Adresa:
Božidara Petranovića 8, 23000 Zadar
Telefon:
023/350-350 (Centrala)
Službena email adresa:
zupanija@zadarska-zupanija.hr
Prilagodba pristupačnosti
Projekt PESCAR – Pesticide Control and Reduction koji je s provedbom započeo u srpnju 2017. godine, a koji završava 31. prosinca 2019. godine aktivno dočekuje jesen, za poljoprivredne proizvođače tradicionalno dinamično razdoblje.
Iako su pripreme za agro sajam u punom jeku, održan je posljednji ciklus terenskih treninga s Doc.Dr.Sc. Josipom Ražovom.
Naime, od svibnja 2018. godine nekolicina zaposlenika Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije sudjelovala je na ukupno 40 treninga diljem Zadarske županije. Baštica, Murvica Donja, Škabrnja, Ninski Stanovi i Petrčane samo su neke od posjećenih lokacija.
Upoznavanje s radom agrometeoroloških stanica (koje od nedavno imaju novougrađene senzore za mjerenje brzine vjetra), pregledavanje lovki i sl. omogućile su polaznicima treninga uvid u funkcioniranje meteo stanica i same prognoze koja je temelj za preporuke o pravilnoj upotrebi pesticida.
Kao što je već mnogo puta rečeno, temelj suvremene zaštite bilja su prognozni modeli, a upravo je davanje preporuka poljoprivrednicima jedna od najvažnijih aktivnosti u sklopu provedbe projekta PESCAR. Upute stručnjaka o pravilnoj i kontroliranoj upotrebi pesticida omogućuju ostvarenje ne samo ekološke već i ekonomske koristi.
Provedba projekta PESCAR – Pesticide Control and Reduction financira se iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014-2020.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 601.639,26 EUR od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi 511.393,35 EUR-a, odnosno 85%. Nositelj projekta je Zadarska županija, a partneri na projektu su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Sveučilište u Zadru i Zavod za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke. Glavni cilj projekta PESCAR je promovirati smanjenu i ciljanu uporabu pesticida na području Zadarske županije u HR i Hercegovačko – neretvanske i Zapadnohercegovačke županije u BiH u svrhu zaštite prirode.
Sa zadovoljstvom vas pozivamo da nam se pridružite na Agro sajmu koji će se održati 28. i 29. rujna 2019. godine (subota i nedjelja) na Forumu.
Svečano otvorenje održat će se u subotu s početkom u 10:00 sati.
S obzirom da se sajam održava u sklopu provedbe projekta PESCAR – Pesticide Control and Reduction, osim izlagača iz Zadarske županije pridružit će nam se i poljoprivrednici iz Hercegovačko – neretvanske i Zapadnohercegovačke županije.
Veselimo se Vašem dolasku!
PRVO IZVJEŠĆE O PROVEDBI PROJEKTA prizefish
Zadarska županija započela je 1.1.2019. provedbu projekta “PRIZEFISH” - Piloting of eco - innovative fishery supply - chains to market added - value Adriatic fish products. Projekt PRIZEFISH financiran je iz Programa prekogranične suradnje Interreg V-A Italija – Hrvatska 2014. - 2020. Ukupni proračun projekta iznosi 3,12 milijuna eura. Zadarska županija partner je na projektu s ukupnim proračunom od 349.430,00 eura a ostali partneri s hrvatske strane su; Institut za oceanografiju i ribarstvo (Split), Ribarska zadruga Omega 3 (Kali), Ribarska zadruga Istra (Poreč), Ministarstvo poljoprivrede RH, Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko – dalmatinske županije (Split) te s talijanske strane Nacionalno istraživačko vijeće (Rim), ASSAM - Agencija za usluge poljoprivrednog sektora regije Marche (Osimo), CESTHA – istraživački centar za očuvanje staništa (Marina di Ravenna), Srednja škola 'Remo Brindisi' (Lido degli Estensi, Comacchio), Nacionalni institut za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku – OGS (Sgonico), Organizacija proizvođača školjkaša Venecijanske lagune (Venecija), Regija Emilia Romagna (Bologna) te Alma Mater Studiorum – Sveučilište u Bologni.
