U prostorijama Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Zadar održan je treći trening prijenosa znanja i vještina u sklopu europskog projekta ForBioEnergy (Forest Bioenergy in the Protected Mediterranean Areas), u kojem je jedan od partnera Zadarska županija. Opći cilj ovog projekta je poticanje proizvodnje bioenergije u zaštićenim područjima, nudeći prekogranična rješenja za prevladavanje prepreka koje ometaju razvoj sektora. Projekt koji je financiran EU sredstvima preko programa MED teritorijalne suradnje (Interreg V – B Mediterranean Cooperation Programme 2014 – 2020.) započeo je 1. studenog 2016. godine, a traje do 30. travnja 2019. godine.

„Glavni cilj treninga bio je predstavljanje Akcijskog plana za novi regulatorni okvir u vezi korištenja šumske biomase u zaštićenim područjima te njegova priprema, provedba i širenje. Ovaj dokument izradila je Zadarska županija za svoja odabrana pilot područja (PP Velebit, PP Vransko jezero i PP Telašćica) te Park prirode Velebit za svoje pilot područje koje se nalazi na području Ličko-senjske županije“, rekao je Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije     

Alen Berta iz Instituta za primijenjenu ekologiju - Oikon d.o.o., istaknuo je kako postoje tri prepreke za korištenje biomase. Prva prepreka je depopulacija ruralnih krajeva i manjak radnika što bi se moglo riješiti odobravanjem većih kvota za strane radnike, boljom informiranosti u vezi financiranja mjera za područje šumarstva te aktivnom pomoći pri izradi dokumentacije.

„Povećavanjem ulaganja u mehanizaciju u šumarstvu, kvalitetu šuma i otvorenost šuma kroz fondove Ruralnog razvoja i OKFŠ-a te uspostavom više manjih centara za biomasu mogla bi se riješiti druga detektirana prepreka, a to je nedostatak drvne mase. Posljednja, odnosno treća prepreka je neažuriranost katastra, male čestice i posjedi - što bi se moglo riješiti usklađenjem katastra i gruntovnice novom geodetskom izmjerom, podizanjem svijesti vezano za potrebu ažuriranja katastra te uvođenjem dodatnih poticaja za održavanje zemljišta“, naglasio je Berta.

Robert Bogdanić, komunikacijski voditelj projekta ForBioEnergy u PP Velebit, predstavio je glavne prepreke Akcijskog plana za područje PP Velebit, odnosno pilot područja Ličko-senjske županije, dok je profesor Stjepan Risović sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu svojom prezentacijom spomenuo socijalne, ali i ekonomske prednosti korištenja šumske biomase kao energenta. Istaknuo je brojne primjere iz prakse s naglaskom da smatra kako Hrvatska ima potencijal, ali da prvo mora ukloniti postojeće prepreke.

Bogdanić je potom istaknuo tri specifična cilja koje država u budućnosti treba ispuniti. Prvi cilj je povećanje otvorenosti državnih šuma, odnosno izgradnje cesta. Drugi cilj je unaprjeđivanje upravljanja privatnim šumama, dok je treći povećanje sigurnosti ljudi i imovine uz očuvanje bioraznolikosti. Napomenuo je i kako su sukobi na lokalnim područjima najčešće uzrokovani neriješenim zemljišno – knjižnim odnosima, ilegalnim sječama šuma i nefunkcioniranjem sustava identifikacije zemljišnih parcela. 

Ovo je bio treći od šest predviđenih treninga u okviru projekta ForBioEnergy koji je uspješno održan. Trening je svim sudionicima pružio odličan uvid u trenutno stanje našeg šumarskog sektora i prepreke na koje nailazi u pogledu mogućnosti korištenja biomase.

Zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas da Zadarska županija u suradnji sa Sveučilištem u Zadru organizira treću edukativnu radionicu na temu „Važnost vođenja evidencije za održivu uporabu pesticida“. Radionica će se održati u subotu 1. prosinca 2018. godine u sklopu 10. Degustacije mladih vina i maslinovih ulja Nadin 2018.

