Na Sveučilištu u Zadru danas je održana početna konferencija projekta “Sveučilišna znanstveno-nastavna infrastruktura za 21. stoljeće KK.06.2.2.13.0001”, čiji će rezultat biti obnovljena stara Tehnička škola na Poluotoku. Uoči konferencije održan je kratki  obilazak objekta u kojemu se nastava izvodila do 2004. godine, nakon čega je bio prepušten propadanju. Na početnoj konferenciji premijerno je prikazana 3D vizualizacija rezultata projekta.

Rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijana Vican rekla je kako se početna konferencija održava na simboličan dan kada počinje nastava za novu generaciju studenata.

„Na čelu sam Sveučilišta koje je od osnutka do danas posve isprofilirana visokoobrazovna institucija. Razvijali smo se iznutra, a zaostajali infrastrukturno te smo na četiri lokacije u iznajmljenim prostorima. Pomicali smo granice u kvaliteti, objavljivanjem radova i znanstvenim projektima, unaprjeđenjem studijskih programa, stvaranjem adekvatnih uvjeta za rad studenata, profesora i svih djelatnika. Završetkom zgrade novog studentskog doma počinjemo s obnove stare Tehničke škole i nadam se da će u ljetnom semestru 2023. godine biti spremna za useljenje“, rekla je rektorica Vican.

Istaknula je i kako je od 2007. godine do danas Sveučilište sa zgradom prošlo sve korake, pa i one kada se projekt na političkoj razini htjelo usporiti ili zaustaviti. Međutim, zahvaljujući razboritosti u Zadarskoj županiji i Gradu Zadru, ministru Radovanu Fuchsu koji je 2010. obišao objekt, premijeru Andreju Plenkoviću koji je prošle godine uručio ugovor za rekonstrukciju zgrade, svi su izazovi u pripremi projekta savladani.

„S 5.500 studenata i 650 djelatnika Sveučilište je grad u gradu. Gdje je sveučilište, tu su studenti, gdje su oni tu su mladost, zdravlje, veselje, tu je život!“, istaknula je rektorica Vican.

Gradonačelnik Branko Dukić rekao je kako će se ovim zahvatom zaokružiti impresivan ulaz u grad, od Bedema zadarskih pobuna, Muzeja antičkog stakla, Poljane Šime Budinića i Petra Zoranića do Providurove i Kneževe palače.

„Grad Zadar posebnu pozornost posvećuje ulaganju znanje i mlade, podizanje kreativnosti i izvrsnosti. Spremno smo dočekali mogućnosti financiranja takvih projekata kroz ITU mehanizam te stvorili uvjete da nove generacije u Zadru planiraju svoju budućnost.  Izjave pri osnivanju Sveučilišta danas postaju stvarnost, jer je ono postalo suvremeno međunarodno sveučilište, generator znanja i pokretač brojnih inovativnih procesa u službi znanosti“, istaknuo  je Dukić.

Zamjenik župana Šime Vicković iz prve ruke zna o kakvom se objektu radi, budući da je bio učenik Tehničke škole u posljednjoj generaciji koja je napustila školsku zgradu 2004. godine.

„Ovaj dio zgrade prepustili smo Sveučilištu 2007. godine, a u drugom dijelu planirali smo obnoviti objekt za potrebe školske zgrade. Kako nismo bili u mogućnosti realizirati taj projekt i njega smo prepustili Sveučilištu, s pravom gradnje na 25 godina bez naknade. Iskreno vjerujem da će novi prostori postati mjesto stjecanja novih znanja“, rekao je Vicković.

Voditeljica projekta Irena Kozulić predstavila je proces obnove objekta koji zbog lošeg stanja predstavlja opasnost za prolaznike i narušava izgled gradske jezgre. Njegovom obnovom, koja će se uz nadzor konzervatora provesti u izvornom obliku, Sveučilište će djelomično zadovoljiti potrebe za prostornim kapacitetima. Radove izvodi Strabag d.o.o. uz nadzor D&Z i  Investinženjeringa.

