U sklopu projekta PEPSEA - Protecting the Enclosed Parts of the Sea in Adriatic from Pollution, u srijedu 8. prosinca 2021. godine, počelo je postavljanje opreme za nadzor u kanjonu rijeke Zrmanje.

Osnovni cilj projekta je povećati stupanj zaštite mora i priobalja od onečišćenja s brodova, platformi i kopnenih izvora onečišćenja te zaštititi način života stanovništva uz obalno područje Jadranskog mora i očuvati biološku raznolikost jadranske regije. Na prostoru Zadarske županije definirane su dvije pilot lokacije za provedbu projektnih aktivnosti – kanjon Zrmanje i luka u Salima.

Postavljanju opreme prisustvovali su ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA Marina Dujmović Vuković, načelnik općine Jasenice Stipe Vulić te direktor tvrtke GEOLUX d.o.o. Tomislav Grubeša.

„Kroz ovaj projekt i talijanska i hrvatska strana nastoje spriječiti i poboljšati stanje te na ovaj način osigurati kvalitetniju i prevenciju i nadzor. Ide se prema cilju osiguravanja boljeg života ljudi u priobalju. U našoj županiji ovakvi će se uređaji postaviti na Zrmanji i Salima. Također, ovakve uređaje postavit ćemo i u Splitsko-dalmatinskoj te Šibensko-kninskoj županiji.“- kazala je ravnateljica Dujmović Vuković.

Načelnik Vulić nije krio oduševljenje postavljanjem senzora jer će sad u vrlo kratkom roku dobivati informacije o potencijalnom zagađenju Zrmanje što dovodi do pravovremenog reagiranja.

„Uređaji će se postaviti na stijenu iznad vrulja odnosno izvora gdje su znanstvenici već prije utvrdili da iz tog mjesta izlazi nafta koja se prosijava kroz krški teren.“- objasnio je direktor Grubeša.

„Samo ove godine, u preko 50 zemalja svijeta, izvezeni su takvi uređaji koji se koriste za detekciju i hidroloških i ekoloških parametara na brojnim svjetskim rijekama i jezerima, a najmanje u Hrvatskoj. Zapravo nam je jako drago da napokon imamo priliku takvo nešto staviti i kod nas. Ovo je kompletno hrvatski proizvod koji je proizveden i razvijen u Hrvatskoj i evo sad će od zagađenja štititi hrvatske rijeke, odnosno rijeku Zrmanju.“- dodao je Grubeša.  

Vrijednost opreme s PDV-om iznosi 350.825,00 kn. Nabavljen je senzor za detekciju ulja na površini vode, beskontaktni mjerač vodostaja, beskontaktni mjerač površinske brzine vode, meteorološka stanica te videonadzor inteligentnog sustava za nadzor pomorskog prometa te klasifikaciju plovila za dvije navedene lokacije na području Zadarske županije. Svrha nabavljene opreme je pravovremena detekcija onečišćenja s ciljem smanjenja posljedica istog.

Nakon postavljanja opreme u kanjonu Zrmanje, iduća aktivnost je postavljanje opreme u luci Sali.

U sklopu projekta nabavila se i dodatna oprema za nadzor, među kojom je i dron kojim će se nadzirati zadarski akvatorij u skladu s najnovijim tehnologijama. Oprema će biti na raspolaganju Operativnom centru Zadarske županije za provedbu plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Zadarskoj županiji, a bit će smještena u Javnoj vatrogasnoj postrojbi koja ima 24 satno dežurstvo.

Projekt PEPSEA sufinanciran je iz Programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014.-2020. Nositelj projekta je Agencija za regionalni razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, a u projektu sudjeluje još sedam partnera, tri hrvatska i četiri talijanska. Provedba projekta počela je 1. siječnja 2019. godine, a kraj je predviđen 30. lipnja 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta PEPSEA iznosi 2,9 milijuna eura. Udio Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA iznosi 591.308,90 eura, od čega su bespovratna EU sredstva 502.612,56 eura.