Kroz prve dvije radionice održane u okviru provedbe projekta PESCAR, poljoprivrednim proizvođačima s područja županije predstavljena je nova usluga davanja preporuka temeljnih na prikupljenim podacima postavljenih agrometeoroloških stanica koje očitavaju i mjere klimatske parametre, a u sklopu kojih se poljoprivrednim proizvođačima izdaju savjeti o potrebi izvršenja preventivne zaštite te se proizvođače upoznalo sa svim prednostima integriranog načina poljoprivredne proizvodnje. Također, sudionici su pozvani da preporuke i klimatske parametre s mjernih postaja redovito prate na službenoj stranici projekta PESCAR (www.agroprognoza.eu) i novo uspostavljenoj Viber grupi AgroprognozaEU Zadar.

Stupanjem na snagu Pravilnika o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda početkom 2013. godine (NN 137/12) redefinirani su uvjeti poljoprivredne proizvodnje i evidentiranja proizvodnih postupaka. Sukladno istom, svaki proizvođač u integriranoj proizvodnji obvezan je voditi evidenciju o proizvodnji od početka proizvodnje do prodaje proizvoda. Vođenje evidencije u integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji s naglaskom na važnost za održivu upotrebu pesticida upravo je  glavna tema 3. edukativne radionice.

Tako će se sudionicima pojasniti način vođenja evidencija po parcelama ili kulturama, za zaštićene prostore ili objekte kao i potrebni podaci o kojima se vodi evidencija.

Projektom PESCAR promovira se vođenje evidencije dok nadzor provedbe evidencije vodi savjetodavna služba.

Na radionicu se pozivaju zainteresirani poljoprivredni proizvođači i svi ostali važni sudionici ruralnog razvoja.

U nastavku donosimo program stručnog dijela manifestacije u sklopu kojeg će biti održana 3. edukativna radionica:

VRIJEME I MJESTO ODRŽAVANJA: 1.12.2018. godine u osnovnoj  školi Nadin

POČETAK I ZAVRŠETAK: 14.00 do 16.00 sati

MODERATOR: Hrvatska poljoprivredno - šumarska savjetodavna služba Podružnica Zadarske županije – Gordana Dragun, dipl.ing.agr.

TEME I PREDAVAČI:

1. „Inaktivni kvasci u vinogradu“ - Nenad Maslek, LALLEMAND (20 min);
2. „Senzorika mladih vina - vrline i mane ocjenjenih vina Plavine i Maraštine“ – prof. Edi Maletić, Agronomski fakultet Zagreb (20 min);
   • Degustacija Plavine i Maraštine (20 min);
3. „Maslinarstvo u Mjerama ruralnog razvoja“ – Gordana Dragun, dipl.ing.agr., HPŠSS Podružnica Zadarske županije (20 min);
4. „Praćenje glavnih štetnika masline“ – Šime Marcelić, mag.ing.agr., Sveučilište u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu (20 min);
5. Projekt PESCAR: „Važnost vođenja evidencije za održivu uporabu pesticida“ – doc.dr.sc. Tomislav Kos – edukacijski koordinator na projektu PESCAR (20 min).

Radionica se organizira u sklopu provedbe projekta PESCAR – Pesticide Control and Reduction koji se financira iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014-2020.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 601.639,26 EUR od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi  511.393,35 EUR-a, odnosno 85%. Nositelj projekta je Zadarska županija, a partneri na projektu su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Sveučilište u Zadru i Zavod za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke. Glavni cilj projekta PESCAR je promovirati smanjenu i ciljanu uporabu pesticida na području Zadarske županije u HR i Hercegovačko – neretvanske i Zapadnohercegovačke županije u BiH u svrhu zaštite prirode.