Ideja projekta PRIZEFISH zasnovana je na prekograničnoj suradnji na jadranskom obalnom području i kreiranju zajedničke ribarstvene politike, teritorijalnim i društveno ekonomskim razvojnim promjenama u svrhu povećanja potencijala dugoročne gospodarske, ekološke i socijalne održivosti. Opći cilj projekta je potaknuti hrvatska i talijanska mala i srednja poduzeća, organizacije proizvođača u sektoru ribarstva na usvajanje novih metoda i primjenu inovativnih tehnologija u ribarstvu,koja će omogućiti stvaranje dodane vrijednosti ribljih proizvoda s eko-oznakom, radi postizanja konkurentnosti na tržištu Europske unije i izvan EU.
Kroz znanstvene/socio-ekonomske analize i uz inovative procese, uključivanje ribolovaca i ribolovnih djelatnika, malih i srednjih poduzeća te organizacije proizvođača i njihovo sudjelovanje na treninzima i radionicama te kroz razmjenu znanja i inovativnih tehnologija potaknuti će se usvajanje novih metoda ribolova koje će imati manji negativni učinak na ekološki sustav a sve s ciljem očuvanja ribljih zaliha u Jadranskom moru. Poseban naglasak stavljen je na certificiranje proizvoda kojim će se omogućiti malim i srednjim poduzećima da uđu u process certifikacije svojih proizvodaII plasiraju proizvode s ekološkom oznakom s ciljem povećanja konkurentnosti jadranske ribarske industrije. Kao temeljni alat će se izraditi smjernice za razumijevanje zahtjeva za postupak certifikaciranja.
Prva faza provedbe projekta zaključena je sastankom hrvatskih i talijanskih projektnih partnera, koji je održan u Splitu 16. do 18. rujna 2019. Na sastanku je prezentirano trenutno stanje u provedbi ključnih aktivnosti projekta te je dogovoreno praćenje i provedba aktivnosti tijekom sljedećeg razdoblja.
U prvoj fazi provedbe projekta provedeno je mapiranje te je napravljen pregled ribolovnih aktivnosti koji se tradicionalno izvode na hrvatskoj i na talijanskoj strani Jadrana. Na temelju dobivenih podataka ribarskih proizvođačkih organizacija koje su kao partneri uključeni u provedbu projekta na hrvatskoj strani - ribarska zadruga Omega 3 i ribarska zadruga Istra, a na talijanskoj strani - organizacija poroizvođača Bivalvija, te partnera Ministarstva poljoprivrede RH, Zadarska županija izradila je prvo Izvješće o postojećem stanju prerađivačke industrije ciljanih vrsta riba
U sljedećim fazama provedbe projekta provesti će se procjena razvojnih i prekogranična intenzivna obuka, trening programi koje će uključiti sudionike projekta, ribolovce, djelatnike u ribarstvu, poslovne organizacije, mala i srednja poduzeća, proizvođačke organizacije kako bi se upoznali s inovativnim tehnologijama i procesom certificiranja ribljih proizvoda.
Zadarska županija kao javno tijelo svoj će doprinos manifestirati u okviru širenja inovativnih znanja i ideja, edukacije dionika ribarskog sektora i koristi za buduće potrošače.
Zadarska županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj, organizirala je 25. rujna 2019. godine prvi od dva predviđena sastanka za prenošenje znanja i iskustava u sklopu projekta „Adri.SmArtFish – Valorisation of SMall-scale ARTisanal FISHery of the Adriatic coast, in a context of sustainability“, u prostoru Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Zadar.
Projekt „Adri.SmArtFish“ financira se iz programa Interreg V-A Italija – Hrvatska, a njegova je provedba započela 1. siječnja 2019. godine i trajat će do 30. lipnja 2021. godine. Opći cilj projekta je jačanje uloge priobalnog ribolova na području GSA 17 i to u skoroj budućnosti potičući inovacije unutar konteksta „plavog rasta“ kroz usvajanje pristupa upravljanja temeljenog na ekosustavu.
Svrha sastanaka je razmjena znanja i mišljenja o statusu priobalnog ribolova u našem području, te rasprava o mogućim problemima i prilikama istog.
Na sastanku je sudjelovalo dvadeset predstavnika iz Zadarske županije, Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore, sa sveučilišta i IZOR-a, te iz raznih ribarskih obrta, zadruga i LAGUR-a.
Prvu prezentaciju održala je dr.sc. Krstina Mišlov Jelavić iz tvrtke Mišlov d.o.o. koja je angažirana kao vanjski stručnjak Zadarske županije na projektu. Tema prezentacije su bile ankete provedene među ribarima priobalnog ribolova s područja Zadarske i Šibensko-kninske županije. Prof.dr.sc. Sanja Matić Skoko s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, koji je ujedno i jedan od projektnih partnera, sudionike je pobliže upoznala s projektom, te aktivnostima koje će se događati u projektu kroz idućih nekoliko mjeseci. Po završetku izlaganja otvorena je aktivna rasprava u kojoj su sudjelovali svi sudionici.
