U dvorani Novi Park hotela Falkensteiner Club Funimation Borik, u četvrtak 17. rujna 2020. godine, održan je drugi od dva predviđena seminara za podizanje svijesti – testiranje pilot područja (umjetni riblji greben) u sklopu projekta „Adri.SmArtFish“. Aktivnosti su uključile prezentaciju i pripremu jela te stručno predavanje o nutricionističkim vrijednostima ribljih jela.

Projekt „Adri.SmArtFish“ financira se iz programa Interreg V-A Italija – Hrvatska, njegova je provedba započela 1. siječnja 2019. godine i trajat će do 30. lipnja 2021. godine. Opći cilj projekta je jačanje uloge priobalnog ribolova na području GSA 17 (sjeverni i srednji Jadran) i to u skoroj budućnosti potičući inovacije unutar konteksta „plavog rasta“ kroz usvajanje pristupa upravljanja temeljenog na ekosustavu. Vodeći partner projekta je talijanska regija Veneto, a jedan od partnera na projektu je Zadarska županija.

Seminar je okupio 25 sudionika iz Zadarske županije, Hrvatske gospodarske komore, IZOR-a, te iz raznih ribarskih obrta i Lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu (LAGUR-a).

Prezentaciju o umjetnim ribljim grebenima održao je doc.dr.sc. Lav Bavčević sa Sveučilišta u Zadru, te je ukratko ispričao o različitim vrstama grebena, njihovoj funkciji i položajima. Također predstavio je i kako bi greben u Zadarskom kanalu trebao izgledati. Nakon prezentacije uslijedila je aktivna rasprava ribara i ostalih sudionika seminara.  

„Prije postavljanja umjetnog ribljeg grebena trebalo je proći dugačak put birokracije, koji nije bio nimalo lagan, te smo često nailazili na razne prepreke, ali u dobroj suradnji s ostalim institucijama i s našim Upravnim odjelom za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove došli smo gotovo do samog kraja, te uskoro očekujemo lokacijsku dozvolu, nakon koje krećemo u realizaciju postavljanja grebena. Nadamo se da ćemo uspjeti do kraja godine postaviti prvi umjetni riblji greben u Hrvatskoj što nas čini iznimno ponosnima“, istaknuo je Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije. 

Nakon seminara uslijedila je druga od dvije predviđene prezentacije i pripreme jela, te stručno predavanje o nutricionističkim vrijednostima ribljih jela koje su održane također u prostoru  hotela Falkensteiner Club Funimation Borik čiji je kuhar filetirao i pripremao ribu, a istovremeno je Dragana Milosavljević iz tvrtke Biotechnicon održala stručno predavanje o nutricionističkim vrijednostima ribljih jela te se posebno referirala na onu ribu od koje su pripremljena jela. Prezentaciji je nazočilo 23 sudionika, koji su imali priliku degustirati jelo te razmjenjivati iskustva. 

Druga radionica u sklopu provedbe projekta PRIZEFISH, koju je organizirala Zadarska županija uz suradnju projektnih partnera Omege 3, organizacije proizvođača i Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, održana je u utorak 29. rujna 2020. godine.

Radionica pod nazivom INOVATIVNA TEHNOLOGIJA U IZLOVU SITNE PLAVE RIBE bila je namijenjena predstavnicima ribarskog sektora koji se bave ulovom, obradom i preradom sitne plave ribe (srdela, inćun) kako bi se upoznali s glavnim ciljevima projekta te s inovativnim rješenjem i tehnologijom koja pridonosi očuvanju i poboljšanju kvalitete ulova te osigurava dodatnu vrijednost ribljim proizvodima što rezultira višom cijenom ribe na tržištu.

Radionici su nazočili sudionici iz različitih županija kojima su uvodnom dijelu predstavljeni ciljevi i aktivnosti projekta. Uvodni dio prezentirale su Jelena Matek, voditeljica na projektu iz Zadarske županije, i Valentina Andrić iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, MP. Ivan Matijašević, MBA, predstavio je organizaciju proizvođača Omegu 3 iz Kali. Omega 3 je prva organizacija proizvođača u ribarstvu Republike Hrvatske, priznata je 2015. godine, rješenjem Ministarstva poljoprivrede. Prepoznavanje zadruge Omega 3 kao Organizacije proizvođača rezultat je projekta ECOSEA u kojem je sudjelovala Zadarska županija, a što jeto bio jedan od osnovnih ciljeva kroz projekt. OP Omega 3 postala je zanimljiv partner svim ostalim OP-ima iz područja ribarstva u Europi za razvoj budućih CBC projekata te joj je otvorilo put za prijave za razne druge EU i nacionalne natječaje.

