U Donjem Karinu kod Obrovca, u utorak 13. veljače, obilježen je spomendan rušenja Franjevačkog samostana i crkve Bezgrešnog Začeća BDM. Pobunjeni Srbi, na tada okupiranom prostoru, u znak odmazde za VRO Maslenica 13. veljače 1993. godine opljačkali su i razrušili crkvu i Franjevački samostan u Karinu – zaštićeno kulturno dobro.

Nakon oslobađanja Karina u Oluji, započela je desetogodišnja obnova samostana koji je posvećen 2. kolovoza 2006. godine.

Svečano misno slavlje za Domovinu i poginule hrvatske branitelje u samostanskoj crkvi predvodio zadarski nadbiskup msgr. Želimir Puljić, uz sudjelovanje velikog broja svećenika Zadarske nadbiskupije i franjevaca provincije Presvetog Otkupitelja.

Spomendanu rušenja franjevačkog samostana u Karinu nazočili su zapovjednik Zapovjedništva za potporu OSRH general bojnik Mladen Fuzul, župan Zadarske županije Božidar Longin, zamjenik župana Šime Mršić, gradonačelnici Zadra, Benkovca i Obrovca, Branko Dukić, Tomislav Bulić i Ante Župan, načelnici susjednih općina, izaslanstva Hrvatske vojske i policije, udruga proisteklih iz Domovinskog rata te brojni drugi uzvanici.

Nakon mise, u predvorju samostana otkrivena je spomen ploča, koja je postavljena povodom 25. obljetnice razaranja crkve i samostana. U prigodnom govoru fra Joško Kodžoman, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, vojno redarstvenu operaciju Maslenica naveo je kao primjer iskrenog domoljublja te hrabrosti i odlučnosti sudionika.

„S posebnim se pijetetom na ovom svetom i simboličnom mjestu sjećamo svih naših 127 poginulih domoljuba tijekom VRO Maslenica, svih koji su u tim danima zadobili tjelesne i duševne rane. Hvala svoj našoj braći čije trude uživamo“, rekao je provincijal Kodžoman i iskazao nadu da će u narednim godinama samostanu biti vraćen i vrijedni inventar koji je opljačkan prije rušenja.  

Kodžoman je zahvalio svima koji su pomogli obnovu samostana nakon Domovinskog rata - Vladi RH, Upravi Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja na čelu s tadašnjim provincijalom Tolićem, bivšem gvardijanu Samodolu, Konzervatorskom odjelu u Zadru, osobito Miljenku Domjanu, kao i brojnim drugim dobročiniteljima.

Franjevački samostan Blažene Djevice Marije u Karinu podignut je u 15. stoljeću, na ruševinama benediktinske opatije, sagrađene u 9. stoljeću. Kameni križ od pletera u zidu samostanskog hodnika svjedoči o dobu hrvatskih narodnih vladara i karinskih Lapčana. U tom kraju naseljavaju se u 15. stoljeću franjevci.

Franjevci su ostali u Karinu i nakon turskog osvajanja. Godine 1560. fra Blaž je dobio dozvolu od kliškog sandžak-bega da popravi „kloštar" Sv. Marije kod tvrđave Karina. Na početku Kandijskog rata (1645. – 1669.) samostan je razoren. Temeljitu obnovu doživio je tek početkom 18. stoljeća. Za vrijeme Domovinskog rata srušen je do temelja i ponovno obnovljen.