U veljači 2019. g. projektni partner Sveučilište u Zadru i vanjski stručni suradnik Doc.Dr.Sc. Josip Ražov izradili su Prvi izvještaj o danim preporukama za Zadarsku županiju za razdoblje IV/2018 – XI/2018. (Cijeli izvještaj nalazi se u prilogu.)

            Analizom ulova dobila se mogućnost predviđanja pojave i potrebne informacije za preporuku za poduzimanje mjera zaštite protiv određenog štetnika. Isto tako, poljoprivredni proizvođači aktivno su surađivali s nama tijekom obilaska terena te su samim time naučili kako pregledavati lovke te detektirati određenog štetnika; stoji u Izvještaju.  

            Projektom je nabavljena tematska oprema te je na području Zadarske županije uspostavljena mreža agrometeoroloških stanica, vizualnih postaja s kamerama i lovki s feromonima. Agrometeorološke postaje, odnosno njihov softver omogućava praćenje, alarmiranje i uzbunjivanje proizvođača kada je potrebna primjena sredstava za zaštitu bilja. Svrha vizualnih stanica i lovki s feromonima je procjena pojavnosti biljnih štetnika koja omogućava poljoprivrednim proizvođačima da odmah po prvim ulovima i dosegu kritičnog broja na terenu ciljano suzbijaju štetnike.

            U sklopu provedbe projekta kontinuirano se provodi aktivnost davanja preporuka poljoprivrednim proizvođačima s ciljem smanjenja troškova i ostvarenja ekonomske i ekološke koristi. U 2018. godini objavljene su ukupno 34 preporuke putem Viber grupe AgroprognozaEU Zadar i web stranice www.agroprognoza.eu, a od rujna 2018. godine preporuke se objavljuju i putem radija i lokalnih glasila.                     

            Ako imamo na umu kako se većina poljoprivredne proizvodnje i dalje odvija na konvencionalan način koji podrazumijeva upotrebu pesticida, tim je veći značaj projekta PESCAR koji ima za cilj smanjenje štetnih utjecaja prekomjerne i često nepotrebne upotrebe pesticida na ljudsko zdravlje i okoliš. 

Provedba projekta PESCAR – Pesticide Control and Reduction financira se iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014-2020.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 601.639,26 EUR od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi  511.393,35 EUR-a, odnosno 85%. Nositelj projekta je Zadarska županija, a partneri na projektu su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Sveučilište u Zadru i Zavod za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke. Glavni cilj projekta PESCAR je promovirati smanjenu i ciljanu uporabu pesticida na području Zadarske županije u HR i Hercegovačko – neretvanske i Zapadnohercegovačke županije u BiH u svrhu zaštite prirode.

Održan peti tehnički panel (četvrta tematska radionica) u sklopu projekta Forest Bioenergy in the Protected Mediterranean Areas – ForBioEnergy

Zadarska županija je 21. svibnja 2019. godine održala peti tehnički panel (četvrtu tematsku radionicu), uz podršku Parka prirode Velebit, u sklopu projekta Forest Bioenergy in the Protected Mediterranean Areas - ForBioEnergy. Panel je održan u prostorijama hotela Kolovare u Zadru. Opći cilj projekta je poticanje proizvodnje bioenergije u zaštićenim područjima, nudeći prekogranična rješenja za prevladavanje prepreka koje ometaju razvoj sektora. Projekt je započeo 1. studenog 2016. godine, a trajat će do 30. lipnja 2019. godine.

Ovo je peti od šest predviđenih tehničkih panela u okviru projekta ForBioEnergy. Vanjski stručnjak Zadarske županije na ovom projektu, dr.sc. Alen Berta, otvorio je panel prezentacijom na temu Zahtjevi kvalitete biomase koji moraju biti zadovoljeni na području parkova prirode Zadarske županije (PP Velebit, PP Telašćica i PP Vransko jezero), s kojom je pokušao odgovoriti na pitanje kako osigurati, poboljšati i ubrzati cijeli proces dobivanja bioenergije s ciljem iskorištenja punog potencijala šumske biomase zaštićenih područja. Naglasio je kako bi kvaliteta drvnog energenta trebala odgovarati zahtjevima proizvođača kotlova pa tako manji kotlovi zahtijevaju bolju kvalitetu goriva, dok industrijski kotlovi zahtijevaju gorivo niže kvalitete. Osvrnuo se na zaštićeno područje PP Vransko jezero, za koje je istaknuo kako su proizvodne mogućnosti šuma niske dok bi uz krški teren i turističku orijentaciju, funkcije šuma trebale biti iznimno važne.