Okupljenima su se obratili državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Ivica Šušak, koji je rekao da je Sveučilište u Zadru postalo nezaobilazni visokoobrazovni resurs u Republici Hrvatskoj i cijelom Mediteranu  te državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, koji je istaknuo da do ovakvih projekata ne dolazi slučajno, kao ni do sedam preostalih preko kojih se u Gradu kroz ITU mehanizam ulaže preko 2 milijarde kuna.

„Ovo je "točka na i" odlične suradnje Sveučilišta, Vlade, Grada i Županije. Nakon ulaganja u studentski smještaj i niza otvorenih gradilišta, kreće gradnja dugoočekivanog projekta, s velikim simbolikom i emocijom za Zadar“, rekao je Erlić.

Provedba projekta “Sveučilišna znanstveno-nastavna infrastruktura za 21. stoljeće KK.06.2.2.13.0001” započela je 1. lipnja 2020. godine, potpisom Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, odobrenih za financiranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga KK.06.2.2.13. ITU – Revitalizacija brownfield lokacija Urbanog područja Zadar, u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Planirano razdoblje provedbe projekta je od 1. lipnja 2020. do 1. lipnja 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta je 34.348.000,00 HRK, a EU sufinanciranje iznosi 26.000.000,00 HRK.

Povijest gradnje i dogradnji zgrade za obrte i zanate

Zadar je stoljećima bio otok te je na mjestu današnje zgrade stare Tehničke škole prolazio kanal. Do promjene paradigme dolazi sedamdesetih godina 19. stoljeća, kada započinje gradnja mnogih objekata, a Zadar od otoka postaje poluotok. Ključni događaj bila je oporuka bogatog trgovca Pasqualea Bakmaza, koji je nakon smrti 1887. godine ostavio veliki iznos novca za javne potrebe - 50.000 tadašnjih forinti za gradnju škole, 4.000 forinti za dogradnju zvonika na katedrali sv. Stošije i 1.000 forinti za zadarsko sirotište, otkrio je u svojoj prezentaciji prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.

Trebalo je dosta vremena do dođe do zgrade za obrte i zanate, kako se tada nazvala. Nakon projekta Enea Nikolicha gradnja započela 1908. godine te je otvorena 1910. godine, najprije u obliku slova "L", slično današnjoj zgradi Fine na drugom kraju Poluotoka. Zbog potrebe za radionicama i praktičnom nastavom gradile su se ekstenzije, sve do pedesetih godina 20. stoljeća i oblika koji je poznat danas. Srećom, nije doživjela znatnija oštećenja u bombardiranju u Drugom svjetskom ratu, pa je u nju nakon rata smještena Industrijska škola, kasnije Tehnička škola i TŠC, a dio tradicije iz nje vuče i Strukovna škola Vice Vlatkovića.

Skupština Hrvatske zajednice županija podržala je kandidaturu Danijela Marušića, župana Brodsko-posavske županije i izabrala ga za predsjednika nacionalnog udruženja županija.

Izborna Skupština Hrvatske zajednice županija održana je u srijedu 6. listopada u Zagrebu. Za predsjednika Hrvatske zajednice županija izabran je Danijel Marušić, župan Brodsko-posavske županije. Novoizabrani predsjednik istaknuo je važnost međužupanijske suradnje, ali i suradnje s Vladom Republike Hrvatske. Redovni sastanci s premijerom Plenkovićem prinijeli su pozornosti sve aktualne izazove s kojima se susrećemo, bilo da se radi operativnim programima unutar Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije ili povjeravanju poslova ureda državne uprave. Intenzivno radimo na gorućem pitanju rješavanja javnog linijskog prijevoza, centrima za gospodarenje otpadom i rješavanju pitanja upravljanja nekretninama, rekao je Marušić.

Važnost suradnje hrvatskih županija i Vlade RH naglasio je i ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica, ističući da je decentralizacija u kontekstu povjeravanja poslova ureda državne uprave županijama krenula upravo iz dijaloga župana i hrvatske Vlade. Podsjetio je da Nacionalni plan oporavka i otpornosti županijama nudi brojne prilike koje će potaknuti njihov daljnji razvoj.

Uz aktivnosti na „domaćem terenu“, Hrvatska zajednica županija aktivno djeluje i van okvira Hrvatske, kroz brojna europska udruženja i kao dio europskih institucija, a posebnu suradnju njeguje i sa Savezom vojvodstava Republike Poljske.