Pored uloge implementatora aktivnosti Omega 3 zadužena je i za provedbu testiranja inovativnih tehnologija, pilotiranje novih proizvodnih linija u svom specifičnom segmentu te koordiniranje ostalih projektnih partnera privatnog sektora na projektu: Ribarske zadruge Istra i organizacije proizvođača školjkaša iz Italije,  OP Bivalvia.

Dr. sc. Lav Bavčević sa Sveučilišta u Zadru dao je svoj doprinos i podršku PRIZEFISH-u predavanjem na temu „Kritične točke u izlovu sitne plave ribe“. Istaknuvši utjecaje i elemente koji pridonose narušavanju kvalitete ulovljene ribe, kao i postupke kojima se usporava kvarenje ribe odnosno produljuje vijek trajanja. Uputio je prisutne i na mogućnosti za poboljšanje i unaprijeđenje navedenih kritičnih točaka.

Stručno predavanje na temu „Opis pilot projekta: Korištenje pumpi za izlov sitne plave ribe“ održao je mr. sc. Mario Lovrinov iz tvrtke Maribu d. o. o. Predavanje je obuhvatilo detaljan opis i način rada više modela usisnih morskih pumpi koje se primjenjuju u području akvakulture. Pumpe koje se primjenjuju u akvakulturi, predstavljene kao inovativno rješenje prilikom izlova sitne plave ribe,  prilagođene su i nadograđene za korištenje na ribarskim brodovima, plivaricama. Prednosti koje ova tehnologija donosi su manja oštećenja ribe prilikom manipulacije, bolja kvaliteta mesa, smanjenje operativnih troškova poslovanja ribara… Moguća prednost je i odvajanje srdele i inćuna. Ispitivanje usisnih morskih pumpi provedeno je krajem kolovoza 2020. godine, na temelju čega je nastao video pod nazivom “Innovative tools and processes - Omega 3” koji je u sklopu projekta dala izraditi Zadarska županija. Video je objavljen na You Tube kanalu projekta i prikazan sudionicima  radionice. Radionica je završena pregledom utjecaja dosadašnjih projekata na ribarski sektor kroz privlačenje novih investicijskih ciklusa u Zadarskoj županiji.

Zadarska županija kao predvodnik ribarstva i marikulture u Hrvatskoj uvelike doprinosi razvitku i jačanju ribarstva. Kroz sudjelovanje u projektima, među kojima se mogu izdvojiti ECOSEA, DORY, Adri.SmArtFish, PRIZEFISH i ARGOS te kroz suradnju s Lučkom upravom Zadar, razvojnim agencijama ZADRA NOVA i AGRRA, Zadarska županija doprinosi poboljšanju jadranskog ribarskog sektora, učinkovitijem upravljanju, ekološkoj i biološkoj održivosti te očuvanju tradicionalne ribarske djelatnosti obalnog i otočnog područja.

Projekt možete pratiti  na:

Facebook: https://www.facebook.com/prizefish

Twitter: https://twitter.com/_Prizefish_

LinkedIn: https://www.linkedin.com/company/prizefish

Instagram:  https://www.instagram.com/_prizefish_

YouTube: https://www.youtube.com/channel/UCi9GoQL7pKPfyVCdklJMTXQ/

https://www.italy-croatia.eu/web/prizefish

Tradicionalna hrana oduvijek je igrala ključnu ulogu u kreiranju kulturološkog nasljeđa. Hrana i kultura osobito su važni na području gdje su tradicija, nasljeđe, gastronomija i ugostiteljstvo neraskidivo povezani.

Projekt CUHaCHA „EnhanCing Sustainable ToUrism Development through Culinary HeritAge“ sufinanciran je iz Programa Interreg IPA CBC Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2014. - 2020. Ukupna vrijednost projekta je 710.946,94 €, a proračun Zadarske županije iznosi 101.875,86 € od čega EU sufinancira 85%. Projekt koji će trajati 24 mjeseca sa službenom provedbom započeo je 15. kolovoza 2020. godine. Nositelj projekta je Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA, a ostali partneri su Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa Hercegvačko – Neretvanske županije, Općina Tivat i Zadarska županija.