U okviru projekta PESCAR u subotu 1. prosinca 2018. godine u sklopu 10. Degustacije mladih vina i maslinovih ulja Nadin 2018. održana je treća radionica na temu „Važnost vođenja evidencije za održivu uporabu pesticida“

Stupanjem na snagu Pravilnika o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda početkom 2013. godine (NN 137/12) redefinirani su uvjeti poljoprivredne proizvodnje i evidentiranja proizvodnih postupaka. Sukladno istom, svaki proizvođač u integriranoj proizvodnji obvezan je voditi evidenciju o proizvodnji od početka proizvodnje do prodaje proizvoda. Za projekt PESCAR, najvažniji dio cijelog postupka je onaj koji obvezuje korisnika o vođenju evidencije o uporabi sredstava i sadržaju te evidencije.

Radionicu je održao doc.dr.sc. Tomislav Kos sa Sveučilišta u Zadru koji je tijekom prezentacije sudionicima pojasnio što je vođenje evidencije u integriranoj proizvodnji i kako se ona vodi sa ciljem planiranja i prognoziranja, a poseban naglasak stavljen je na važnost i svrhu vođenja evidencije.

Tijekom prezentacije prikazane su i elektroničke aplikacije koje služe kao pomoć u vođenju evidencije, a korisnicima omogućavaju brz pristup i detaljnije informacije o pripravcima kao i podatke o aktivnoj tvari.

S ekološkog aspekta, osim evidencija putem kojih se primjena i upotreba sredstava za zaštitu bilja stavlja pod nadzor, poljoprivredni proizvođači dužni su na adekvatan način zbrinuti otpadnu ambalažu sredstava za zaštitu bilja, a što je propisano  Zakonom o otpadu (NN 178/04 i 60/2008). Ove dvije naizgled odvojene aktivnosti su zapravo jako međusobno povezane.

U sklopu provedbe projekta u planu je održavanje još jedne radionice na temu „Zaštita poljoprivrednih kultura od štetnika i uzročnika bolesti“ za koju će najava biti pravovremeno objavljena.

Projekt PESCAR – Pesticide Control and Reduction financiran je iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2014-2020, a ukupna vrijednost iznosi 601.639,26 EUR od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi  511.393,35 EUR-a, odnosno 85%. Nositelj projekta je Zadarska županija, a partneri na projektu su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Sveučilište u Zadru i Zavod za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke.

Zadovoljstvo nam je obavijestiti Vas da Zadarska županija u suradnji sa Sveučilištem u Zadru organizira četvrtu edukativnu radionicu na temu „Zaštita poljoprivrednih proizvoda od biljnih bolesti i štetnika“. Posljednja u nizu edukativnih radionica u sklopu provedbe projekta PESCAR održat će se u srijedu 13. veljače 2019. godine u Osnovnoj školi Nadin na adresi Nadin bb, 23420 Nadin s početkom u 18.00 sati.

Kroz prethodno održane radionice, poljoprivrednim proizvođačima s područja županije predstavljen je novo uspostavljeni sustav upozorenja o mogućnosti pojave biljnih bolesti i štetnika koji se temelji na klimatskim podacima prikupljenim pomoću agrometeoroloških stanica i izdavanju savjeta o potrebi izvršenja preventivne zaštite te su prezentirane prednosti integriranog načina poljoprivredne proizvodnje kao i način vođenja evidencija u istom. Sudionici su pozvani da preporuke i klimatske parametre s mjernih postaja redovito prate na službenoj stranici projekta PESCAR (www.agroprognoza.eu) i novo uspostavljenoj Viber grupi AgroprognozaEU Zadar.

Naglasak 4. radionice bit će na upoznavanju proizvođača s nekim od najopasnijih biljnih bolesti današnjice kao i različitim načinima i mogućnostima zaštite poljoprivrednih proizvoda te prednostima korištenja prognostičkih modela koji bi poljoprivrednicima pomagali u određivanju trenutka upotrebe pesticida.

Na radionicu se pozivaju zainteresirani poljoprivredni proizvođači i svi ostali važni sudionici ruralnog razvoja.