Na početku rasprave se konstatiralo kako postoji nekoliko različitih definicija priobalnog ribolova. Prema definiciji FAO organizacije priobalni ribolov je kategorija obiteljskog ribarstva koje koristi malu količinu kapitala i energije, te relativno mala ribarska plovila koja odlaze na kratka ribolovna putovanja u blizini obale. Dok definicija koja se koristi u Europskoj komisiji kaže da je priobalni ribolov segment flote plovila duljine do 12 metara koji obavlja ribolov pasivnim alatima i plivaricama. Prof.dr.sc. Sanja Matić Skoko pojasnila je da je za potrebe ovog projekta priobalni ribolov definiran kao kategorija ribarstva s plovilima do 12 metara koja koriste pasivne alate, te se svi analizirani podaci kroz provedene ankete i statistički podaci odnose se na ovu kategoriju ribolova.
Ribari su također ukazali na problem nelojalne konkurencije kao jedne od većih prepreka za postizanje cijene na tržištu. Razlog tomu je što se u neregistriranom ribolovu love količine koje su veće od dozvoljenih, te dolazi do nelegalne prodaje. Zbog nelojalne konkurencije pada cijena ribe na tržištu, stoga ribari moraju povećati napor i količinu ulova kako bi mogli opstati po takvim nižim cijenama, pa ekonomska održivost ribara postaje upitna. Na osnovu rasprave zaključeno je kako bi bilo dobro da se povećaju kontrole na moru, iskrcajnim mjestima i restoranima.
Ukazano je i na poteškoće u prometu ribom te prvoj prodaji. Sukladno propisima, vaganje ukupnog ulova se mora obaviti na iskrcajnom mjestu prije transporta, prve prodaje ili skladištenja. Za vaganje je odgovoran prvi kupac koji mora biti registriran kod nadležnog tijela, a evidencija vaganja se mora dostaviti u roku 24 sata od samog vaganja. Kako je ova kategorija ribolova specifična jer se radi o manjim dnevnim količinama ulova i ribarima koji žive na udaljenim lokacijama, prvenstveno na otocima, dolazi do problema s transportom jer se kupcima ne isplati dolaziti po manje količine, a za skladištenje ulova je potrebno zadovoljiti propise o sigurnosti hrane. Prema propisima ulov mora biti skladišten u odobrenom objektu, plovilu ili vozilu. Za odobravanje ili registraciju takvog objekta potrebna su znatna financijska sredstva što je za ribare iz ove kategorije često veliki problem. Prema zajedničkoj ribarstvenoj politici naglasak se stavlja na organizacije proizvođača, odnosno udruživanje ribara kako bi se olakšalo financiranje. U slučaju priobalnog ribolova to je zapravo vrlo teško provedivo, zbog velike dislociranosti ribara i nemogućnosti povezivanja (mali broj ribara na udaljenim mjestima), stoga bi trebalo razmisliti o drugačijem, individualnom pristupu kod ove kategorije ribolova.
Osim o negospodarskom ribolovu i problemu prve prodaje razgovaralo se i o drugim prijetnjama i prilikama priobalnog ribolova, te se uvidjela važnost komunikacije ribara ne samo s javno pravnim tijelima, već i sa svim ostalim dionicima. Također konstatiralo se i kako je priobalni ribolov iznimno značajan za mala ribarska mjesta, možda ne toliko na razini cijele države, ali njegova važnost očituje se u tome što nema isključivo ekonomsku vrijednost već socio-ekonomsku vrijednost.
Na Forumu je 28. i 29. rujna 2019. godine održan Agro sajam u sklopu provedbe projekta PESCAR – Pesticide Control and Reduction kao jedna od finalnih promotivnih aktivnosti.
Osim dobro nam znanih izlagača iz Zadarske županije poput OPG-a Sandre Babac, Eugena Novakovića, Žampere, CD Raspović i Mladena Jezidžića, sudjelovali su i brojni izlagači iz dviju Bosanskohercegovačkih županija koje kao partneri sudjeluju na projektu. Time je Zadarska županija kao vodeći partner projekta dobila priliku „ugostiti“ izlagače iz Ljubuškog, Širokog Brijega, Jablanice i drugih krajeva Hercegovačko – neretvanske te Zapadnohercegovačke županije.