U vojarni "Pukovnik Mirko Vukušić" u Zemuniku svečano je obilježena 30.obljetnica HRZ-a. U nazočnosti zapovjednika HRZ-a brigadnog generala Michaela Križaneca, nadbiskupa Zadarske nadbiskupije msgr. Želimira Puljića, rektorice Sveučilišta u Zadru Dijane Vican, zamjenika župana Šime Vickovića te drugih uzvanika, pripadnicima HRZ-a uručena su promaknuća, pohvale i nagrade za ostvarene rezultate u izvršavanju zadaća. Uz generala Križaneca promaknuća, pohvale i nagrade uručili su brigadir Krešimir Ražov zapovjednik 93. krila HRZ-a  te brigadir Goran Huljev  zapovjednik Središta za obuku HRZ-a “Rudolf Perešin” .

Ovom prigodom na svečanosti se nazočnima obratio zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva brigadni general Michael Križanec.

Na svečanosti je prikazan i novi video spot za pjesmu Naša krila, a riječ je o novoj pjesmi u izvedbi klape “Sveti Juraj” HRM-a.

Spot je sniman u 91. krilu HRZ-a u Zagrebu i i 93. krilu HRZ-a  u Zadru te obogaćen kadrovima aviona i helikoptera iz sastava zrakoplovnih eskadrila.

Na području Zadarske županije 234 je novih slučajeva zaraze koronavirusm, a jedna je osoba preminula. Novooboljeli izolaciju provode na područjima gradova Zadar(132), Benkovac(18), Biograd n/m(6), Nin(3) i Pag(3) te općina Bibinje(10), Kali(2), Lišane Ostrovičke(2), Novigrad(2), Pakoštane(3), Pašman(1), Polača(2), Poličnik(9), Posedarje(7), Povljana(1), Privlaka(3), Ražanac(1), Sali(4), Sukošan(6), Sv.Filip i Jakov(4), Škabrnja(6) i Vrsi(9).

Tijekom jučerašnjeg dana testirano je 587 uzoraka, pod aktivnim nadzorom je 1315 stanovnika, a od bolesti se oporavilo 109 osoba.

U Općoj bolnici Zadar od posljedica infekcije koronavirusom preminuo je muškarac u dobi od 65 godina.

Na COVID odjelima Opće bolnice Zadar hospitalizirana su 34 bolesnika od kojih je 10 na respiratoru, a u Specijalnoj bolnici za ortopediju Biograd na Moruna liječenju je 14 bolesnika oboljelih od koronavirusa.