U nastavku donosimo dnevni red radionice:

1. Okupljanje u prostorijama OŠ Nadin (Nadin bb, 23420 Nadin);
2. „Zlatna žutica vinove loze“ – Ivan Šimićević, dip.ing.agr.;
3. „Zaštita poljoprivrednih proizvoda od bolesti i štetnika“ – dr.sc. Tomislav Kos;
4. Druženje uz zakusku.

Radionica se organizira u sklopu provedbe projekta PESCAR – Pesticide Control and Reduction koji se financira iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014-2020.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 601.639,26 EUR od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi  511.393,35 EUR-a, odnosno 85%. Nositelj projekta je Zadarska županija, a partneri na projektu su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Sveučilište u Zadru i Zavod za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke. Glavni cilj projekta PESCAR je promovirati smanjenu i ciljanu uporabu pesticida na području Zadarske županije u HR i Hercegovačko – neretvanske i Zapadnohercegovačke županije u BiH u svrhu zaštite prirode.

Zadarska županija je 8. veljače 2019. godine održala četvrti tehnički panel (treću tematsku radionicu), uz podršku Parka prirode Velebit, a u sklopu projekta Forest Bioenergy in the Protected Mediterranean Areas – ForBioEnergy. Panel je održan u prostorijama Heritage hotela „Maškovića Han“ u Vrani (općina Pakoštane). Opći cilj projekta je poticanje proizvodnje bioenergije u zaštićenim područjima, nudeći prekogranična rješenja za prevladavanje prepreka koje ometaju razvoj sektora. Projekt je započeo 1. studenog 2016. godine, a trajat će do 30. travnja 2019. godine.

Ovo je četvrti od šest predviđenih tehničkih panela u okviru projekta ForBioEnergy. Vanjski stručnjak Zadarske županije na ovom projektu dr.sc. Alen Berta otvorio je panel svojim prezentacijama na temu planiranja održivog šumsko-drvno-energetskog opskrbnog lanca u zaštićenim područjima te o biomasi orijentiranoj šumsko-gospodarskom planiranju na lokalnoj razini unutar zaštićenog područja. U prezentaciji je istaknuo dva alternativna scenarija upravljanja kao što je aktualni režim ograničenja i prepreka te novi pojednostavljeni autorizacijski sustav čime su identificirane najbolje šumarske prakse s ciljem očuvanja i zaštite šumskih ekosustava i procjene biomase koja bi se mogla iskoristiti u energetske svrhe.

Stručni suradnik iz PP Velebit, Robert Bogdanić, mag.ing.silv. održao je prezentaciju na temu planiranje proizvodnje energije temeljene na korištenju biomase na području Ličko-senjske županije. Prezentaciju o planiranju održivog šumsko-drvno-energetskog opskrbnog lanca na području parkova prirode Zadarske županije održao je dr.sc. Stjepan Risović, profesor sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Prof. Risović ujedno je predstavio radne sustave s niskim utjecajem na okoliš, učinkovite i održive sustave upravljanja proizvodnim lancem šumske biomase i kriterije za prepoznavanje najpogodnijih lokacija za skladištenje biomase.

Nakon održanih prezentacija uslijedila je aktivna rasprava koju je vodila gđa. Silvija Zec iz Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Gđa. Zec istaknula je problem ponude i potražnje biomase koje nisu usklađene čime se dodatno utječe na proizvodnju sirovine. S ciljem stvaranja transparentnijeg tržišta za goriva iz drvne biomase važan element je promocija korištenja biomase. Sudionici rasprave komentirali su da uspješno korištenje biomase leži u malim projektima te da bi zaštićena područja trebala poslužiti kao poligon projekta koji će promovirati i educirati vrijednost korištenja šumske biomase i obnovljivih izvora energije. Istaknuta je potreba da javne institucije ulože dodatne napore u okviru informiranja i educiranja privatnih šumoposjednika kako bi ih se motiviralo na intenzivnije povlačenje sredstava iz EU fondova. Prof. Risović istaknuo je primjer dobre prakse iz Slovenije i Austrije gdje su već posljednjih 20 godina formirane privatne zadruge koje otkupljuju drvnu biomasu koje osim promoviranja korištenja biomase sugeriraju da se udruživanjem pojedinaca može postići ekonomska isplativost. Zaključeno je da inicijative od javnih institucija već postoje, ali da je za aktivnije uključivanje privatnog sektora potrebna veća uključenost tijela državne uprave koje bi propisima i subvencijama omogućile ekonomsku isplativost investicija u sustave za korištenje drvne biomase.