Drugu po redu prezentaciju održao je stručni suradnik iz PP Velebit, gospodin Robert Bogdanić, na temu Zahtjevi kvalitete biomase koji moraju biti zadovoljeni na području PP Velebit (područje u Ličko – senjskoj županiji) u kojoj je prikazao osnovne zahtjeve za kvalitetu goriva. Na primjerima cjepanice, sječke i peleta prikazao je zahtjeve ISO standarda na području PP Velebit. Također je dao prikaz omjera cijena ogrjevnog drva i peleta. Po završetku drugog izlaganja sudionicima se pridružila gđa Silvija Zec iz Hrvatske gospodarske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije te kratkim govorom istaknula kako postoje dobri potencijali i mogućnosti iskorištavanja biomase iz šumskih područja, ali bi se trebala uzeti u obzir i poljoprivredna područja koja su također bogata biomasom.

Zadnji od izlagača bio je profesor Stjepan Risović s temom Identifikacija i dijeljenje ključnih pitanja o postojećim sustavima (FSC, PEFC) certifikacije koji se odnose na zahtjeve održivosti i standarde kvalitete šumske biomase kojom je obrazložio razloge upotrebe postupaka certificiranja šuma te koristi koje proizlaze iz njih. Glavni naglasak stavljen je na opis procedura sustava certificiranja i njihove usporedbe. Objasnio je kako je certifikacija u šumarstvu koristan alat za promociju očuvanja bioraznolikosti i drugih okolišnih vrijednosti u gospodarskim šumama. Napomenuo je kako se korisnost certifikacije šuma za vlasnike šuma ili za tvrtke za preradu sastoji u prednosti koju potrošač daje certificiranom proizvodu. Kao objedinjavanje teme profesor je nastavio idućom prezentacijom na temu Identifikacija i dijeljenje certfikata sustava koji će učinkovitije osigurati da je proizvodnja šumske biomase u skladu s pravilima očuvanja bioraznolikosti te da se kvaliteta drvnih goriva (sječka, cjepanice, pelete) testira u skladu s ISO standardima.

Nakon prezentacija uslijedila je rasprava  o procesima certificiranja, njihovim prednostima, prijetnjama i koristima. Sudionici su pod prijetnje navodili da je potrebno osigurati kontinuirani nadzor pridržavanja normi te da je certifikacija skup i komplicirani proces. Pod koristi procesa certifikacije naveden je proces održivog gospodarenja šuma, zatim da certificirani proizvod postiže veću cijenu te kako se korištenjem proizvoda u skladu s normama osigurava kontinuirana kvaliteta biomase što pospješuje bolju prodaju na tržištu Europske unije. Sudionici su, također, predlagali i rješenja na postojeće pitanje o certificiranju, a jedno od ponuđenih je da bi država trebala donijeti odluke za certificiranje ili subvencioniranje cijene certifikacije za male proizvođače.

Kick off sastanak, koji je održan u Ravenni 6. i 7. ožujka 2019. godine, označio je početak aktivnosti

PRIZEFISH projekta. Projekt “Upravljanja eko-inovativnim lancima opskrbe u ribarstvu, kako bi se

postigla dodana vrijednost jadranskih ribljih proizvoda” ili skraćeno PRIZEFISH, dio je prve

prioritetne osi „Plava inovacija“ programa INTERREG Italija- Hrvatska. Projekt PRIZEFISH

financiran je od strane Europske komisije iz Europskog fonda za regionalni razvoj s 2,65 milijuna

eura, dok ukupni proračun projekta iznosi 3,15 milijuna eura. Projekt je započeo početkom 2019., a

završava sredinom 2021. godine.