U protekla 24 sata policijski službenici Policijske uprave zadarske nisu evidentirali kršenje mjere samoizolacije.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova organiziralo je u srijedu, 15. prosinca 2021. godine, u Kneževoj palači u Zadru panel raspravu s građanima pod naslovom: „Pripremajući se za sutrašnjicu: globalna i regionalna uloga Europske unije u odgovoru na transnacionalne izazove“.
Rasprava je održana u sklopu aktivnosti Ministarstva vanjskih i europskih poslova koje se provode u okvirima Konferencije o budućnosti Europe, a na njoj su sudjelovali i potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica (putem video veze), zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko (putem video veze), zamjenik ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić te rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican.
Na panel raspravi bili su nazočni zamjenik župana Šime Vicković i gradonačelnik Grada Zadra Branko Dukić, a sudjelovali su i studenti zadarskog Sveučilišta, učenici Prirodoslovno-grafičke škole Zadar, gimnazije Jurja Barakovića, gimnazije Vladimira Nazora, predstavnici udruga civilnog društva kao i polaznici Diplomatske Akademije Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH.
Ministar Grlić Radman je uvodno u svome izlaganju izrazio zadovoljstvo odazivom mladih na raspravu te rekao: ,,Posebno je zadovoljstvo biti danas ovdje s vama, jer radi se o razgovoru o budućnosti Europe. A ma koliko svi zajedno činimo Europu, budućnost je ono što pripada prvenstveno mladima.''
Ministar Grlić Radman osvrnuo se na pitanja globalne sigurnosti i uloge Europske unije naglasivši da se sigurnost danas ne odnosi samo na obranu od rata ili terorizma nego i na pitanja poput zaštite sustava od kibernetičkih napada, od hibridnog ratovanja, kampanja dezinformiranja, negativnih posljedica klimatskih promjena ili ugroza za javno zdravstvo poput pandemije COVID-19. ,,Hrvatska, kao država članica, i Europska unija u cjelini, ne mogu vlastitu sigurnost promatrati izolirano od drugih. Ono što ugrožava naše susjede, ugrožava i nas'', kazao je ministar Grlić Radman.
Ministar je potom istaknuo važnost procesa proširenja EU kao jedne od najuspješnijih politika Europske unije te dodao da je europska perspektiva državama Zapadnog Balkana obećana već prije više od 20 godina. ''Hrvatska Vlada uvjerena je da proširenje ima ne samo prošlost nego i budućnost i da vizija naše zajedničke europske budućnosti mora uključivati i države jugoistoka Europe jer je to u obostranom interesu i Europske unije i Zapadnog Balkana'', zaključio je ministar.
Konferencija o budućnosti Europe jedinstveni je poduhvat koji obuhvaća čitavu Europu i građanima daje priliku da sudjeluju u raspravama o izazovima i prioritetima u godinama pred nama. „EU u svijetu“ je jedna od devet širokih tema oslovljenih u sklopu Konferencije, s ciljem promišljanja i jačanja uloge Europske unije kao odgovornog globalnog predvodnika.

Još manje od tjedan dana otvoreno je savjetovanje s javnošću o Planu razvoja Zadarske županije za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Naime, na mrežnim stranicama Zadarske županije savjetovanje je otvoreno od 17. studenoga do 20. prosinca 2021. godine.

Plan razvoja Zadarske županije temeljni je srednjoročni akt strateškog planiranja od značaja za Zadarsku županiju kojim se definiraju posebni ciljevi za provedbu strateških ciljeva iz dugoročnih akata strateškog planiranja.

Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju i Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem, Županijska skupština Zadarske županije donijela je Odluku o pokretanju postupka izrade Plana razvoja Zadarske županije za razdoblje od 2021. do 2027. godine te je ovlastila regionalnog koordinatora Javnu ustanovu Agenciju za razvoj Zadarske županije ZADRU NOVU za izradu i koordinaciju Plana razvoja.

„Važnost ovog dokumenta je u činjenici da se njime stvara okvir za daljnji razvoj Zadarske županije. On je temelj za privlačenje EU sredstava jer teže ćete dobiti EU sredstva ako tema kojom se bavi projekt nije prepoznata kao razvojna potreba u Planu razvoja.“ – istaknula je ravnateljica Agencije Marina Dujmović Vuković te pozvala javnost da se uključi u proces savjetovanja tj. komentiranja dokumenta.

„U ranijim fazama izrade Plana nastojali smo uključiti što veći broj stručnjaka i tijela javnog i privatnog sektora kako bi dobili što širu sliku stanja i potreba. Tijekom postupka izrade održano je 14 fokus grupa u svrhu identifikacije razvojnih potreba i prioriteta Zadarske županije koji su obuhvaćeni kroz 20 posebnih ciljeva. U cjelokupan proces izrade Plana razvoja uključeno je 127 organizacija te 267 stručnjaka iz različitih razvojnih područja.“ – pojasnila je ravnateljica Dujmović Vuković.

Planom razvoja Zadarske županije utvrđuje se srednjoročna vizija, prioriteti i ciljevi razvoja Zadarske županije te drugi obvezujući elementi sadržaja srednjoročnih akata strateškog planiranja na područnoj (regionalnoj) razini propisani zakonom kojim se uređuje sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Ciljevi koji se žele postići savjetovanjem s javnošću su upoznavanje zainteresiranih korisnika o sadržaju Plana.