Glavni cilj projekta CUHaCHA je jačanje održivog turističkog razvoja kroz kulinarsko nasljeđe. Sada se možda više nego ikad vidi značaj turizma i njegovog doprinosa cjelokupnom gospodarstvu stoga projekt CUHaCHA još više dobiva na važnosti.

Tradicionalnoj hrani, receptima i metodama pripreme jela prijeti rizik nestajanja zbog sve veće globalizacije i internacionalizacije tržišta hrane. Zbog toga će se u sklopu projekta izvršiti opsežno istraživanje kulinarske baštine, recepata i starih metoda pripreme jela kako bi se spriječio njihov zaborav. Izraditi će se staze kulinarske baštine na kojima će turisti moći isprobati hranu ovih krajeva. Također, urediti će se tri tradicionalne kuhinje, po jedna u svakoj partnerskoj zemlji, kroz koje će se različitim tečajevima kuhanja promicati kulinarska baština ovog područja.

Više detalja o projektu možete pronaći na poveznici: https://www.zadarska-zupanija.hr/europski-projekti-upravnog-odjela-za-poljoprivredu/projekti-u-provedbi/726-projekt-cuhacha-%E2%80%93-enhancing-sustainable-tourism-development-through-culinary-heritage kao i na društvenoj mreži Facebook.

Projekt je sufinanciran sredstvima ERFF i IPA II fondova Europske unije.

Prvi riblji greben u Hrvatskoj postavljen je u Zadarskom kanalu, u najribarskijoj županiji radi očuvanja podmorskog života te s ciljem širenja aktivnosti vezanih za podmorje. Greben težak oko 8 tona te je nakon montiranja u Gaženici postavljen  u blizini obale otoka Ošljaka, najmanjeg naseljenog otoka na Jadranskoj obali.

Greben je formiran u obliku trostrane piramide sa stranicama 7.30 metara, visine 3.10 metara i ukupnim volumenom približno 24 metra kubna. Montažnog je tipa, sastavljen od 60 betonskih ploča oblika osmerokutne prizme s dimenzijama jedne ploče 1,2 x 1,2 metra, stranicama duljine 0,5 metara i debljine 6 centimetara. Sastavljen je spojnim trakama i vijcima od nehrđajućeg čelika, a napravljen od ekološki prihvatljivih materijala, koji svojim oblikom i kemijskim sastavom omogućuje naseljavanja organizama i formiranje potpune biocenoze što sličnije onima kakve se nalaze na prirodnim grebenima, a svojom strukturom je takav da se ne može lako oštetiti sidrima i ribolovnim alatima.

„Ovaj umjetni riblji greben prvi je u Hrvatskoj i to nas čini uistinu ponosnima, posebice zbog toga što Zadarska županija nosi epitet najribarskije županije u Hrvatskoj. Projektom Adri.SmArtFish uspjeli smo preskočiti administrativne barijere koje su dosad postojale za postavljanje umjetnog grebena“, istaknuo je Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije.

Umjetni greben postavlja se u sklopu projekta »Adri.SmArtFish« koji provodi Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije, a financira se iz programa Interreg V-A Italija Hrvatska, u kojem je Zadarska županije jedan od ukupno deset partnera.

Opći cilj projekta je jačanje uloge malog priobalnog ribolova na području GSA 17, odnosno sjevernog i srednjeg Jadrana.

Projektni tim Adri.SmArtFish-a čine pročelnik Daniel Segarić, voditeljica projekta, Katerina Skelin i financijska voditeljica projekta, Martina Glavić.

Ukupan proračun projekta je 3.242.230,50 eura, a od toga je 259.995,00 eura proračun Zadarske županije. Valja naglasiti kako svi projektni partneri financiraju vlastitim sredstvima samo 15 % svog proračuna, dok ostalih 85 % financira Europski fond za regionalni razvoj.