Zadarska županija provodi projekt u posebnom području Podvelebitskog kanala na području gdje je već pokrenut uzgoj školjkaša „klasičnom tehnologijom " uzgoja dagnji, na plutajućim parkovima, gdje se uzgoj daganja obavlja u cjevastim mrežama (tubular nets) („čarape" ili „pergolari"). Rast proizvodnje na tom području nije dovoljno velik i nisu iskorišteni predviđeni uzgojni kapaciteti. U tom smisli Zadarska županija provodi niz aktivnosti, od izrade razvojnih studija preko prenošenja državnih potpora male vrijednosti do uključivanja županije i samih uzgajivača u EU projekte.

Projekt DORY – Capitalization actions for aDdriatic marine envirOnment pRotection and ecosYstem based managament je projekt na kojem Zadarska županija sudjeluje kao projektni partner, a koji se sufinancira iz Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija-Hrvatska 2014.-2020., jednog od programa Europske teritorijalne suradnje (2014-2020 Interreg V-A, Italy-Croatia CBC Programme).
U okviru Work Package 4,2 (Implementation of pilot actions for sustainable aquaculture) Zadarska županija proveodi pilot projekt prijenosa novozelandske tehnologije uzgoja daganja, koja je testirana u ECOSEA projektu u regiji Veneto, na uzgojna područja Zadarske županije. Novozelandska tehnologija, u usporedbi s klasičnom uzgojnom tehnologijom, načelno omogućava ekonomski efikasniju proizvodnju uz značajno smanjenje tehnološkog otpada.

Važno je istaći da se prijenos ovakvih tehnologija u načelu ne može izvršiti jednostavnim „preslikavanjem" tehnologije s jednog uzgajališta na drugo. Svako uzgojno područje ima svoje ekološke specifičnosti, specifičnu infrastrukturu , drugačije tržište ili barem drugačiji pristup tržištu, što zahtjeva prilagodbu poznate tehnologije.

Preliminarnim nacrtom pilot projekta predviđeno je korištenje tri uzgojne linije od 100 metara, na jednom od uzgajališta koje provodi uzgoj na plutajućim parkovima. Na liniju bi se postavio konop/kolektor za prikupljanje mlađi sukladno novoj tehnologiji. Na drugu liniju bi se nasadila mlada dagnja (3-4 cm) po „novozelandskom“ principu, dok bi na trećoj liniji bile dagnje koje se uzgajaju klasičnom metodom u čarapi (pergolora).  

Usporedbom s literatumim podacima i usporedbom eksperimentalnih podataka će se valorizirati primjena nove tehnologije na odabranom području te će se dati preporuke za daljnji razvoj uzgoja školjkaša i primjenu nove tehnologije.

Projekt se provesti u dvije faze.

Prva faza se sastoji od postavljanja projekta, što obuhvaća: nasad daganja u mrežice u tri nasadne gustoće, za uzgoj klasičnom tehnologijom postavljene na dvije dubine uzgoja, nasad daganja na kontinuirane linije za uzgoj (novozelandska tehnologija) u tri gustoće i postavljanje uzgojnih linija na način da sve tri gustoće obuhvaćaju dvije dubine uzgoja postavljene u klasičnoj uzgojnoj tehnologiji i postavljanje kolektora za prihvat mlađi dagnje.

Drugu fazu obavlja stručnjak za biologiju mora a njegov projektni zadatak se sastoji od praćenja i analiza proizvodnih parametara prihvata i rasta dagnji u usporednom uzgoju klasičnom i novozelandskom tehnologijom uzgoja.