Predstavnici šest hrvatskih i sedam talijanskih partnera prvi su se put službeno sastali u povijesnoj

palači Rasponi dalle Teste u Ravenni kako bi uspostavili te započeli provođenje ključnih aktivnosti

PRIZEFISH projekta. Sastanak je organizirao vodeći projektni partner Međuresorni istraživački

centar znanosti o okolišu Sveučilišta u Bologni (UNIBO-CIRSA), a sastankom je predsjedala prof.

Alessia Cariani.

Zadarska županija jedan je od partnera, s proračunom od 349.430,00 eura koji je s 85% sufinanciran

od Europske unije. Na sastanku su prisustvovale predstavnice Zadarske županije, voditeljica projekta

i član Upravnog odbora Katerina Skelin te zamjenica člana Upravnog odbora Ana Maver. Županija

je koordinator radnog paketa Komunikacije, čiji je cilj diseminacija projektnih ciljeva i rezultata.

Primarne aktivnosti PRIZEFISH projekta usredotočene su na razvoj i implementaciju inovativnih

ribljih proizvoda s dodanom vrijednošću koju donose eko oznake kako bi se osigurala ekonomska,

ekološka i socijalna održivost ribarskog sektora u Županiji, što je u skladu s ambicioznim općim

ciljem projekta kojim se premošćuju teritorijalni izazovi da bi se razvio prekogranični lanac opskrbe.

Cilj PRIZEFISH projekta sažet je u krilatici «Ribarimo bolje! Ostvarimo više! Očuvajmo Jadransko

more! »

Nastavlja se provedba projekta PESCAR – Pesticide Control and Reduction

U sklopu redovnih aktivnosti projekta PESCAR – Pesticide Control and Reduction, 24. svibnja 2019. godine održan je peti ujedno i pretposljednji sastanak Koordinacijskog odbora. Sastanku su prisustvovali predstavnici vodećeg partnera Zadarske županije i projektnih partnera iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Mostaru, Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVE, Sveučilišta u Zadru te Zavoda za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke.

Sastanak partnera započeo je s izvještajem o napretku projekta i ostvarenim aktivnostima.

U 2018. godini glavnina aktivnosti bila je usmjerena na uspostavljanje mreže agrometeoroloških i vizualnih stanica koje predstavljaju temelj sustava upozorenja o mogućnosti pojave biljnih bolesti i nametnika. Kroz kontinuiranu komunikaciju s poljoprivrednim proizvođačima na području tri županije koje su uključene u projekt, stvorena je mreža stakeholdera čija saznanja s terena predstavljaju vrijedan doprinos projektu.

Organizirane su Edukativne radionice s ciljem podizanja svijesti proizvođača o prednostima održive, integrirane poljoprivredne proizvodnje kao i terenski treninzi zaposlenika Zadarske županije kako bi se upoznali s funkcioniranjem prognostičkog sustava.

U 2019. godini naglasak je stavljen na poboljšavanje postojećeg prognostičkog sustava. Pomoću prikupljenih podataka s terena stručnjaci pripremaju i daju preporuke za ciljanu upotrebu pesticida koje se objavljuju na službenoj web stranici: www.agroprognoza.eu, putem viber grupe: AgroprognozaEU Zadar,  novina i radijskih oglasa kako bi informacije što prije došle do poljoprivrednih proizvođača.

Ostale teme sastanka bile su, između ostalog, organizacija Agro sajma i rad na definiranju održive politike za sprječavanje zagađenja pesticidima, aktivnosti koje su predviđene pred kraj provedbe projekta. Tom prigodom g. Segarić je zaključio kako bi rezultati projekta PESCAR trebali poslužiti kao temelj za kreiranje dugoročnih rješenja zaštite okoliša od zagađenja pesticidima.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 601.639,26 EUR od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi 511.393,35 EUR-a, odnosno 85%. Glavni cilj projekta PESCAR je promovirati smanjenu i ciljanu uporabu pesticida na području Zadarske županije u HR i Hercegovačko – neretvanske te Zapadnohercegovačke županije u BiH u svrhu zaštite prirode.