Svečanom otvorenju nazočio je i g. Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko – neretvanske županije koji je izrazio zadovoljstvo što i dvije Bosanskohercegovačke županije sudjeluju u projektu. Naglasio je kako im je iznimno stalo da se širi svijest o potrebi proizvodnje kvalitetne, zdrave hrane.
Tijekom dva dana Agro sajma Zadrani i njihovi gosti mogli su isprobati sezonsko voće i povrće, sir, rakije i slične proizvode. „Vjerujemo kako će ovaj projekt osvijestiti proizvođače da kupuju lokalno“, izjavio je tom prigodom g. Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj.
U sklopu svečanog otvorenja sajma, voditeljica gđa Zrilić je istaknula važnost provođenja prekograničnih projekata s ciljem zaštite prirode i okoliša te održivog korištenja prirodnih resursa kao i da se postavljeni ciljevi mogu ostvariti jedino kontroliranim i pravovremenim korištenjem pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji.
Kroz projekt PESCAR svim zainteresiranim poljoprivrednim proizvođačima omogućene su pravovremene preporuke o pravilnoj upotrebi pesticida te su ih u posljednje dvije godine stručnjaci izdali više od četrdeset, što Zadarsku županiju čini vodećom u Hrvatskoj po prognozi o pojavi štetnika.
Svjesni činjenice kako zagađenje okoliša ne poznaje granice, moramo koristiti sve mogućnosti koje nam se nude za zajedničko djelovanje. Agro sajam bio je idealna prilika za razmjenu iskustava, a kako bi poljoprivredni proizvodi zadržali visoku razinu kvalitete koju sada posjeduju.
U prilog toj činjenici govore i projektni rezultati s kojima su se mogli upoznati svi posjetitelji sajma. Naime, Sveučilište u Zadru, koji su ujedno i jedan od partnera na projektu, izložili su presjek aktivnosti provedenih na projektu, od monitoringa po opažačkim mjestima u Zadarskoj županiji preko nalaza laboratorijskih analiza o ostacima pesticida u tlu i plodovima o čemu je doc.dr.sc. Tomislav Kos zaključio sljedeće: „Naše istraživanje uzoraka tla i hrane pokazalo je da potrošači u ovoj regiji mogu biti mirni jer su nalazi ispod dopuštenih vrijednosti ili nedopuštenih tvari uopće nema.“
U utorak, 15. listopada 2019. godine u 17 sati u multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice u Zadru, Centar dr. Rudolfa Steinera u suradnji sa Zadarskom županijom organizira predavanje o biodinamičkoj poljoprivredi.
Zadarska županija, prepoznajući značaj i važnost ekološke poljoprivrede kao i novih inovativnih rješenja u procesu razvoja poljoprivrede, ostvarila je suradnju s ustanovom Centar dr. Rudolfa Steinera. Cilj suradnje bio bi jačanje naših kapaciteta kroz realizaciju aktivnosti u području edukacija, konferencija i treninga koji će omogućiti razmjenu znanja i pomoć obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u primjeni novih tehnologija temeljenih na praktičnim znanjima i vještinama o biodinamičkoj poljoprivredi. Biodinamička poljoprivredna proizvodnja je kruna ekološke poljoprivredne proizvodnje i pristupa na potpuno prirodan način proizvodnji i preradi voća i povrća, uz uporabu isprobanih bioloških preparata koji ozdravljuju tlo i povećavaju postotak humusa u tlu.
Riječ je o potpuno inovativnim primjenama u poljoprivrednoj proizvodnji temeljeno na prirodnim biodinamičkim pripravcima i kompostiranju.
Posljednjih godina svjedočimo otporu klasičnoj (konvencionalnoj) poljoprivrednoj proizvodnji što je posljedica njenog negativnog utjecaja na okoliš. Organska i održiva (integrirana) poljoprivreda postaju sve zastupljenije, a ulaskom Republike Hrvatske u EU integrirana biljna proizvodnja postaje standard.
Integrirana zaštita bilja podrazumijeva korištenje alternativnih (nekemijskih) sredstava kada god je to moguće, te onih pesticida koji predstavljaju najmanji rizik za zdravlje ljudi, životinja i okoliša.