Sukladno Zakonu o pravu na pristup provodi se postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Postupak savjetovanja provest će se sukladno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, stavljanjem Plana na službene web stranice Zadarske županije s mogućnošću sudionika da elektronskom poštom ili u pisanom obliku dostave svoje komentare, primjedbe i prijedloge prema na stranicama raspoloživom obrascu.

Poziv na savjetovanje s pratećim dokumentima dostupan je na poveznici.

U Zadru je danas svečano obilježen završetak razminiranja Zadarske županije. Potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predao je simbolično županu Božidaru Longinu potvrdu o cjelokupnom isključenju iz minski sumnjivog područja naše županije, a  načelniku Općine Pakoštane Milivoju Kurtovu simboličnu ”zadnju minu” jer su upravo na tom području izvršeni posljednji poslovi razminiranja.

„Danas je veliki dan za našu županiju. Veliki je to posao bio u razminiranju 800 kilometara četvornih minski sumnjivog područja. Snaga, volja, vještina i hrabrost bila je potrebna da se sve to očisti“, istaknuo je župan Božidar Longin napominjući da je zabilježeno 300 miniskih incidenata. „Bio je to rat poslije rata u kojem je poginulo 8 naših pirotehničara“, rekao je Longin.

Dodao je kako se na 680 poznatih minskih polja, prema dostupnim saznanjima, nalazilo  više od 18 tisuća protupješačkih i protutenkovskih mina. 

„Gotovo 45% minski sumnjivog područja otpadalo je na kuće, okućnice, gospodarske objekte i infrastrukturu što je bila najveća kočnica gospodarskog rasta, a ujedno i ozbiljna prijetnja stanovništvu koje živi na područjima uz minski sumnjivi prostor.

Od tog vremena Zadarska je županija vrlo sustavno pristupala rješavanju problema čišćenja svog područja od zagađenosti minsko-eksplozivnim sredstvima pri čemu smo intenzivno surađivali s jedinicama lokalne samouprave čije prioritete smo ugrađivali u plan razminiranja te ga prosljeđivali HCR-u. „, rekao je danas župan

„Ovo je trenutak kada se sjećamo svih onih koji su radili na razminiranju Zadarske županije na jednom ogromnom zadatku i poslu koji je uspješno odrađen. Zadovoljstvo mi je bilo ovdje u Zadru predati potvrdu o minski očišćenom području. Ovo je trenutak da se prisjetimo svih onih koji su stradali u ovom procesu, i civilnih žrtava i pirotehničara koji su izgubili živote“, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i dodao da je zadnje stradala osoba bila u 2016., a dijete u 2004. godine. „Činimo sve da u ostatku Hrvatske gdje još imamo posla žrtava ne bude u skladu s preuzetim međunarodnim obvezama da Hrvatska do 2026. godine u potpunosti bude očišćena od mina“, rekao je ministar Božinović dodavši da je za taj posao izdvojeno 110 milijuna eura iz europskih fondova. Još je preostalo sedam županija u kojima se mora dovršiti posao razminiranja minski sumnjivog područja.

Prezentaciju „Rješavanje minskog problema Zadarske županije“  održao  je ravnatelj  Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut.

Od 1996. godine u Hrvatskoj je od mina stradalo 606 osoba, od kojih 204 smrtno. Od toga, na području Zadarske županije 83 osobe, od kojih je 35 poginulo. Među njima je bilo osmero pirotehničara.

1998 godine prema prvim procjenama UN-a , minski sumnjivo područje Zadarske županije iznosilo je 1.264 km 2, a to je obuhvaćalo područja 17 gradova i općina. Prilikom izvođenja poslova razminiranja pronađeno je i uništeno oko 40.000 eksplozivnih ostataka rata.  