Za potpredsjednika Hrvatske zajednice županija izabran je Darko Koren, župan Koprivničko-križevačke županije. Želja nam je da kroz fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju za koju se zalažemo od osnutka, vidimo promjene koje zagovaramo. Primjena načela supsidijarnosti i bottom-up pristup te društvo po uzoru na mnoga europska, ostaju cilj kojemu težimo, smatra Koren.

U Izvršni odbor Hrvatske zajednice županija imenovani su svi župani i gradonačelnik Grada Zagreba, a Nadzorni odbor čine: Marijo Klement, zamjenik župana Virovitičko-podravske županije, Šime Vicković, zamjenik župana Zadarske županije i Ratimir Ljubić, zamjenik župana Koprivničko-križevačke županije.

Zadar obilježava 30. godišnjicu obrane grada u Domovinskom ratu. Na današnji dan 1991. godine junaštvom hrvatskih branitelja spriječen je prodor agresorskih snaga JNA i srpskih paravojnih postrojbi te njihov ulazak u Zadar.

U počast poginulim hrvatskim braniteljima jutros su položeni vijenci i zapaljene svijeće na Središnjem križu na zadarskom Gradskom groblju, pred spomenikom Imotskim sokolovima u Zadru, na Spomen obilježju na mjesnom groblju Ploča te poginulim hrvatskim braniteljima kod spomen obilježja na Dračevcu.

Na svečanosti su sudjelovala brojna izaslanstva predvođena potpredsjednikom Vlade RH i ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom koji je ujedno bio izaslanik predsjednika Vlade RH. General pukovnik Mladen Fuzul na svečanosti je bio kao izaslanik predsjednika RH i načelnika glavnog stožera OSRH, saborski zastupnik Rade Šimičević kao izaslanik predsjednika Sabora, izaslanstvo Zadarske županije predvodili su župan Božidar Longin i predsjednik Županijske skupštine Antonio Vučetić, izaslanstvo Grada Zadra gradonačelnik Branko Dukić, a bili su tu i predstavnici ratnih postrojbi i brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved podsjetio je kako su ovi ljudi 1991. godine preuzeli sudbinu u svoje ruke te ispisali najljepše stranice hrvatske povijesti.

„Sloboda koju uživamo nije darovana, nego je krvlju izborena. Branitelji su najsnažniji temeljac suverene Hrvatske te ova vlada čini sve u partnerstvu s udrugama iz Domovinskog rata. Sva šteta od pandemije i drugih nepogoda će se nadoknaditi, ali životi dani na oltar Domovine neće i zato nam ostaju putokaz za dane pred nema“, istaknuo je Medved na svečanoj akademiji koja je  upriličena na Dračevcu pod nazivom „Obrana Zadra u prvom tjednu listopada '91.“ , kod tenka kojega su zadarski branitelji zaustavili tog presudnog, 6. listopada prije točno 30 godina.

„Ovdje na Dračevcu spriječila se egzekucija nad ovim starim gradom, kakva nije bila zabilježena u njegovoj burnoj povijesti. Hrvatski narod ovdje je pokazao svoju snagu, vjerujem da je ona i dalje u njemu i da će ju pokazati kad god bude potrebno“, poručio je general pukovnik Mladen Fuzul, izaslanik predsjednika RH Zorana Milanovića.

Na svečanoj akademiji okupilo se više vojnih zapovjednika i protagonista ratnih zbivanja na prvoj crti obrane. Nakon svečane akademije, sveta misa služena je u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na Dračevcu.

U Centru kreativnih industrija danas je otvoren znanstveno-stručni skup pod nazivom Maritimna kultura zadarskog kraja u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti kojeg  organiziraju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti  Zavod za povijesne znanosti u Zadru i Zadarska županija – Upravni odjel za pomorsko dobro, more i promet.

Na znanstveno-stručnom skupu se obrađuju  dvije cjeline, pomorstvo te ribarstvo i marikultura, a svaka obuhvaća teme iz prošlosti, sadašnjosti te perspektive razvoja u budućnosti - luke, pomorsku trgovinu, pomorstvo okolice Zadra i Zadarske županije, ribarstvo, akvakulturu, industriju prerade ribe i solane u Zadarskoj županiji.