„Postavljanje umjetnog ribljeg grebena je pilot aktivnost Zadarske županije kao projektnog partnera. Vani postoje slični grebeni, a nama je cilj utvrditi kako se ponaša u našem akvatoriju. Imat ćemo monitoring najmanje godinu dana, vjerojatno i dulje. Stručnjaci za ribarstvo će nam davati izvješća na osnovu kojih ćemo osmišljavati daljnje, vjerojatno nove grebene na pogodnim lokacijama. Riječ je pretežito o pjeskovitom dnu. Bilo je zahtjevno administativno budući da je ovo prvi u Hrvatskoj, a i zahtjevno je za napraviti. Samo sklapanje trajalo je dva dana, međutim, tome su prethodile detaljne i složene pripreme. Potom su se čekali povoljni vremenski uvjeti“, zaključio je pročelnik Segarić dodavši kako se razumije da je sve od ekološki prihvatljivih materijala jer bi u protivnom došlo do suprotnog učinka.

Dr. Lav Bavčević s Odjela za akvakulturu zadarskoga Sveučilišta ističe kako je greben postavljen na pješčano dno, a trebao bi postati stanište nekih ribljih vrsta.

„Zasigurno hoće, no ne zna se ni kako, ni koliko, ni koje vrste. Ne znači da ako u jednom dijelu Mediterana je određeni tip grebena dao jedan rezultat, daće biti isti rezultat i ovdje. Ako bi se pokazalo da nakon nekoliko godina monitoringa daje rezultate koji su ohrabrujući onda se može krenuti u daljnja planiranja i razmatranja, postavljati ovakve grebene ili ne. Jer, dosad smo bili u teoretskim raspravama, jedni su bili protiv, drugi za, a nije postojao ni jedan pilot projekt na temelju kojeg bi se mogle davati objektivne prosudbe“, rekao je dr. Bavčević.

Tvrtka Zadar Sub d.o.o., koja je greben montirala na kopnu, pomoću dizalice spustila je greben u more ispred Gaženice.

Idejno rješenje i idejni projekt izradila je tvrtka Zara Navis. Nakon što se greben spustio u more ispred Gaženice, teglio se na njegovu predviđenu lokaciju, pod vodstvom također Zadar Sub-a.

Napravit će se još dva umjetna riblja grebena, u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, koja će biti slična ovom.

Nakon postavljanja grebena preostaje jedino pričekati i provjeriti je li ova zanimljiva i itekako korisna instalacija kamen-temeljac za širenje gospodarskih aktivnosti u malom priobalnom ribolovu.

Župan Zadarske županije dana 29. travnja 2021. godine, donio je Program potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Zadarske županije (2021. – 2023. godina).

Temeljem navedenog Programa Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije raspisat će uskoro Javni poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu sredstava potpora iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja za 2021. godinu

Obavijest o objavi Javnog poziva bit će objavljenja u dnevnom tisku, a Javni poziv na web stranici Zadarske županije.

U sjedištu Općine Tivat, 10. i 11. lipnja 2021. godine održan je 2. sastanak partnera okupljenih na projektu CUHaCHA koji se provodi u okviru Programa Interreg IPA CBC Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2014. - 2020. Zadarsku županija na sastanku je predstavljala viša stručna suradnica za poljoprivredu i ribarstvo Martina Glavić.

Ukupna vrijednost projekta CUHaCHA  „EnhanCing Sustainable ToUrism Development through Culinary HeritAge“  je 710.946,94 €, a proračun Zadarske županije iznosi 101.875,86 € od čega EU sufinancira 85%. Predviđeno trajanje projekta je 24 mjeseca, a sa službenom provedbom započeo je 15. kolovoza 2020. godine.

Nositelj projekta je Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA, a ostali partneri su Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa Hercegvačko – Neretvanske županije, Općina Tivat i Zadarska županija.

Glavni cilj projekta CUHaCHA je jačanje održivog turističkog razvoja kroz kulinarsko nasljeđe. Sada se možda više nego ikad vidi značaj turizma i njegovog doprinosa cjelokupnom gospodarstvu stoga projekt CUHaCHA još više dobiva na važnosti.

Na sastanku su prezentirane aktivnosti koje su već odrađene, te pojašnjeni zadaci i obveze koje slijede u budućem razdoblju. Također razgovaralo se o problemima na koje su partneri nailazili s obzirom na trenutnu pandemiju, te o mogućim riješenjima istih.