Zadarska županija je 30. svibnja 2019. godine u prostorijama Parka prirode Velebit u Gospiću održala šesti tehnički panel (završnu radionicu) projekta Forest Bioenergy in the Protected Mediterranean Areas – ForBioEnergy. Panel je organiziran uz podršku Parka prirode Velebit. Projekt je započeo 1. studenog 2016. godine, a trajat će do 30. lipnja 2019. godine. Opći mu je cilj poticanje proizvodnje bioenergije u zaštićenim područjima, nudeći prekogranična rješenja za prevladavanje prepreka koje ometaju razvoj sektora.

Ovaj panel je ujedno i posljednji koji je bio predviđen u sklopu projekta ForBioEnergy. Na njemu su prezentirani izvještaji tematskih radionica, zaključci i buduće inicijative. Prezentacije su održali komunikacijska voditeljica projekta gđa. Marija Krnjajić (Zadarska županija), vanjski stručnjak Zadarske županije na projektu g. Alen Berta (Oikon d.o.o.) te komunikacijski voditelj projekta Robert Bogdanić (PP Velebit) uz podršku profesora Stjepana Risovića sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu.

Nakon održanog panela uslijedio je događaj pod nazivom Local Community Event koji je bio namijenjen lokalnom stanovništvu kako bi okupljeni dobili informacije o tijeku projekta, kao i o tome što je sve postignuto tijekom njegove provedbe. Pozvanim sudionicima lokalne zajednice predstavljen je kratki pregled svih provedenih koraka i aktivnosti tijekom projekta, sav napredak koji je njime postignut te je stavljen naglasak na poticanje primjene bioenergije i ekološko osvještavanje.

Na samom početku projekta bilo je potrebno dobiti pregled trenutne situacije odabranih zaštićenih područja (PP Velebit, PP Vransko jezero i PP Telašćica) da bi se mogli utvrditi ključni nedostaci kako bi se dalje krenulo u rješavanje istih. Trenutnom situacijom utvrđen je nedostatak procesa planiranja dok su postojeći uglavnom usmjereni na pasivno očuvanje šumskog ekosustava koji ne potiče upotrebu energije iz biomase. Zbog toga je bitno vršiti promociju procesa planiranja koji će biti usmjereni na održivu proizvodnju biomase u kontekstu multifunkcionalnog upravljanja mediteranskim šumama.

Idući uočen problem bio je neadekvatnost postojećeg regulatornog okvira i postupka dobivanja dozvola u trenutnom sustavu upravljanja zaštićenim područjem pa se u svrhu rješavanja predlažu Akcijski planovi za novi regulatorni okvir i postupak dobivanja dozvola, koji će promovirati upotrebu energije iz biomase. Sljedeći identificiran nedostatak bio je manjak inovativnih projekata i nedovoljna uključenost ključnih lokalnih dionika u bioenergetskom sektoru pa bi trebalo aktivirati učinkovite politike koje će ohrabriti uspostavljanje strateških i inovativnih projekata. Zadnji, ali ne i manje bitan nedostatak je što nedostaje participativnih procesa na lokalnoj razini u vezi potencijala koji nudi bioenergetski sektor. Također, dolazi i do konfliktnih situacija između lokalnih dionika što dovodi do sprječavanja realizacije inovativnih projekata gdje je kao izazov kod rješavanja naglašena promocija učinkovite politike koja će jačati participativne procese na lokalnoj razini između glavnih dionika zainteresiranih za upotrebu energije iz šumske biomase.

Na kraju se predstavnicima lokalne zajednice pustio video zapis snimljen za potrebe projekta ForBioEnergy u kojem je predstavljena važnost šumsko-drvno-energetsko opskrbnog lanca i proizvodnje biomase. Po završetku svega navedenog, okupljeni su mogli pregledati izložbu proizvoda od drva koji su bili predstavljeni unutar prostorija PP Velebit. Također, predstavnici PP Velebit predstavili su različite oblike izvora šumske biomase (ogrjevno drvo, sječka i peleti).