„Ovim skupom nastojat ćemo prikazati presjek tema o značenju mora u zadarskom kraju od antike do danas. More je imalo utjecaj na oblikovanje ljudi i kraja, običaja i života. Posebnost Zadarske županije je u brojnosti otoka i velikoj morskoj površini uvučenoj u kopno, pa površina morskog dijela iznosi preko 3.500 četvornih kilometara“, istaknuo je u uvodnoj riječi upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU Tado Oršolić.

„Naša županija baštini maritimnu kulturu koja je i osnovica našeg gospodarskog identiteta. Gotovo pola županije je more, a obalni pojas najvažniji prirodni i gospodarski resurs. Zadarsko područje je od davnina je bilo značajno prometno čvorište, u čijim se lukama odvijala trgovinska razmjena robe iz cijelog svijeta. Kao tradicionalno ribarsko i pomorsko središte, danas je Zadarska županija središte akvakulture na cijelom Jadranu“ istaknuo je otvarajući skup župan Božidar Longin.

Na znanstveno-stručnom skupu sudjeluje  27 istaknutih znanstvenika i stručnjaka iz zemlje i inozemstva s 18 predavanja, koji će razmjenom najnovijih znanstvenih spoznaja dati prilog boljem i potpunijem razumijevanju ovih tema. među njima su eminentni hrvatski znanstvenici - akademik Nenad Cambi predavat će o Zadru u antičkom pomorstvu istočnog Jadrana, Smiljan Gluščević o lukama i trgovinama na zadarskom akvatoriju u antici, Damir Magaš o zemljopisnoj osnovi razvoja pomorstva zadarskog kraja, Marin Perinić o povijesti pomorskog obrazovanja u Zadru i modernizaciji obrazovanja zadarskih pomoraca.

Zadarska županija baštini dugu i bogatu povijest pomorstva i ribarstva i svaka cjelina skupa  posebna je i velika priča za sebe. Ipak, organizatori smatraju  da je ovo samo početak za jednu veću, cjelovitiju i obuhvatniju sliku maritimne kulture na zadarskom području i uvid u njeno bogatstvo.

Dugoočekivane izmjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa dane su jučer u javno savjetovanje. Njima se unaprjeđuje sustav kontrola, uvode se strože sankcije i proširuje krug dužnosnika koji moraju objaviti podatke o svojoj imovini.  Definirana su nova pravila, a obuhvaćeni su i lokalni dužnosnici koji će morati transparentno objaviti podatke o svojoj imovini. Neki od novih obveznika su predsjednik i članovi uprave trgovačkih društava kojima je RH većinski vlasnik kao i ona društva u kojima su jedinice lokalne, područne i regionalne samouprave većinski vlasnici ili u većinskom vlasništvu osnivači.

O svemu tome danas je bilo riječi na edukaciji koju je u Poličniku održala predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Nataša Novaković.

„Današnja edukacija još se odnosi na stari zakon. Povjerenstvo ima zadaću educirati dužnosnike i to kontinuirano čini. Baš jučer je ministar Malenica objavio nacrt novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa koji će  puno više ‘zagrabiti’ u lokalnu samoupravu. Velik je broj novih dužnosnika koji nisu bili obuhvaćeni i njih je potrebno educirati pa ćemo iduće godine morati sve ovo ponoviti sa širim krugom dužnosnika“, kaže Novaković.

Novaković dodaje kako dužnosnici ponekad nisu ni svjesni koja su im prava i obveze te je zbog toga jako bitna edukacija. Kaže kako novi zakon ne širi nadležnost povjerenstva , a ističe kako će se svakako osvrnuti na članak 5 i načela koja su ovakvim prijedlogom zakona i dalje takva da po njima ne mogu postupati.  Upravo na korupciju i sukob interesa na razini lokalne samouprave, odnosno slabe mehanizme kontrole i sankcioniranja na lokalnoj razini često upozorava i Europska komisija kao i razne druge agencije. „Ovo je pravi trenutak da se to riješi“, zaključuje Novaković:

„Na nacionalnoj razini su puno oprezniji dok se na lokalnoj razini puno toga događa, a naš zakon ima mali utjecaj. Puno toga je još neregulirano, pogotovo trgovačka društva gdje možete zapošljavati kako hoćete i nema nikoga tko bi vas kontrolirao. Vrlo je značajno u tom segmentu sada zagrabiti“, kaže Novaković i ocjenjuje kako je dobro da se proširuje krug dužnosnika no smatra da sam Zakon nije korak unaprijed.