Projekt PRIZEFISH – Piloting of eco-innovative fishery supply-chains to market added-value Adriatic fish products financira se iz Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014. -2020. Ukupna vrijednost projekta je 3.117.680,00 €, od je čega 85% financirano iz ERDF.

Ribarimo bolje! Ostvarimo više! Očuvajmo jadransko more! -  krilatica je projekta čija je provedba započela 1. 1. 2019. i traje do 31.12.2021. U projekt su uključena tijela državnih, regionalnih i lokalnih vlasti, istraživačke i obrazovne institucije te proizvođačke organizacije, ukupno 8 talijanskih i 6 hrvatskih partnera, koji na temelju zajedničke suradnje rade na razvijanju inovativnih ribljih proizvoda s oznakom dodane vrijednosti koristeći se inovativnim alatima i tehnologijama i razvijanjem novih načina marketinške prezentacije.

Vodeći partner je Sveučilište u Bolognji a ostali partneri su: Zadarska županija(HR), Institut za oceanografiju i ribarstvo(HR),  Ministarstvo poljoprivrede(HR), Javna ustanova RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije(HR), Ribarska zadruga Omega 3(HR), Ribarska zadruga Istra(HR), CNR: Institut morskih znanosti ISMAR(IT), ASSAM: Agencija za agrohranu regije Marche(IT), CESTHA: Eksperimentalni centar za očuvanje staništa(IT),  Srednja škola ‘Remo Brindisi’(IT), OGS: Nacionalni institut oceanografije i eksperimentalne geofizike(IT),  Organizacija proizvođača školjkaša – Bivalvia Veneto (Jadransko more)(IT), Regija Emilia – Romagna(IT). 

U Hrvatskoj i Italiji ribolov je tradicionalna djelatnost koja će u dugoročnom smislu ostati isplativa ukoliko usvoji održive strategije. U ostvarenju cilja održivog ribarstva ribolovne aktivnosti Jadranskog bazena moraju se prilagoditi novim svjetskim trendovima korištenjem inovativnih tehnika i tehnologija što će rezultirati poboljšanjem jadranskog ribljeg sektora, boljim i učinkovitijim upravljanjem te kroz kontroliran izlov ribe dugoročnim očuvanjem naših vrijednih resursa. Uvođenje inovacija doprinosi zaštiti bioloških resursa, boljoj iskorištenosti postojećih kapaciteta i postizanju veće vrijednosti na tržištu.

Tijekom prve godine provedbe projekta u svrhu boljeg razumijevanja postojećeg stanja, upravljanja i sezonalnosti ribolova provedena je preliminarna analiza stanja ribarstva u Jadranskom moru uzimajući u obzir okoliš, socijalnu i ekonomsku važnost te tradicionalne ribarske vještine. Na osnovu dobivenih podataka izrađena su izvješća o mapiranju za Hrvatsku i Italiju.

Kroz drugu godinu provedbe radilo se na pilotiranju inovativnih tehnologija i razvijanju inovativnih proizvoda te diseminaciji projektnih ostvarenja i saznanja održavanjem sastanaka edukacija i treninga s dionicima ribarskog sektora. Napravljene su sheme i podloge certificiranja za inovativne proizvode, vodič za provedbu sljedivosti i analiza novih ribljih proizvoda. Provelo se istraživanje najboljih praksi vezanih za proizvodnju, preradu i trgovinu jadranskim ribljim proizvodima te istraživanje lanaca opskrbe za odabrane vrste jadranskih morskih proizvoda. Unutar druge godine provedbe provedeni su konzultantski sastanci s proizvođačkim organizacijama kako bi se izravno od sektora dobile informacije i mišljenja.

U suradnji državnih i znanstvenih institucija te proizvođačkih organizacija radilo se na osmišljavanju sheme certificiranja za jadransko ribarstvo koja integrira zaštitu okoliša, ekonomski i socijalni aspekt i izradile su se smjernice za Program certificiranja jadranskog odgovornog ribarstva (ARFM). Program je dobrovoljan i tijekom njegove provedbe provjerava se da li jadransko ribarstvo ispunjava stroge kriterije za “Odgovorno upravljanje ribarstvom”. Provedeno je i pilotiranje novih proizvodnih linija te se razrađuju nove marketinške prezentacije jadranskih inovativnih ribljih proizvoda koje nose oznaku dodane vrijednosti.