Zadarska županija nastavlja istraživanje na projektu DORY – Capitalization actions for  aDdriatic marine envirOnment pRotection and ecosYstem based managament na kojem Zadarska županija sudjeluje kao projektni partner, a koji se sufinancira iz Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija-Hrvatska 2014.-2020.

Mjesto istraživanja je u posebnom području Podvelebitskog kanala na području gdje je pokrenut uzgoj školjkaša „klasičnom tehnologijom " uzgoja dagnji, na plutajućim

parkovima, gdje se uzgoj daganja obavlja u cjevastim mrežama (tubular nets) („čarape" ili „pergolari").

Provođenje projekta u prvoj fazi se uspješno završilo a sastojalo se od postavljanja nasada daganja gdje se koriste tri uzgojne linije od 100 metara. Na prvu liniju je postaviljen konop/kolektor za prikupljanje mlađi sukladno novoj tehnologiji. Na drugu liniju se nasadila mlada dagnja (3-4 cm) po „novozelandskom“ principu, dok na trećoj liniji su dagnje koje se uzgajaju klasičnom metodom u čarapi (pergolora).

Druga faza je u tijeku i vrši se na način da se istraživanje sastoji od uzorkovanja i analize prinosa daganja koje obavlja biolog mora. Usporedbom eksperimentalnih podataka se valorizira primjena nove tehnologije na odabranom području te će se dati preporuke za daljnji razvoj uzgoja školjkaša i primjenu nove tehnologije.

Cilj projekta je stvaranje održivog upravljanja ribljim resursima uzimajući u obzir biološku, ekonomsku i socijalnu kompleksnost upravljanja morskim resursima kao jednim integriranim sustavom.

Zadarska županija, u suradnji s Parkom prirode Velebit, organizirala je 7. lipnja 2019. godine, peti po redu trening za prenošenje znanja i vještina u sklopu projekta Forest Bioenergy in the Protected Mediterranean Areas - ForBioEnergy, u prostoru Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Zadar. Predavanja i prezentacije održali su profesor Stjepan Risović sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu i g. Alen Berta, vanjski stručnjak Zadarske županije na projektu. Prezentirani su Zahtjevi održivosti i standardi kvalitete biomase, Osiguravanje kvalitete drvne mase i shema certificiranja te Pitanja kvalitete drvnih goriva u regiji/području ispitivanja.

Poseban naglasak stavljen je na postupak certificiranja. Certifikacija gospodarenja šumama tržišno je orijentirani alat koji podržava odgovorno gospodarenje te omogućava vlasnicima i upraviteljima šuma pristup globalnom tržištu certificiranih proizvoda. Upravitelji ili vlasnici šuma koji žele dokazati kako je njihov način gospodarenja šumama socijalno koristan, prikladan za okoliš te gospodarski opravdan mogu se prijaviti za dobivanje certifikata za gospodarenje šumama. Sustav certificiranja šumskih proizvoda osigurava potrošačima i kupcima certificiranih proizvoda da ti proizvodi potječu iz provjerenih izvora uz primjenu odgovornog gospodarenja i prikupljanja. Najvažniji sustavi certifikacije za šumske proizvode uspostavljeni su od strane organizacija Forest Stewardship Council (FSC) i Programme for the Endorsement of Forest Certification (PEFC).

Hrvatske šume su od 2002. godine nositelji FSC certifikata za gospodarenje šumama. Certifikacija FSC CoC predstavlja potvrđivanje lanca brige za održivi razvoj svjetskih šumskih resursa, šumskih ekosustava, a time i ekološke ravnoteže. Drvoprerađivači su tu priliku prepoznali tako da u Hrvatskoj trenutno ima preko 250 FSC CoC certificiranih tvrtki koje su time stekle veliku komparativnu prednost.