Župan Božidar Longin rekao je kako svi dužnosnici trebaju biti spremni transparentno obavljati svoj posao:

„Svi, uglavnom, mi ovdje smo dužnosnici. Onoga trenutka kada smo se odlučili na kandidaturu, bili smo svjesni što to sve od nas zahtijeva. S jedne strane znali smo koliko ćemo biti angažirani i koliko će nam to utjecati na privatni život, a s druge strane obvezali smo se poštivati i niz zakonskih propisa koji se na ostale građane naše RH ne odnose. Jedan od takvih propisa svakako je Zakon o sprečavanju sukoba interesa, a čiji je svrha, između ostalog, sprečavanje privatnih utjecaja na donošenje odluka u obnašanju javnih dužnosti.“, rekao je na početku skupa župan Božidar Longin dodajući kako je jako važno dobro proučiti spomenuti zakon, ali i poslušati struku, jer se greške često događaju iz neznanja.

„Na Kneževu dvoru u Dubrovniku postoji natpis Obliti privatorum, publica curate, Zaboravite privatno, brinite se za javno.

Podsjeća nas ta rečenica upravno na ono o čemu i Zakon o sprečavanju sukoba interesa govori. Moramo jačati integritet, objektivnost, nepristranost i transparentnost u obnašanju svojih javnih dužnosti, a kako bismo ojačali povjerenje svojih građana u nas same i institucije kojima smo na čelu.“, dodao je župan Longin i  zahvalio  Povjerenstvu što je organiziralo ovu edukaciju.

Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić stiže u Zadarsku županiju s pet ugovora u vrijednosti od oko 25 milijuna kuna. 

Uručivanje ugovora bit će upriličeno u petak, 8. listopada 2021. u Maloj vijećnici Doma Zadarske županije s početkom u 11 sati, a sredstva će biti dodijeljena Agenciji za razvoj Zadarske Županije ZADRA NOVA, Medicinskoj školi Ante Kuzmanića Zadar te tvrtki EKO.d.o.o. za gospodarenje otpadom Zadarske županije.

Zadra Nova dobit će tri ugovora i to za projekte PEPSEA - Protecting the Enclosed Parts of the Sea in Andriatic from Pollution (1.010.067,64 kuna), ZADRA NOVA ZA VAS (2.478.787,31 kuna) i STREAM - Strategic development of flood management (2.111.671,64 kuna).

Medicinskoj školi Ante Kuzmanića će za projekt Unaprijeđenje infrastrukture regionalnog centra kompetentnosti u sektoru zdravstva biti uručen ugovor u vrijednosti 9.427.059,01 kuna.

Ugovor vrijednosti 10 milijuna kuna pripast će tvrtki EKO d.o.o. za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje.

Na današnjoj konferenciji za novinare posvećenoj aglomeraciji Zadar-Petrčane istaknuto je da ovaj infrastrukturni projekt koji je od strateške važnosti za RH odlično napreduje, a čijim će dovršetkom biti omogućeno unapređenje u području odvodnje i pročišćenje otpadnih voda na širem području grada Zadra.

Današnja konferencija za novinare bila je i  prilika za podsjetiti i na neke druge velike projekte koji mijenjaju Zadar i Zadarsku županiju. 

“Projekt odlično napreduje i više smo nego zadovoljni tempom radova” istaknuo je  direktor Odvodnje Grgo Peronja.

To je trenutno najveći projekt vodno-komunalne infrastrukture kojim će se izgraditi 17 crpnih stanica, a preko 5 i pol tisuća kućanstava dobit će priključak na odvodnju. 