Unutar proizvođačke organizacije Omega 3 provedena je primjena inovativnih tehnoloških rješenja u izlovu prenamjenom postojećih usisnih pumpi koje se koriste u akvakulturi kako bi se koristile na ribarskim brodovima – plivaricama. Usisne pumpe koriste se za prekrcaj ulova iz mreže u termo spremnike, čime se smanjuje kontakt sa ulovom i oštećenja tkiva, povećava sigurnost posade te poboljšavaju uvjeti rada. Nakon adaptacija pumpe su postavljene na prvi brod plivaricu – GALO. Kao rezultat primjene inovativne tehnologije u izlovu, kroz projekt su razvijeni i inovativni načini obrade i pakiranja fileta srdele kako bi se produžio rok trajanja i svježina proizvoda.

Ribarska zadruga ISTRA je kroz projekt PRIZEFISH automatizacijom primarne obrade ribe, prenamjenom postojećeg uređaja te adaptacijom za otkoštavanje kozica razvila inovativni proizvod burger od kozica i cipla. Uslijedile su prilagodbe proizvoda u obradi i pakiranju što je rezultiralo gotovim i polugotovim ribljim proizvodom kojem je kroz upotrebu specijalne tehnologije pakiranja produžen vijek trajanja.

Talijanska organizacija proizvođača školjkaša regije Veneto, OP. Bivalvia je kroz projekt PRIZEFISH radila na održavanju MSC certifikata kroz smanjenje fizičkog oštećenja i fiziološkog stresa odbačenih primjeraka školjki. Korištenjem selektivnijeg alata radilo se na smanjenju neželjenog ulova i očuvanju resursa  te na diversifikaciji ponude putem prerade i pakiranja te na produženju roka trajanja svježeg proizvoda.

Razmjenom znanja i edukacijom ribarskog sektora, primjenom inovativnih tehnologija i procesa, razvojem inovativnih ribljih proizvoda s oznakom dodane vrijednosti doprinijeti će se većoj konkurentnost jadranskih ribljih proizvoda na tržištu EU i na drugim tržištima. Na taj način osigurati će se dodatni prihodi za proizvođačke organizacije što će dodatno motivirati ostale dionike ribarstva za uključivanje kao i za daljnje aktivnosti koji doprinose ekonomskoj održivosti, očuvanju resursa te poticanju odgovornog ribarstva.

Sva dosadašnja istraživanja, dokumenti i studije projekta PRIZEFISH dostupni su široj javnosti na službenim stranicama:

https://www.italy-croatia.eu/web/prizefish

Novosti o projektu dostupne su na društvenim stranicama projekta:

• https://www.facebook.com/prizefish/
• https://www.instagram.com/_prizefish_/?hl=en
• https://www.linkedin.com/company/prizefish/
• https://twitter.com/_prizefish_
• https://www.youtube.com/channel/UCi9GoQL7pKPfyVCdklJMTXQ

Zadarska županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj u suradnji sa projektnim partnerima Institutom za oceanografiju i ribarstvo te s Javnom ustanovom RERA – S.D. održala je 19. listopada 2021. godine u prostorijama INOVAcije, Centra za kreativne industrije u Zadru edukativnu prekograničnu radionicu na temu „Inovativne projekcije proistekle kroz organizaciju pilot projekata u poslovanju i trženju proizvodima ribarstva kroz projekt Prizefish” i održivo ribarstvo na Jadranu kroz inovativne tehnologije i jadranske riblje proizvode - projekt Prizefish”.

 “Upravljanje eko-inovativnim lancima opskrbe u ribarstvu, kako bi se postigla dodana vrijednost jadranskih ribljih proizvoda” ili skraćeno projekt Prizefish, dio je prve prioritetne osi „Plava inovacija“ programa prekogranične suradnje INTERREG Italija- Hrvatska 2014-2020.

Ribarimo bolje! Ostvarimo više! Očuvajmo jadransko more! - krilatica je projekta čija je provedba započela 1. siječnja 2019. i traje do 31. prosinca 2021. godine. Ukupna vrijednost projekta je 3.117.680,00 €, od je čega 85% financirano iz ERDF. Ciljevi projekta Prizefish su razvoj prekograničnog lanca opskrbe ribarstva i lanca vrijednosti na Jadranu te kapitalizacija istih kroz prekogranične zajedničke treninge radi povećanja potencijala dugoročne gospodarske, ekološke i društvene održivosti na jadranskim obalnim područjima.