U Velikoj vijećnici Doma Zadarske županije održana je svečana dodjela priznanja u sklopu projekta Welcome - nagrada za najbolje iznajmljivače u Zadarskoj županiji. Nagrade su dobila tri  najbolja iznajmljivača koja posjeduju oznaku kvalitete „WELCOME“  iz kategorije kuće za odmor. 

Pobjednicima su, uz plakete, pripale i novčane nagrade. Svečano  uručene nagrade odnose se na se na 3 najbolja iznajmljivača koja posjeduju oznaku kvalitete „WELCOME“  iz kategorije kuće za odmor. 3. nagradu  (5.000,00 kuna) i brončanu plaketu dobila je  Josipa Đurđević iz Poličnika, , 2. nagradu (10.000,00 kuna) i srebrnu plaketu dobio je Branimir Samirić, iz Pristega, a 1. nagradu (15.000,00 kuna) i zlatnu plaketu  osvojila je  Nevena Čulina iz Murvice.

Welcome nagrade za najbolje iznajmljivače u Zadarskoj županiji projekt je Zadarske županije kojim se želi potaknuti i naglasiti važnost kvalitetnog pristupa u vođenju obiteljskog smještaja.

“Imamo razloga za zadovoljstvo jer je sezona bila uspješna i dobro smo odgovorili na situaciju u kojoj smo se zatekli”, rekao je župan Božidar Longin na primanju nagrađenih:

“Sezona za nama je odlična, najave za iduću su također dobre”, rekao je župan Božidar Longin i dodao kako smo privukli goste koje smo željeli privući.

„Vjerujem da smo iz ove krize svi izvukli i neku pouku, a ona je, kada je riječ o turizmu, ta da nam cilj ne može biti isključivo rast broja kreveta u privatnom smještaju, već podizanje kvalitete. Upravo je kvalitetan smještaj onaj dio mozaika ukupne kvalitete destinacije koji nam za sada još uvijek nedostaje stoga je važno poticati razvoj novih proizvoda i inovacija. Dodjela nagrade Welcome jedna je od aktivnosti koja bi trebala voditi u tom smjeru. Ona je važna jer otvara priliku da onim privatnim iznajmljivačima koji sustavno ulažu u kvalitetu, koji se trude pratiti kako trendove u turizmu općenito, tako i zahtjeve gostiju, pokažemo kako je njihov trud primijećen te da im damo poticaj da ne posustaju, već idu dalje, žele više, postižu bolje.“ rekao je Longin i svima zaželio sve najbolje u 2022.godini.

Zadarska županija pokrenula je i  Program kreditiranja obiteljskog smještaja Welcome, putem kojeg pruža financijsku podršku iznajmljivačima čiji su objekti nositelji oznake kvalitete Welcome, konkretno sufinanciranjem kamatne stope i osiguravanjem povoljnih kredita.

Župan Božidar Longin upriličio je  u Maloj vijećnici u Doma Zadarske  županije predbožićno druženje s novinarima, fotografima i snimateljima zadarskih redakcija  .

Osvrnuo se na situaciju s pandemijom u našoj županiji i izrazio nadu da će uskoro proći. Podsjetio je koliko je bitno odgovorno ponašanje kako bismo se što uspješnije borili protiv virusa. Istaknuo je kako ipak možemo biti zadovoljni rezultatima ostvarenima u ovoj 2021. godini, osvrnuvši se na uspješnu turističku sezonu i rekordan broj zaposlenih.

Poželio je svima sretan Božić i uspješnu novu godinu.

U ime svih nazočnih na prijemu je zahvalio majstor fotografije Zvonko Kucelin.

Virtualna izložba Maritimna kultura Zadarske županije u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zavoda za povijesne znanosti u Zadru, Zadarske županije, Upravnog odjela za pomorsko dobro, more i promet i suradnji sa Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, predstavljena je dana 17. prosinca 2021. u Velikoj vijećnici Doma Zadarske županije.