„Ovim je projektom predviđeno preko 5 tisuća priključaka koji će obuhvatiti oko 14 tisuća građana. Projekt je po Ugovoru o sufinanciranju potpisan na 567 milijuna kuna, no već sad znamo da će on biti skuplji za otprilike 23 %, pa će mu cijena ići i preko 700 milijuna kuna“ rekao je Peronja.

Istaknuo je kako je u tijeku i još jedan važan dio ovog velikog projekta, a to je  dogradnja uređaja za pročišćavanje Centar.

Projektom će se između ostalog kroz smanjenje ispuštanja otpadnih voda u okoliš, podzemne i priobalne vode, dodatno unaprijediti do sada postignuta zadovoljavajuća razina čistoće okoliša i mora.

Koliko je ovaj projekt važna za zaštitu okoliša istaknuo je i zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović:

„S aspekta zaštite okoliša ovo je iznimno važan projekt. Dakle 102 kilometra novih odvodnih cijevi, to je uistinu impresivna brojka. I to vas svrstava u neku zelenu priču u budućnosti po završetku ovog projekta“

Projekt poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Zadar-Petrčane  je krenuo u lipnju 2019. godine, a trebao bi biti gotov do kraja 2023. godine.

Ovim projektom riješit će se i pitanje smrada zadarskog Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, podsjetio je zadarski gradonačelnik Branko Dukić:

„Vjerujemo da ćemo kroz godinu dana od početka radova imati čišći zrak u tom predjelu“, rekao je Dukić.

No to je tek jedna od 6 aglomeracija koje se rade ili planiraju izgraditi na području Zadarske županije vrijednih milijarde kuna, većinom europskog novca. No ne rješava se samo pitanje odvodnje već i vodovodne mreže istaknuo je  župan Božidar Longin koji je ujedno i član UV Hrvatskih voda:

„Često ističemo kako je upravo izgradnja vodovoda i odvodnje ključ razvoja turizma i to je meni osobno jedan od glavnih ciljeva u mandatu kao župana, kao i našeg tima.

Zadarska aglomeracija, uz Aglomeraciju Privlaka-Nin-Vrsi, nastavila je niz infrastrukturnih radova koji su Zadarsku županiju opet pretvorili u veliko gradilište.

Te dvije aglomeracije u vrijednosti su milijardu kuna, a uskoro očekujemo i potpisivanje ugovora za još tri velike aglomeracije na području naše županije - Biogradska rivijera, Preko – Kali i Bibinje – Sukošan.

Usporedno s time pripremamo i projektnu dokumentaciju za aglomeraciju koja će pokriti zaleđe naše županije, ali i za vodovodizaciju preostalog dijela zadarskih otoka, koji je ključ ostanka na otocima, jer voda je - izvor života.

Realizacijom svih navedenih projekata konačno će svi naši građani dobiti jednak standard komunalnih usluga.“, istaknuo je župan Longin dodajući  da je  riječ o značajnim sredstvima i vrlo opsežnim radovima što  ne bi bilo ostvarivo bez razumijevanja i angažmana Vlade RH, resornog Ministarstva te Hrvatskih voda.

Natječaj za udruge i zaklade trajat će do 28. listopada. Cilj natječaja je predstavljanje misije organizacije potencijalnim donatorima (građanima i tvrtkama) videom u trajanju do 90 sekundi.

Nakon uspješno održane prve konferencije o fundraising kulturi u Hrvatskoj, projekt „Žuta točka“ nastavlja svoje aktivnosti kako bi se osnažile udruge i zaklade za razvoj fundraising aktivnosti i jačanje financijske održivosti. Projekt je pokrenula Hrvatska zajednica županija u suradnji s Mladenkom Majerić i Zakladom Konrad Adenauer, a podržava ga Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj.

Već s prvim provedenim aktivnostima projekta istaknuta je potreba za glasnijim, javnim dijalogom o fundraisingu u Hrvatskoj, a na samoj konferenciji najavljen je natječaj putem kojeg će organizacije, dobitnice natječaja, sudjelovati na edukaciji o fundraisingu, prvoj takvoj u Hrvatskoj. Edukacija je planirana kroz 5 modula (svaki u trajanju od 6 sati podijeljena u dva dana) u prvom kvartalu 2022 i održat će se on-line uz završni susret uživo svih sudionika edukacije. Sudjelovanje za dobitnike natječaja je besplatno i svaki sudionik će dobiti potvrdu o završenoj edukaciji.