Projektom PESCAR želi se potaknuti održivo korištenje prirodnih resursa te očuvanje biološke raznolikosti na programskom području, a to se može postići jedino uspostavom suvremenog prognostičkog sustava temeljem kojeg bi se pesticidi u poljoprivrednoj proizvodnji koristili na kontroliran, a time i odgovoran način.
Davanje preporuka poljoprivrednicima jedna je od važnijih aktivnosti koje se kontinuirano provode u sklopu projekta PESCAR. Upute stručnjaka o pravilnoj i kontroliranoj upotrebi pesticida omogućuju ostvarenje ne samo ekološke već i ekonomske koristi.
Krajem rujna 2019. godine projektni partner Sveučilište u Zadru i vanjski stručni suradnik Doc.Dr.Sc. Josip Ražov izradili su treći, ujedno i posljednji,Izvještaj o danim preporukama za Zadarsku županiju za razdoblje VII/2019 – X/2019 (cijeli Izvještaj može se pronaći u prilogu). Period obuhvaćen izvještajem je period najvećih aktivnosti u smislu praćenja, izvještavanja i preporuka. Osim dvije nove preporuke, stručnjaci su objavili i nekoliko obavijesti i komentara u kojima se ukazivalo na moguću opasnost od nadolazećih vremenskih nepogoda.
Od samog početka provedbe projekta PESCAR u srpnju 2017. godine sustavno se radi na promjeni svijesti kod poljoprivrednih proizvođača, a pozitivne promjene vide se i kroz činjenicu da sve više poljoprivrednika pokazuje ne samo interes za educiranjem već i aktivno sudjeluju u radu, sami prate te analiziraju stanje i dostupne podatke s agrometeoroloških stanica.
Preporuke i obavijesti su kreirane na način da nisu nužno iste za sve lokacije, jer meteorološki uvjeti ili stanje ulova određenih štetnika ne mora nužno biti isto na svim lokacijama. Na taj način preporuke su davane mikro lokalno za svako promatrano područje unutar Zadarske županije, ukoliko je potrebno, zasebno; stoji u Izvještaju.
Poljoprivrednicima na području Zadarske županije preporuke stručnjaka su dostupne putem projektne web stranice: www.agroprognoza.eu i Viber grupe: AgroprognozaEU Zadar, a od rujna 2018. godine preporuke se objavljuju i putem radija i lokalnih glasila.
Provedba projekta PESCAR – Pesticide Control and Reduction financira se iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014-2020.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 601.639,26 EUR od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi 511.393,35 EUR-a, odnosno 85%. Nositelj projekta je Zadarska županija, a partneri na projektu su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Sveučilište u Zadru i Zavod za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke. Glavni cilj projekta PESCAR je promovirati smanjenu i ciljanu uporabu pesticida na području Zadarske županije u HR i Hercegovačko – neretvanske i Zapadnohercegovačke županije u BiH u svrhu zaštite prirode.
U Institutu za oceanografiju i ribarstvo, u Splitu, 24. listopada 2019. godine održan je 2. sastanak Upravnog odbora deset partnera okupljenih na projektu Adri.SmArtFish, koji se provodi u okviru Programa Interreg Italija – Hrvatska. Zadarsku županiju su na sastanku predstavljali: Katerina Skelin - članica Upravnog odbora projekta, Ana Grzunov - voditeljica projekta, Martina Glavić – financijska voditeljica projekta, te Daniel Segarić – pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj.
Projekt je započeo 1. siječnja 2019. godine i trajat će do 30. lipnja 2021. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.242.230,50 EUR, dok je proračun Zadarske županije 259.995,00 EUR.
Vodeći partner projekta je Regija Veneto iz Italije, a ostali talijanski partneri su: Sveučilište Ca` Foscari Venezia, Regija Friuli Venezia Giulia, Regija Emilia Romagna i Regija Marche. Hrvatski partneri na projektu su: Istarska županija, Primorsko-goranska županija, Zadarska županija, Institut za oceanografiju i ribarstvo te Ministarstvo poljoprivrede. Glavni cilj Projekta je očuvanje, zaštita promicanje i razvoj sektora malog ribarstva u cilju održivosti i promicanja resursa.
Na sastanku su vodeći partneri radnih paketa prezentirali aktivnosti koje su već odrađene, te pojasnili zadatke i obveze koje slijede u budućem razdoblju. Zadarska županija u sklopu projekta planira izvršiti razne aktivnosti, a neke od njih su: seminari za podizanje svijesti ribara, edukacije za lokalne škole, testiranje za postavljanje „umjetnih brakova“, te istovremena podrška vodećem partneru prilikom uspostave web stranice projekta i društvenih mreža, kao i podrška u izradi promotivnih materijala.