Opći cilj projekta je stvaranje okvira sa uvjetima koji će omogućiti širu primjenu zajedničke vizije u pogledu održivog upravljanja ribljim resursima uzimajući u obzir biološku, ekonomsku i socijalnu kompleksnost upravljanja morskim resursima kao jednim integriranim sustavom.

Ukupan proračun projekta iznosi 934.405,00 EUR, od čega proračuna Zadarske županije iznosi 148.325,00 EUR.

U okviru projekta PESCAR u srijedu 13. veljače 2019. godine u Nadinu održana je četvrta po redu, a ujedno i zadnja radionica na projektu PESCAR na temu „Zaštita poljoprivrednih proizvoda od biljnih bolesti i štetnika“.

Radionica, u organizaciji Sveučilišta u Zadru, održana je sa ciljem pojašnjavanja koncepta zaštite bilja sukladno važećim EU propisima i davanja smjernica za predstojeće razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Doc.dr.sc. Tomislav Kos, edukacijski koordinator na projektu PESCAR, objasnio je zašto je potrebno uvažavati načela dobre poljoprivredne prakse i zaštite okoliša te voditi evidenciju uporabe sredstava za zaštitu bilja. Poseban naglasak stavljen je na načine pravilnog rukovanja sredstava za zaštitu bilja sukladno propisima. Osim toga, doc.dr.sc. Tomislav Kos ukratko se osvrnuo i na rezultate dobivene u analizi ostatka pesticida u uzorcima tla i plodova s područja zadarske županije, a koja je također provedena u sklopu provedbe projekta PESCAR.

Kao i na dosadašnjim radionicama, edukacijski koordinator istaknuo je važnost pravilnog načina zbrinjavanja ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja.

Na edukaciji je prisustvovalo oko 30 poljoprivrednih proizvođača.

Projekt PESCAR – Pesticide Control and Reduction financiran je iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska - Bosna i Hercegovina - Crna Gora 2014-2020, a ukupna vrijednost iznosi 601.639,26 EUR od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi  511.393,35 EUR-a, odnosno 85%. Nositelj projekta je Zadarska županija, a partneri na projektu su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Sveučilište u Zadru i Zavod za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke.

U organizaciji Hrvatskog društva biljne zaštite i Agronomskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu Opatija je bila domaćin 62. Seminara biljne zaštite. Od 6. do 9. veljače 2019. godine više od 700 stručnjaka s područja zaštite bilja sudjelovalo je na brojnim prezentacijama i okruglim stolovima.

            Projektni partner Sveučilište u Zadru predstavilo je projekt PESCAR – Pesticide Control and Reduction kroz prezentaciju na temu: „Doprinos uspostavljanju sustava prognoze štetnih organizama u Republici Hrvatskoj“. Zainteresiranu stručnu javnost upoznali su s ciljevima projekta, metodama za uspostavljanje prognoze pojave štetnika i bolesti na ključnim kulturama u Zadarskoj županiji. Između ostalog, rečeno je kako se evaluacija provedbe i edukacija proizvođača koji koriste sredstva za zaštitu bilja najbolje može provesti uzimanjem uzoraka tla i biljnog materijala, te utvrđivanjem ostataka pesticida. „Možemo reći kako smo pozitivno iznenađeni dobivenim rezultatima.“ – istaknula je gđa Magdalena Baričević, tehnička suradnica na projektu PESCAR o provedenim laboratorijskim analizama na 139 uzoraka tla i plodova prikupljenih na raznim lokacijama Zadarske županije.

            54. hrvatski simpozij agronoma, odnosno 14. međunarodni simpozij agronoma održan je u Vodicama od 17. do 22. veljače 2019. godine s ciljem upoznavanja stručne i šire javnosti s rezultatima najnovijih istraživanja kako bi se ona što kvalitetnije primijenila u poljoprivrednoj proizvodnji.