Cilj je kroz fundraising edukaciju pružiti im znanja i alate kako će svoju viziju i misiju predstaviti građanima i tvrtkama koji žele sudjelovati u društvenoj promjeni koju organizacija želi postići, a za koju joj je potrebna podrška kroz donacije u novcu, naravi i uslugama te ostale vrste podrške.

Dodatna vrijednost edukacije je mogućnost dobivanja novčanih nagrada za najbolje fundraising planove koje će sudionici natječaja pripremiti.

Cilj natječaja je predstavljanje misije organizacije potencijalnim donatorima (građanima i tvrtkama) videom u trajanju do 90 sekundi. Svoj video uradak možete prijaviti putem obrasca: NATJEČAJ ZA UDRUGE.

Video bi trebao dati odgovor na neka od sljedećih pitanja:

• Koji je konkretan doprinos njihove organizacije lokalnoj zajednici te koju društvenu promjenu žele vidjeti u svom okruženju?
• Zašto organizacija postoji i po čemu je prepoznatljiva?
• Što bi se dogodilo u njihovom okruženju da organizacije prestane djelovati?
• Kako organizaciju vide korisnici i dosadašnji donatori?
• Kako organizaciju vide zaposlenici i volonteri?
• Koji je njihov san, čemu teže i kako mijenjaju svijet na bolje?
• Koje su vrijednosti organizacije i kako ih demonstriraju kroz svoje aktivnosti, komunikaciju i odnose?
• Zašto bi se donatori povezali s misijom organizacije i donirali svoj novac i vrijeme za cilj koji organizacija želi postići?

Navedena pitanja služe kao putokaz, a u videu nije potrebno doslovno odgovarati na navedena pitanja niti će se video ocjenjivati po količini sadržaja, već po kvaliteti poruke i kreativnosti sadržaja. Pravila natječaja potražite na POVEZNICI.

Nagrađene organizacije bit će objavljene na službenoj internetskoj stranici i FB profilu Hrvatske zajednice županija, a pobjednici obaviješteni putem e-maila.

Župan Božidar Longin u Domu Zadarske županije primio je jedriličarke Eniju Ninčević i Mihaelu de Micheli Vitturi, članice zadarskog Uskoka koje su u grčkoj Kalamariji osvojile srebro na Europskom prvenstvu klase 49er FX te atletičara Vladimira Gašpara koji je na Paraolimpijskim igrama u Tokiju osvojio sedmo mjesto, a prethodno je u poljskom Bydgoszczu osvojio srebrno odličje na Europskom paaraatletskom prvenstvu.

„Trofeji u svakom sportu rezultat su velikog truda i rada, a velike zasluge za ostvarene rezultate idu i vašim trenerima pa koristim priliku da čestitam i njima, kao i svima ostalima koji su utkali svoje vrijeme, znanje i energiju u vaše rezultate. To je, slobodno mogu reći, srebro zlatnog sjaja, jer su medalje osvojene u ovom vremenu pandemije, kada je uvelike otežan rad sportašima i klubovima i zato su ovi rezultati još značajniji. Vjerujem da su ovi uspjesi tek jedni od mnogih koji su pred svima vama te vam u tom smislu želim puno sreće“, istaknuo je tom prigodom župan.

Srebrne jedriličarke su se zahvalile svom, Jedriličarskom klubu Uskok, trenerima, ali i gradu koji ih je prihvatio bez obzira što u njemu nisu rođene.

„Kao što znate, Mihaela je Splićanka, a ja Riječanka rođena u Splitu. Nismo iz ovog grada, ali ja sam već toliko godina ovdje da se osjećam kao doma. Svi ljudi u klubu i oko kluba su nam omogućili da se osjećamo prihvaćeno i dobrodošlo i da treniramo bez ikakvih prepreka. Nije lako doći u drugi grad, ali stvarno smo lijepo primljene i hvala klubu, športskoj zajednici, gradu Zadru i Zadarskoj županiji. Ovaj prijem možda izgleda kao mala stvar, ali nama znači dosta“, poručila je Enia Ninčević.