U Mostaru održan Okrugli stol i sastanak Koordinacijskog odbora na projektu PESCAR
U petak, 25. listopada 2019. godine u Mostaru je održan Okrugli stol na temu: Zagađenje pesticidima – kako umanjiti štetne posljedice rastuće poljoprivredne proizvodnje na programskom području. Okrugli stol u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko – neretvanske županije započeo je s uvodnom riječi ministra, g. Donka Jovića koji nije krio zadovoljstvo kvalitetom suradnje koja je uspostavljena radi provedbe projekta PESCAR, kao ni želju da se ta suradnja nastavi.
Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije, g. Daniel Segarić istaknuo je važnost promicanja lokalnih proizvoda koji se uvijek iznova dokazuju kao vrhunski, ne samo okusom već i kvalitetom. U prilog tome govore i rezultati provedenih laboratorijskih analiza, a kojima se može pobijati kriva percepcija u javnosti kako je sva hrana „poprilično zatrovana“. G. Segarić je govorio o budućnosti EU projekata, tzv. Green Deal projektima koje će Europska unija sufinancirati u razdoblju od 2021. do 2027. godine, a koji bi trebali imati direktan učinak na okoliš, poput poljoprivrede i regionalnog razvoja, te bi možda i nadogradnja projekta PESCAR tu trebala tražiti svoju priliku.
Za partnere iz BiH sudjelovanje na projektu PESCAR nije važno samo zato jer se sustavno radilo na povezivanju naizgled nepovezivog: poljoprivredne proizvodnje sa zaštitom okoliša, već može služiti i kao vrijedno iskustvo u pregovorima pri ulasku u EU. „I ranije su postojale prognoze koje su govorile kako tretirati, a da još uvijek bude u fazi prevencije. Vrijednost PESCARA je ciljano i pravovremeno djelovanje“, istaknuo je doc.dr.sc. Perica Bulić te dodao sljedeće: „Uređaji nabavljeni kroz projekt su dobar alat za približavanje EU standardima“.
Dekan Agronomskog fakulteta sa Sveučilišta u Mostaru, izv.prof.dr.sc. Ivan Ostojić i prof.dr.sc. Tomislav Kos sa Sveučilišta u Zadru složni su u procijeni kako poljoprivrednici vjeruju u insekticide koji imaju brzi efekt djelovanja, ali da treba suzbijati pogrešnu praksu kako kemija rješava sve.
Regulativa Europske Unije najstroža je na svijetu te na prvo mjesto stavlja sigurnost hrane i potrošača, a tek onda zaštitu bilja. „Nastavak PESCARA mora se dogoditi“; zaključio je g. Kos dodavši kako se divi temperamentu dalmatinskih poljoprivrednika zbog načina na koji uspijevaju djelovati u izazovnim tržišnim uvjetima.
Istoga dana projektni partneri su održali šesti po redu, ujedno i posljednji, sastanak Koordinacijskog odbora gdje su, između ostalog, dogovorili održavanje nekoliko projektnih aktivnosti u Zadru i Mostaru.
Projekt PESCAR – Pesticide Control and Reduction financira se iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje CRO - BA - ME 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 601.639,26 EUR od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi 85%. Projekt je s provedbom započeo u srpnju 2017. godine i traje do 31. prosinca 2019. godine.
Poštovani,
Zadarska županija poziva Vas na Prezentacije Akcijskog plana o održivoj upotrebi pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji.
Prezentacija za stručnu javnost održati će se u petak, 15. studenoga 2019. godine s početkom u 12:00 sati, u prostoru Hrvatske gospodarske komore – županijske komore Zadar (Špire Brusine 16, 23000 Zadar).
Prezentacija za opću javnost održati će se istoga dana u 14:00 sati, također u prostoru Hrvatske gospodarske komore – županijske komore Zadar.
Projekt PESCAR financira se iz programa prekogranične suradnje Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014 -2020.
Provedba projekta započela je u srpnju 2017. godine i traje do 31. prosinca 2019. godine s ciljem zaštite i očuvanja biološke raznolikosti te okoliša na programskom području.
Uspostavom i osuvremenjivanjem postojećeg prognostičkog sustava za prepoznavanje biljnih nametnika i bolesti omogućena je ciljana i smanjena upotreba pesticida.
Radujemo se Vašem dolasku!