Program za promicanje certifikacije šuma PEFC (Programme for the Endorsement of Forest Certification) certifikacijski je sustav koji predstavlja želje i težnje predstavnika gotovo 12 milijuna europskih vlasnika šuma koji žele drugačije uvjete od onih koje im nudi FSC - ov model. Razvojem svoga specifičnoga sustava standarda certifikacije, PEFC je preuzeo ključnu ulogu u certifikaciji malih šumskih površina.

Što se tiče čvrstih drvnih biogoriva, ona su danas komercijalno najzanimljivija i to osobito drvna sječka, drvni briketi, drvni peleti te ogrjevno drvo. U velikom dijelu ruralnih, ali i u urbanim područjima ogrjevno drvo se koristi kao energent za zagrijavanje prostora i pripremu tople vode. Najpovoljniji uporabni oblik drvne biomase su peleti. Oni su geometrijsko pravilni komadići prešane usitnjene drvne sirovine, valjkastog oblika. Pitanje koje se često javlja od strane krajnjih korisnika je što je isplativije, koristiti biogoriva ili električnu energiju. Početna investicija kod biogoriva je skuplja, ali dugoročno je svakako bolje koristiti biogoriva. Osim toga, ona su svakako prihvatljivije rješenje za prirodu i okoliš.

U srijedu, 19. lipnja 2019. godine u Kneževoj palači u Zadru održana je završna konferencija Projekta ForBioEnergy koji se financira  u sklopu programa MED teritorijalne suradnje (Interreg V-B Mediterranean (MED) Cooperation Programe 2014-2020). Nositelj projekta je regija Sicilija, dok su ostali partneri: iz Italije Enviland i općina Petralia Sottana, iz Španjolske AMUFOR i Gospodarska komora Valencije, iz Slovenije Slovenski šumarski institut i Regionalna razvojna agencija Zeleni krš, te iz Hrvatske Zadarska županija i Park prirode Velebit, uz pridružene partnere Naturu Jaderu i Ministarstvo poljoprivrede. Provedba projekta započela je 1. studenog 2016. godine i trajat će do 30. lipnja 2019. godine.

U ime Zadarske županije nazočnima se obratio zamjenik župana Šime Mršić koji je istaknuo  da je cilj ovog projekta  poticanje proizvodnje bioenergije u zaštićenim područjima, nudeći prekogranična rješenja za prevladavanje prepreka koje ometaju razvoj sektora. „Da bi se to omogućilo, u sklopu ovog projekta pokušali su se napraviti modeli koji bi poticali iskorištavanje punog potencijala biomase, a da se pritom zaštiti bioraznolikost prirodnog područja.  Zadarska županija svoje je pilot aktivnosti provodila na područjima parkova prirode Velebit (dijelu koji se nalazi u Zadarskoj županiji), Telašćica i Vransko jezero. Na temelju provedenih analiza, izradilo se dosta dokumenata u okviru radnog paketa 3 Testiranje. Jedan od bitnijih dokumenata koji su izrađeni je Akcijski plan koji predstavlja dobru podlogu za novi regulatorni okvir i postupak dobivanja dozvola vezanih uz upotrebu biomase u zaštićenim područjima.“, rekao je Mršić i dodao kako su svi  dokumenti koji su dobiveni nakon provedenih aktivnosti prezentirani u sklopu tehničkih panela i treninga projekta na kojima su ključnim skupinama prezentirani dobiveni rezultati.

„Istovremeno, moram napomenuti kako je održano 12 takvih radionica, a uz sudionike koji su bili iznimno aktivni proizašli su korisni zaključci. Ovom prilikom zahvaljujem se svima onima koji su vrijedno dolazili na radionice i svojim sudjelovanjem doprinijeli kvalitetnijim rezultatima projekta.“, zaključio je Šime Mršić.

Na svečanosti na kojoj je bio nazočan i zamjenik direktorice Parka prirode Velebit Marijo Šaban,   predstavljeni su projektni rezultati dobiveni tijekom provedbe projekta uz kratke prezentacije provedenih aktivnosti testiranja za pilot područja koja se nalaze u Zadarskoj županiji (PP Velebit, PP Vransko Jezero i PP Telašćica)  i u Ličko-senjskoj županiji (PP Velebit).