            Doc. dr. sc. Tomislav Kos, edukacijski koordinator na projektu PESCAR sudjelovao je na okruglom stolu: „Mathematical modeling in plant production“ gdje se raspravljalo o podacima, modeliranju i primjeni matematike u istraživanjima u bilinogojstvu. „Dio ovog okruglog stola odnosio se i na aktivnosti koje se provode u projektu PESCAR, a nisu usko vezane uz modeliranje, ali jesu uz primjenu modeliranja u prognoziranju štetnih organizama“, naveo je doc. dr. sc. Tomislav Kos.

            Projekt PESCAR detaljnije je predstavljen kroz rad naslova: „Jačanje prognoze pojave maslinine muhe uspostavljanjem mreže agrometeoroloških postaja u Zadarskoj županiji.“ Naime, maslina (Olea europea L.) gospodarski je značajna kultura mediteranskog podneblja, a maslinina muha (Bactrocera Daculus oleae) uzrokuje gospodarsku štetu na pojedinim lokalitetima. Štete je moguće predvidjeti pravovremenom prognozom leta odraslih oblika postavljanjem žutih ljepljivih ploča. Pojavnost štete usko je vezana uz temperature,  količinu i raspored oborina na pojedinim lokacijama, što još više govori o važnosti projekta PESCAR – Pesticide Control and Reduction kroz koji je u Zadarskoj županiji postavljeno 10 agrometeoroloških postaja te vizualne stanice – vizualne žute ploče i feromonske lovke.

            Na kraju je zaključeno kako nova istraživanja daju alternativu i zajedno s postojećim tehnologijama moguće napretke za voćarstvo u Republici Hrvatskoj kao i poticanje novih tehnologija u voćarstvu, zaštiti voćaka protiv bolesti, štetnika i korova, klimatskim promjenama i sl.

            Članovi projektnog tima PESCAR sa Sveučilišta u Zadru također su sudjelovali i na 4. Festivalu maslina u Zagrebu koji ima za cilj „približavanje“ masline i proizvoda od masline. Osim prezentacija najboljih ulja, na Stručnom skupu su prikazane teme o kvaliteti maslinova ulja, agrotehničke novosti u uzgoju i zaštiti maslina i dr.

Provedba projekta PESCAR – Pesticide Control and Reduction financira se iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014-2020.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 601.639,26 EUR od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi  511.393,35 EUR-a, odnosno 85%. Nositelj projekta je Zadarska županija, a partneri na projektu su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Sveučilište u Zadru i Zavod za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke. Glavni cilj projekta PESCAR je promovirati smanjenu i ciljanu uporabu pesticida na području Zadarske županije u HR i Hercegovačko – neretvanske i Zapadnohercegovačke županije u BiH u svrhu zaštite prirode.

Projekt Adri.SmArtFish – Valorisation of SMall – scale ARTisanal FISHery of the Adriatic coasts, in a context of sustainability je projekt koji se financira iz Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014. - 2020. Zadarska županija kao partner na projektu dobila je poziv za sudjelovanje na „kick-off“ konferenciji. Kao predstavnice Zadarske županije na konferenciji su prisustvovale voditeljica projekta Katerina Skelin, financijska voditeljica projekta Martina Glavić i zamjenica člana Upravnog odbora Ana Maver.

Prvi dan održana je „kick-off“ konferencija, a nakon konferencije uslijedio je okrugli stol na kojem je sudjelovao dr.sc. Lav Bavčević kao jedan od istaknutijih stručnjaka u području ribarstva Zadarske županije. Na kraju prvog dana održan je i sastanak projektnog tima na kojem su sudionici upoznati s ključnim aspektima za uspješnu implementaciju  projekta, te ciljevima i očekivanim rezultatima projekta i radnim paketima WP2, WP3, WP4 i WP5. 

Drugi dan održan je sastanak Upravnog odbora. Na tom sastanku su se imenovali članovi Znanstvenog odbora, a također se  razgovaralo i o partnerskom ugovoru.