Vodeći partner je Sveučilište u Bologni, a ostali partneri su: Zadarska županija, Institut za oceanografiju i ribarstvo,  Ministarstvo poljoprivrede, Javna ustanova RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, Ribarska zadruga Omega 3, Ribarska zadruga Istra, CNR: Institut morskih znanosti ISMAR, ASSAM: Agencija za agrohranu regije Marche, CESTHA: Eksperimentalni centar za očuvanje staništa, Srednja škola ‘Remo Brindisi’, OGS: Nacionalni institut oceanografije i eksperimentalne geofizike,  Organizacija proizvođača školjkaša – Bivalvia Veneto, Regija Emilia – Romagna. 

Edukativna međugranična radionica održala se u obliku hibridnog događaja (uživo i online). Na sastanku su se okupili znanstvenici, stručnjaci, vanjski suradnici i projektni partneri koji su kroz svoja izlaganja predstavili dostignuća projekta te otvorili diskusiju s hrvatskim i talijanskim ribarima i ostalim dionicima u sektoru ribarstva koji su prisustvovali sastanku.

Nakon uvodnih riječi pročelnika Upravnog odijela za poljoprivredu i ribarstvo Zadarske županije gosp. Daniela Segarića koji je naglasio važnost inovacija za daljnje poticanje propulzivnosti sektora te jačanje značaja ribarstva u Zadarskoj županiji ali i u okviru cijelog Jadrana. Nakon njegova izlaganja i pozdrava započeo je niz predavanja pod moderiranjem mag.ing. Valentine Andrić, zadužene za savjetodavnu podršku iz Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede.

Uvodne napomene o projektu PRIZEFISH, osnovnu ideju i viziju projekta, glavne ciljeve i važnost projekta Prizefish iznijela  je gđa. Alessia Cariani, predstavnica vodećeg partnera projekta.

Osnovni cilj projekta je poboljšati dugoročnu održivost jadranskog ribarstva (ekološki, društveni, ekonomski) kroz proces INOVACIJA. Osnovne aktivnosti projekta  su razvoj i implementacija:

-najboljih praksi i smjernica za odgovorno  ribarstvo

-poboljšane tehnologije prerade ribljih proizvoda

-inovativni lanac opskrbe i lanac vrijednosti ribljih proizvoda

Gđa. Giulia Sandalli, predstavila je načela za certificiranje jadranskog ribarstva. Kroz projekt Prizefish razvijena je shema certificiranja; ARFM (Adriatic Responsible Fishery Management), koja se vodila s ciljem prepoznavanja odgovornog ribarstva i načela za njegovo prepoznavanje. Predstavljeni su standardi koji se temelje na ekološkom, ekonomskom i socijalnom aspektu te proceduralni okvir kojima je definiran postupak certificiranja za shemu certificiranja. Dr. Eva Merloni sa Sveučilišta u Bologni predstavila je ispitivanje ekološki inovativnih lanaca opskrbe ribarstva na tržištu jadranskih ribljih proizvoda s dodanom vrijednošću koja daje jednu novu dimenziju prepoznavanja odgovornog ribarstva kroz lanac vrijednosti. Nakon uvodnog predavanja o nutritivnoj važnosti ribe kao namirnice i preporuka za njeno konzumiranje uslijedilo je predavanje prof. dr. Luce Mulazzani i prof. dr. Marije Cerjak o preferencijama prema inovativnim ribljim proizvodima na talijanskom, španjolskom i hrvatskom tržištu. Prikazani su odnosi potrošača prema načelima održivog i odgovornog ribarstva kao i što potrošači podrazumijevaju kao lanac vrijednosti u kategoriji ribarstva i trženja. Dr. Lav Bavčević iznio je zanimljivo izlaganje u svjetlu upravljanja ribarstvom u kategoriji male plave ribe pod naslovom „Putevi i stranputice upravljanja ribolovom koji cilja malu plavu ribu“. Uvode se nova znanstvena promišljanja što doprinose jačanju znanstvene misli i rasprave, a sve u potrebi uravnoteženja okolišnog i socio-ekonomskog pristupa ribarstvu. „Primjena teorije maksimalnog održivog prinosa u planu upravljanja za malu plavu ribu može rezultirati s drastičnim smanjenjem dozvoljene količine ulova s proporcionalnim  posljedicama za ribare i prateću industriju. Istraživanja pokazuju da je vrlo neizvjesno hoće li ograničenje ulovne količine rezultirati s ciljanom i stabilnom biomasom srdele. Ciljanje maksimalno održivog prinosa za srdelu, čija biomasa značajno ovisi o faktorima okoliša, nije znanstveno opravdana opcija“, iznio je prof. Bavčević. O inovativnim procesima i proizvodima kroz projekt Prizefish govorio je mr. sc. Mario Lovrinov obradivši segmente izvlačenja ulova kod male plave ribe putem usisnih pumpi i predstavljanjem pilot projekta korištenja pumpe te selekcije na školjkašima. U svojem izlaganju Lovrinov je govorio i o adaptaciji procesne opreme za pripremu novih  ribljih proizvoda burgera od kozica i miješane ribe, o obradi školjkaša i burgera kroz korištenje visokog pritiska te o proizvodnji fileta srdela u atmosferi plemenitih plinova, kako bi se postigla dugotrajnost upotrebe proizvoda. Dr. Tibor Janči obradio je kategoriju manipulacije ribom na brodu u traženju dodane kvalitete finalnog proizvoda te je stavio naglasak na one segmente manipulacije i hlađenja koji nisu dovoljno riješeni i na koje se treba usmjeriti pogotovo kod tretiranja ribe i ostalih morskih organizama iz demerzalnog ribolova. Završno predavanje odradio je prof. dr. Daniel Matulić na temu nastavka projekta, govorio je o aplikacijama pumpi za vađenje sitne plave ribe kroz novu inovativnu kategoriju koja tek slijedi, a odnosi se na selekciju male plave ribe kao metode očuvanja ribljeg fonda u Jadranskom moru. Preliminarni rezultati preživljavanja srdele i inćuna nakon uporabe usisnih pumpi su vrlo ohrabrujući te otvaraju put jednom sasvim novom poimanju ribarstva kroz vraćanje dijela nedorasle ribe u more putem selektora. U okviru mjere suradnja ribara i znanstvenika pod vodstvom instituta Ruđer Bošković, Agronomskog fakulteta i ribarskog obrta Damir Mišlov projekt se nastavlja.

Zaključna analiza i komentari  ribara i znanstvenika naglasili su izuzetnu čak revolucionarnu važnost provedenih istraživanja i pilot projekata, kod okružujućih mreža plivarica jer su kroz pristup razvoja manipulativne tehnike na brodu djelovali na održivost resursa kroz odgovoran pristup ribara s mogućnošću globalnog utjecaja kroz primjere prakse vraćanja žive nedorasle ribe u more. To daje naglasak na multiplikativna povećanja biomase kao i reproduktivni potencijal ribe vraćene u more. Istovremeno razvoj nove tehnologije procesa doprinosi povećanoj sigurnosti ribara na brodu, veće kvalitete ulova, povećanoj brzini operacija kao i dobrobiti životinja te povećanju tržne vrijednosti.

Sva dosadašnja istraživanja, dokumenti i studije projekta Prizefish dostupni su široj javnosti na službenim stranicama:

https://www.italy-croatia.eu/web/prizefish

Novosti o projektu dostupne su na društvenim stranicama projekta:

• https://www.facebook.com/prizefish/
• https://www.instagram.com/_prizefish_/?hl=en
• https://www.linkedin.com/company/prizefish/
• https://twitter.com/_prizefish_
• https://www.youtube.com/channel/UCi9GoQL7pKPfyVCdklJMTXQ

Odsjek za upravljanje nekretninama obavlja stručne poslove uređivanja vlasničkih i drugih imovinsko pravnih odnosa na nekretninama u vlasništvu Županije, izrađuje prijedloge strateških dokumenata, te općih i pojedinačnih akata kojima se uređuje područje upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu Županije, ustanova i drugih pravnih osoba čiji je vlasnik, osnivač ili suosnivač Županija, vodi registar nekretnina i predlaže odluke o pravu prvokupa.

• Izvješća
• Pravni temelji
• Registar nekretnina