24 . lipnja  2019  Zadar,Hrvatska

PRIZEFISH “Upravljanje eko-inovativnim lancima opskrbe u ribarstvu, kako bi se postigla dodana vrijednost jadranskih ribljih proizvoda”

«Ribarimo bolje! Ostvarimo više! Očuvajmo Jadransko more! »

U Zadru je 24. lipnja 2019. održan radni sastanak u sklopu projekta PRIZEFISH, na kojemu su sudjelovali predstavnici hrvatskih projektnih partnera. Projekt “Upravljanja eko-inovativnim lancima opskrbe u ribarstvu, kako bi se postigla dodana vrijednost jadranskih ribljih proizvoda” ili skraćeno PRIZEFISH, dio je prve prioritetne osi „Plava inovacija” programa INTERREG Italija- Hrvatska. Zajednička ribarska politika preporučuje provedbu srednjoročne strategije održivosti, temeljenu na snažnim znanstvenim, socio-ekonomskim analizama i inovativnim aktivnostima koje mogu osnažiti male ribare i ribarske organizacije usvajanjem suvremenih metoda ribolova. Politika zajedničke organizacije tržišta preporučuje prekograničnu suradnju među ribarima, usklađivanje zahtjeva tržišta i stavova potrošača, kao i stvaranje inovativnih morskih proizvoda s dodanom vrijednošću koji mogu uspješno prodrijeti na tržišta EU-a i izvan EU-a.

Projekt PRIZEFISH financiran je od strane Europske komisije iz Europskog fonda za regionalni razvoj s 2,65 milijuna eura, dok ukupni proračun projekta iznosi 3,12 milijuna eura. Projekt je započeo 1. siječnja  2019. godine , a završava  30. lipnja 2021. godine.

Sastanak je organizirala Zadarska županija kao voditelj komunikacijskog paketa, zadužena za koordinaciju i praćenje provedbe aktivnosti koje su određene ovim projektom. Na sastanku su prisustvovali: Katerina Skelin, Jasna Rumora  i Kristina Stark iz Zadarske županije, Petra Lukin iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo (Split), Ivan Matijašević i Marija Brala iz Ribarske zadruge Omega 3 (Kali) , Michael Tasić i Sandi Fonović iz Ribarske zadruge Istra (Poreč), Valentina Andrić iz Ministarstva poljoprivrede (Zagreb) te Helena Brčić iz Javne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko – dalmatinske županije (Split).

Opći cilj projekta je potaknuti hrvatska i talijanska mala i srednja poduzeća, organizacije proizvođača u sektoru ribarstva na usvajanje novih metoda i tehnologija u ribarstvu, kao i razvoj inovativnih ribljih proizvoda radi postizanja konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu.

Na prvom radnom sastanku projektni partneri su definirali i usuglasili provedbu aktivnosti projekta PRIZEFISH na hrvatskoj strani, pri čemu je naglasak stavljen na odabir suvremenih tehnologija koje će doprinijeti održivom ekološko-ekonomskom ribolovu u Jadranskom moru koji će osigurati malim i srednjim poduzećima proizvodnju jadranskih morskih proizvoda s ekološkom oznakom kako bi se povećala konkurentnost jadranske ribarske industrije i kako bi ista postala održiva, bolje upravljana i učinkovitija. Utvrđeno je područje provođenja analize postojećeg stanja u ribarstvu te su određene metode za istraživanje tržišta kojim bi se dobio bolji uvid u stvarno stanje tržišta ribljih proizvoda. Poseban naglasak stavljen je na certificiranje proizvoda te će se izraditi smjernice, kao temeljni alat, za razumijevanje zahtjeva za postupak certifikaciranja. Usmjerenim marketinškim modelima i aktivnostima jadranski riblji proizvodi približit će se široj javnosti te na taj način će konkurirati kako na domaćem tako i inozemnom tržištu.