Temeljem održanog sastanka Upravni odbor projekta postavio je rokove za ispunjenje nadolazećih aktivnosti u 2019. godini sukladno aplikacijskom obrascu projekta.

Zadarska županija je 12. travnja 2019. godine u suradnji s Parkom prirode Velebit održala četvrti trening prijenosa znanja i vještina u sklopu projekta „Forest Bioenergy in the Protected Mediterranean Areas - ForBioEnergy“, u prostoru COIN Coworkinga Zadar. Predavanja i prezentacije održali su profesor Stjepan Risović sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, dr.sc. Alen Berta, vanjski stručnjak Zadarske županije na projektu i Robert Bogdanić, stručni suradnik u Parku prirode Velebit. Ovaj projekt je od iznimne važnosti jer će njegovi rezultati u konačnici ponuditi modele kojima će se moći postići održiva proizvodnja šumske biomase u kontekstu multifunkcionalnog upravljanja u mediteranskim šumama.

Profesor Risović je predstavljanjem prve prezentacije, Planiranje/gospodarenje šumama orijentirano na biomasu u Republici Hrvatskoj, istaknuo kako Hrvatska raspolaže kvalitetnim i prirodnim šumama čijim gospodarenjem nastaje značajna količina šumske biomase za mehaničku preradu i termičku uporabu, a koja se još uvijek velikim dijelom izvozi iz RH.

Alen Berta je svojom prezentacijom na temu Održivi opskrbni lanci šumske biomase u energetske svrhe u zaštićenim područjima, koordinacija politika/administracije te kako integrirati proces planiranja, naglasio važnost informiranja građanstva. Također, spomenuo je mogućnost korištenja EU fondova koji bi potaknuli lokalno stanovništvo, javne i ostale zainteresirane osobe na uspostavu održivog drvno-energetskog opskrbnog lanca i priključivanje na sustave grijanja na biomasu.

Stručni suradnik iz PP Velebit, Robert Bogdanić, mag.ing.silv. nastavio je s predstavljanjem održivog opskrbnog lanca šumske biomase u energetske svrhe za područje Ličko-senjske županije. Minski sumnjive površine šuma i šumskog zemljišta, nedovoljna otvorenost gospodarskih šuma i nedovoljno korištenje suvremene šumske mehanizacije neke su od prepreka u proizvodnji šumske biomase. Kao rješenja na postojeće prepreke naveo je mogućnosti poput unapređenja gospodarenja, sprječavanja neravnoteže, edukacije zaposlenika te poboljšanje uvjeta rada.

Profesor Risović nastavio je s temom Iskorištavanje biomase za energiju i njeni potencijali u HR. Mnogobrojni primjeri prelaska sa sustava koji koriste fosilna goriva na sustave koji koriste šumsku biomasu, ostvaruju značajnu uštedu, prvenstveno u troškovima grijanja, istovremeno postižući bitno poboljšanje komfora. Najbolji rezultati postižu se kombinacijom prelaska na gorivo iz biomase i implementacijom mjera energetske efikasnosti, poput ugradnje termo-izolacije na fasade ili zamjene stare stolarije sa energetski efikasnim sustavima prozora i vrata. Glavni pokretač povećanja korištenja šumske biomase je stvaranje novih radnih mjesta.

Trening je završio izlaganjem g. Roberta Bogdanića na temu Trenutno stanje i mogući scenariji gospodarenja šumama orijentirano na biomasu za PP Velebit koje se zaključilo definiranjem temeljnog zadatka koji upućuje na procjenu mogućnosti promjene propisanog načina gospodarenja u državnim šumama.

Šumska biomasa predstavlja jedan od najvažnijih obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj, ali nažalost spada u nedovoljno iskorištene izvore energije. Prema Strategiji energetskog razvoja Hrvatske do 2020. godine predviđa se značajno povećanje sada gotovo zanemarive proizvodnje električne energije iz biomase od 500 do čak 4000 GWh električne energije.