Image
Image

Adresa:

Božidara Petranovića 8, 23000 Zadar

Telefon:

023/350-350 (Centrala)

Službena email adresa:

zupanija@zadarska-zupanija.hr

Image

Vlada i župani u Gospiću: Nastavljamo raditi na decentralizaciji

Posted On Subota, 19 rujna 2020 10:22

Osmi sastanak Vlade Republike Hrvatske sa županima, predstavnicima Udruge gradova u RH i Hrvatske zajednice općina održan je u petak 18. rujna u Gospiću. U fokusu sastanka bila je predstojeća porezna reforma, reforma lokalne samouprave te korištenje europskih fondova i Plan gospodarskog oporavka.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković istaknuo je kako je nužno nastaviti rad na funkcionalnoj decentralizaciji, ali i da Vlada konstantno ulaže napore u fiskalnu decentralizaciju, a upravo je višerazinsko upravljanje poboljšalo kvalitetu života građana. S obzirom na to da se nalazimo u fazi početka novih vladinih projekata, potrebno je pronaći ravnotežu između novih uvjeta i fiskalne stabilnosti. Govoreći o novim uvjetima, premijer Plenković zahvalio je županijskim stožerima za civilnu zaštitu na odličnoj suradnji.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan šibensko-kninski Goran Pauk zahvalio je Vladi na kooperativnosti u doba krize koja je pogodila gospodarstvo i zdravstveni sustav.

„Posljednji mjeseci bili su teški, ne samo za naše građane, već i sve razine vlasti. Svatko od nas promišljao je o najboljim rješenjima u borbi protiv gospodarske i zdravstvene krize. Mjere koje smo donosili, a koje su morale biti usklađene sa svakom našom županijom, uzimajući u obzir sve naše specifičnosti, bile su veliki izazov. Ključno je da smo, kao i do sada, djelovali simultano, efikasno i racionalno“, rekao Pauk.

Na sastanku se raspravljalo o predstojećim reformama pa je tako potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Zdravko Marić prezentirao najznačajnije predložene mjere od 2021. godine. Radi se o snižavanju poreznih stopa poreza na dohodak - s 24% na 20% odnosno s 36% na 30%, te s 12% na 10% koje se primjenjuju pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti, poreznom tretmanu nacionalne naknade za starije osobe – pri čemu se ona ne bi smatrala primitkom na koji se plaća porez na dohodak i ne bi se uzimala u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove. Uz te mjere, predlaže se i povećanje postotka uvećanja obračunatog poreza na dohodak s 50% na 100% pri utvrđivanju poreza na dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena obzirom na smanjenje porezne stope po toj osnovi s 36% na 30%. Što se tiče izmjena Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, najznačajnija promjena je to što će se udiol od 17% poreza na dohodak koji se koristi za fiskalno izravnanje izdvojiti iz poreza na dohodak, a ta će se sredstva osigurati u državnom proračunu. Time će se povećati udjeli raspodjele u porezu na dohodak županijama, općinama i gradovima, uz zadržavanje postojećeg udjela za decentralizirane funkcije od 6%.

U tijeku je i provođenje odgovarajućih zakonodavnih aktivnosti određenim Programom Vlade 2020.-2024. s ciljem učinkovite, transparentne i otporne države. Mijenjat će se tri zakona – onaj o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, o lokalnim izborima te o Gradu Zagrebu. Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica istaknuo je da je cilj ovih zakonodavnih aktivnosti smanjenje broja lokalnih dužnosnika do lokalnih izbora. Tako će se zamjenici birati samo u velikim gradovima s preko 35 000 stanovnika i županijama, čime će se broj zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana smanjiti za 634, a broj članova predstavničkih tijela svesti na oko 6 600. Procijenjena ušteda je oko 100 milijuna kuna u proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a one će se sve obvezati na javnu objavu potrošenog novca.

Do 15. rujna 2020. ovjereno je 27,4 milijarde kuna, plaćeno 33,1 milijarde kuna, a ugovoreno 83,5 milijardi kuna iz EU fondova, čime je Republika Hrvatska peta na razini EU, istaknula je ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak. S obzirom na to da u trenutnom financijskom razdoblju ne postoji program koji ciljano rješava specifične probleme na lokalnoj i regionalnoj razini, predstavljen je integrirani teritorijalni program koji integrira razvojne prioritete općina, gradova, županija, zajednicu više županija ili funkcionalnih regija s pripadajućim nacionalnim prioritetima, pritom uzimajući u obzir  njihove specifičnosti. Unutar tog programa će se programirati zasebni prioriteti za svaku od NUTS 2 regija kao i njima pripadajuća sredstva.

„Bio je ovo još jedan u nizu korisnih i kvalitetnih sastanaka Vlade RH i Hrvatske zajednice županija. Dobili smo niz korisnih informacija, prije svega što se tiče novih mjera poreznih rasterećenja.  Mi smo predstavili i neke svoje prijedloge s lokalne i regionalne razine te nam je drago da su oni uzeti u razmatranje. Svi smo svjesni da je pred nama jedno izazovno razdoblje, posebno u borbi s još uvijek prisutnom pandemijom koronavirusa koja znatno utječe na gospodarske aktivnosti. Ipak, najvažnije je da je država financijski stabilna te, uz sredstva koja će nam stići iz Fonda za oporavak Europske unije, možemo s optimizmom krenuti u nove izazove“ , poručio je župan Zadarske županije Božidar Longin.

Pročitano 140 puta

Zadnje objave

listopada 21, 2020

Započela provedba projekta CUHaCHA - „EnhanCing Sustainable ToUrism Development through Culinary HeritAge“

Tradicionalna hrana oduvijek je igrala ključnu ulogu u kreiranju kulturološkog nasljeđa.…
listopada 15, 2020

NAJAVA 20. sjednice Županijske skupštine Zadarske županije

20. sjednica Županijske skupštine Zadarske županije održat će se dana 21. listopada…
listopada 14, 2020

NATJEČAJ za dodjelu »Nagrade za promicanje prava djeteta« u 2020. godini.

Dana 9. listopada 2020. godine Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i…
listopada 06, 2020

Čestitke Robertu Košti na nagradi na Festivalu Mali Marulić

Novo priznanje za Kazalište lutaka Zadar. Na 13. Festivalu hrvatske drame za djecu Mali…

IZJAVA O ZAŠTITI PRIVATNOSTI I SIGURNOSTI OSOBNIH PODATAKA