Zadarska županija pomoći će oko uvođenja i primjene tržišnih inovacija na korist svih sudionika. Kroz projektne aktivnosti projekta PRIZEFISH provest će se revizija postojećeg stanja u sektoru ribarstva, marketinškog statusa morskih proizvoda kako bi se utemeljili novi elementi obrade proizvoda i njihove prezentacije potrošačima. Kroz primjenu novih metoda prerade morskih proizvoda i razvojem njihove marketinške prezentacije osigurat će se potencijal za izgradnju lanca eko-inovativnih proizvoda od morskih plodova. Koristi za Županiju kao javnom tijelu manifestirat će se u okviru širenja inovativnih znanja i ideja, edukacije dionika i koristi za izravne proizvođače i buduće potrošače.

Od samog početka provedbe projekta PESCAR u srpnju 2017. godine kontinuirano se radi na promjeni svijesti kod poljoprivrednih proizvođača o pravilnom i kontroliranom korištenju sredstava za zaštitu bilja.

            Ulaskom u Europsku uniju, Republika Hrvatska preuzela je i onaj dio zakonodavstva EU koji se odnosi na upotrebu pesticida, prepoznatog kao jednog od najjačih zagađivača okoliša. Osobito podložna zagađenju su krška područja bogata podzemnim vodama. Integrirana zaštita bilja podrazumijeva korištenje alternativnih (nekemijskih) sredstava kada god je to moguće, te onih pesticida koji predstavljaju najmanji rizik za zdravlje ljudi, životinja i okoliša.

            Temelj suvremene zaštite bilja su prognozni modeli, a upravo je davanje preporuka poljoprivrednicima jedna od najvažnijih aktivnosti u sklopu provedbe projekta PESCAR. Upute stručnjaka o pravilnoj i kontroliranoj upotrebi pesticida omogućuju ostvarenje ne samo ekološke već i ekonomske koristi.

            Poljoprivrednicima na području Zadarske županije preporuke stručnjaka su dostupne putem projektne web stranice: www.agroprognoza.eu i Viber grupe: AgroprognozaEU Zadar, a od rujna 2018. godine preporuke se objavljuju i putem radija i lokalnih glasila.             

                U srpnju 2019. godine projektni partner Sveučilište u Zadru i vanjski stručni suradnik Doc.Dr.Sc. Josip Ražov izradili su Drugi izvještaj o danim preporukama za Zadarsku županiju za razdoblje XII/2018 – VI/2019 (cijeli izvještaj može se pronaći u prilogu) u kojem stoji kako je u razdoblju na koje se odnosi Izvještaj objavljena ukupno 21 preporuka od kojih se najveći broj odnosio na vinovu lozu i maslinu, ali dobrim dijelom i na koštičavo voće te manjim dijelom povrće (krumpir, rajčica).

            Dobar dio poljoprivrednih proizvođača sluša preporuke i aktivno sudjeluje u radu, te su i zainteresirani za edukacije o prepoznavanju određenih štetnika na lovkama; stoji u Izvještaju.

            Tematskom opremom nabavljenom kroz projekt na području Zadarske županije uspostavljena je mreža agrometeoroloških stanica, vizualnih postaja s kamerama i lovki s feromonima. Agrometeorološke postaje, odnosno njihov softver, omogućava praćenje, alarmiranje i uzbunjivanje proizvođača kada je potrebna primjena sredstava za zaštitu bilja. Svrha vizualnih stanica i lovki s feromonima je procjena pojavnosti biljnih štetnika koja omogućava poljoprivrednim proizvođačima da odmah po prvim ulovima i dosegu kritičnog broja na terenu ciljano suzbijaju štetnike.

Provedba projekta PESCAR – Pesticide Control and Reduction financira se iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014-2020.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 601.639,26 EUR od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi  511.393,35 EUR-a, odnosno 85%. Nositelj projekta je Zadarska županija, a partneri na projektu su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Sveučilište u Zadru i Zavod za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke. Glavni cilj projekta PESCAR je promovirati smanjenu i ciljanu uporabu pesticida na području Zadarske županije u HR i Hercegovačko – neretvanske i Zapadnohercegovačke županije u BiH u svrhu zaštite prirode.