Vladimir Gašpar, član atletskog kluba Fortius iz Zadra, u svom je emotivnom obraćanju istaknuo kako mu je odlazak na Paraolimpijske igre bio ostvarenje dječačkog sna.

„Hvala na prijamu i što cijenite naš trud i treniranje. Nakon nastupa na Olimpijskim igrama za mene trenutno nema granica. Nastavit ću trenirati s ciljem da budem još bolji i nadam se da ću donijeti Zadru još više uspjeha i odličja“ naglasio je Gašpar.

Na kraju primanja, župan Longin je sportašima, njihovim trenerima i predstavnicima klubova podijelio prigodne poklone te im još jednom zahvalio što svojim sportskim uspjesima promoviraju Zadar i Zadarsku županiju u svijetu.

U putničkom terminalu luke Gaženica potpisan je ugovor o izgradnji i opremanju šest brzih brodica za uspostavu hitne pomorske medicinske službe. Brodice će biti smještene u Zadru, Malom Lošinju, na Rabu, u Šibeniku, Supetru i Dubrovniku, a prvi brod bit će isporučen Lučkoj kapetaniji Zadar.

Vrijednost projekta je 76,4 milijuna kuna, od čega bespovratna EU sredstva iznose 45 milijuna kuna. Ministar zdravstva Vili Beroš potpisao je ugovor s izabranim izvođačima, zajednicom ponuditelja Tehnomont Brodogradilište iz Pule i ISKRA brodogradilište iz Šibenika.

Kako je najavljeno prilikom potpisivanja ugovora, ova će plovila biti suvremeno opremljena te će se koristiti za potrebe traganja i spašavanja te pružanja medicinske pomoći u slučajevima pomorskih nesreća i pomorskih katastrofa. Također, kako bi se prevenirali nepotrebni visoki troškovi prijevoza s otoka na kopno brzim brodicama, u ambulantama na početnim destinacijama zbrinjavanja pacijenata, omogućit će se izvođenje jednostavnih kvalitativnih ili kvantitativnih medicinsko-biokemijskih pretraga pomoću automatskih biokemijskih analizatora radi utvrđivanja neophodnosti hitne intervencije prijevoza u najbližu ustanovu hitne medicine/bolničku ustanovu na kopnu. S duljinom trupa od 15 metara moći će u idealnim uvjetima postići maksimalnu brzinu od najmanje 35 čvorova, a smanjenom brzinom može tragati za osobama na temperaturi između minus 15 i plus 40 stupnjeva, uz stanje mora 6 (uzburkano i vrlo uzburkano).

Župan Božidar Longin podsjetio je kako se ljeti broj stanovnika na otocima višestruko poveća, zbog čega je infrastruktura preopterećena te je teško reagirati.

„Otoci su veliko bogatstvo i mi u Zadarskoj županiji ponosni smo na svaki od njih. No otoci su i veliki izazov za organizaciju života na njima. Osim komunalne infrastrukture koja te brojke mora podnijeti, najveći udar trpi upravo zdravstvena zaštita. Organizacija dodatnih timova hitne pomoći jedna je od aktivnosti kojom pokušavamo prevenirati moguće probleme. Uz to, prije petnaestak dana pustili smo u rad novi brod koji prevozi hitne pacijente s otoka Ugljana i Pašmana. Prijašnji brod je u 16 godina napravio tisuće 'zlatnih sati' i spasio brojne živote“, rekao je tom prigodom Longin.

Na prigodnoj svečanosti obratili su se i ministar zdravstva Vili Beroš, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević i gradonačelnik Zadra Branko Dukić.

Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Hrvatski zavod za hitnu medicinu sklopili su još 2018. godine Sporazum o zajedničkoj pripremi i provedbi EU projekta "Uspostava hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama" ukupne vrijednosti 76.440.000,00 kuna. Dio projekta sufinancira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020." i to u iznosu od 85 posto temeljem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava potpisanog između Ministarstva zdravstva, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Središnje agencije za financiranje ugovaranje programa i projekata Europske unije, dok se preostalih 15 posto osigurava putem nacionalnog financiranja. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sudjelovao je u navedenom u ukupnom iznosu od 23.796.000,00 kuna.