Izložbu su predstavili: izv.prof.dr.sc. Tado Oršolić, upravitelj Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, Krešimir Laštro, dipl.iur, pročelnik Upravnog odjela za pomorsko dobro, more i promet, doc.dr.sc. Luka Grbić, pročelnik Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru i dr.sc. Ljiljana Peričin, pomoćnica pročelnika Upravnog odjela za pomorsko dobro, more i promet.

Kreiranje izložbe za cilj ima promociju zadarske maritimne kulture i upoznavanje šire javnosti s bogatom zadarskom tradicijom pomorstva. Institucije, tvrtke i partneri koji su svojim djelovanjem vezani za pomorstvo zadarskog kraja dali su na korištenje svoju građu za potrebe ove izložbe, a izabrana je ona vrsta građe koja na najbolji način predstavlja bogatstvo i značaj maritimne kulture za ovo područje. Digitalizacijom građe prikupljene za stvaranje izložbe željelo se postići trajno očuvanje bogate maritimne kulture zadarskog kraja, a i učiniti ju dostupnom javnosti s ciljem promocije i očuvanja za buduće naraštaje.

Autorice izložbe su dr.sc. Ljiljana Peričin (Zadarska županija) i Nikolina Peša Pavlović (Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru). Nositelji izložbe su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Zadru i Zadarska županija, Upravni odjel za pomorsko dobro, more i promet.

Izložba je dostupna na mrežnoj stranici Zadarske županije odnosno na linku https://www.zadarska-zupanija.hr/pomorstvo-izlozba/

Župan Božidar Longin podržao je danas svojim dolaskom humanitarnu akciju "Budi mi prijatelj" koju je u zadarskom azilu organizirala Udruga za dobrobit i zaštitu životinja Zadarske šapice u suradnji s partnerima.

Uz prikupljanje donacija za azil, cilj je bio da se u dnevnom programu psima iz skloništa pokloni ljubav i pažnja koju iščekuju i zaslužuju.

"Pas nije stvar koju možete vratiti, on je živo biće sa svim svojim potrebama i osjećajima i ne možete ga jednostavno ostaviti na cesti. Budimo odgovorni uvijek i u svemu, a osobito u odnosu prema drugima, bilo da je riječ o ljudima, bilo o životinjama"- rekao je župan Longin i zahvalio svim volonterima koji skrbe o azilu kao i svima koji dolaze prošetati pse i donose donacije.

„Zadarska županija trudi se već određeni broj godina pružiti pomoć Zadarskom azilu i u tom smislu pokrenuli smo projekt izgradnje vrlo suvremenog i izuzetno dobro opremljenog novog prostora u kojem će četveronožni prijatelji dobiti novo utočište“, rekao je župan Longin  i dodao  da na projektu novog skloništa za životinje Zadarska županija radi u suradnji s našim gradovima i općinama jer je njihova zakonska obveza skrb o napuštenim životinjama, te  da bi pristupna cesta do novog azila trebala biti gotova već do kraja ove godine. 

Današnji humanitarni događaj u zadarskom azilu uključio je edukativne i zabavne sadržaje namijenjene djeci i odraslima, a posjetitelje je uz Djeda Božićnjaka zabavljala i maskota Šapica.

U zadarskom azilu četiri volonterke u ovome trenutku brinu o 150 pasa, a na godišnjoj razini broj se penje na 350 pasa. Riječ je o psima od kojih svaki ima svoju priču, a svaki pas nakon ulaska u azil je cijepljen i kastriran. Za ove pse dnevno je potrebno i do 50 kg hrane.

„Osim ove subote, svatko može doći bilo koji drugi dan i iskoristi slobodno vrijeme za druženje s psima. Njima zaista znači druženje s ljudima, donacije i stvaranje prijateljskog odnosa. Također, želimo potaknuti  ljude da udome psa i osiguraju im novu životnu priču“- istaknula je jedna od volonterki.