete za rad i dodatne aktivnosti“ poručio je župan Božidar Longin.