Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u Domu Zadarske županije sastao se sa županom Božidarom Longinom na temu realizacije cestovnih projekata u Zadarskoj županiji. Uz ministra, sastanku su nazočili državni tajnik Josip Bilaver, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, predsjednik Uprave HŽ infrastrukture Ivan Kršić, gradonačelnik Zadra Branko Dukić te direktor Zračne luke Zadar Josip Klišmanić.

Župan Longin zahvalio je ministru i suradnicima na konstruktivnom sastanku o infrastrukturnim projektima važnima za Zadarsku županiju.

„U tijeku su izmjene županijskog Prostornog plana pa smo definirali prioritete cestovnih pravaca, željeznice, Zračne luke Zadar i lučkog prometa. Imamo odličnu suradnju s ministarstvom i ovo je vrlo značajan sastanak za buduće projekte koje planiramo provesti“, istaknuo je župan Longin dodavši da je kao glavni prioritet u cestovnoj povezanosti dogovoreno povezivanje spoja Zadar 1 s gradom Zadrom četverotračnom brzom cestom.

„Postoji prostorno-planska dokumentacija i Hrvatske ceste će krenuti u projektiranje čitave dionice. Riječ je o projektu koji će zahtijevati nekoliko stotina milijuna kuna međutim mi ćemo krenuti u njegovu izgradnju u nekoliko faza i dat ćemo apsolutni prioritet tom projektu“, najavio je ministar Butković koji je obećao i financijsku pomoć u izgradnji 20 milijuna kuna vrijedne spojne ceste prema budućem Centru za gospodarenje otpadom Biljane Donje, a najavio je i nastavak projekta izmještanja željezničke pruge iz Bibinja, odnosno izgradnje novog spoja iz luke Gaženica prema Zračnoj luci Zadar.

"Za to će biti potrebno oko pola milijarde kuna. HŽ Infrastruktura će u roku od mjesec dana raspisati natječaj za izradu cjelokupne projektne dokumentacije, a za samu realizaciju ćemo tražiti pomoć iz europskih sredstava", najavio je ministar Butković. Naglasio je kako je njegovim zalaganjem, kao i zalaganjem vodstva Zračne luke te državnog tajnika Josipa Bilavera u Nacionalni program oporavka i otpornosti uvršten projekt proširenja stajanke i izgradnje elektrane vrijednosti oko 70 milijuna kuna.

„Stoga smo razgovarali i o priključenju Zračne luke Zadar na postojeću četverotračnu brzu cestu. Hrvatske ceste će paralelno izgraditi i taj dio kako bi se rasteretila postojeća prometnica“, ustvrdio je Butković koji se dotaknuo i lučke infrastrukture najavivši da će prioriteti za naredno razdoblje biti luke u Biogradu i Preku.

„Uz trajektnu luku Tkon kao prvi projekt financiran europskim sredstvima te luku Sali koja se izvodi, veseli me da projekt obnove obale u Zadru jako dobro napreduje. Riječ je o jako bitnim projektima u izgradnji lučke infrastrukture, a Zadarska županija je tu jedna od uspješnijih“, zaključio je ministar koji je po završetku sastanka u Domu županije obišao radove na obnovi zadarske rive.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković posjet Zadarskoj županiji zaključio je u Domu Zadarske županije gdje je održao radni sastanak s županom Longinom i gradonačelnikom Dukićem.

Uz ministre Olega Butkovića i Mariju Vučković, na sastanku je sudjelovalo i šest državnih tajnika.

„Otvorili smo niz važnih pitanja i zadovoljni smo rezultatima sastanka. Najvažnije je da imamo podršku Vlade za sve što smo zacrtali u proračunu i da naši projekti idu. Imamo 3,7 milijardi kuna aktivnih projekata na području naše županije i rekordnu zaposlenost zahvaljujući mjerama Vlade i našim lokalnim naporima. Predsjednik Vlade ima razumijevanja za svaki naš projekt, jedan smo tim i zato smo optimisti s razlogom. Imamo gotove projekte, znamo gdje idemo i znamo kako voditi ovu županiju“, poručio je župan Longin.

„Drago mi je da je Zadarska županija ostvarila sjajne rezultate u turističkoj sezoni. Ta činjenica uklapa se u podatke da je prosječna plaća u državi 7.333 kune, odnosno da je u našem mandatu narasla za 1691 kunu. Covid je pogodio ekonomiju, ali smo u toj krizi očuvali radna mjesta, a to je vidljivo i u Zadarskoj županiji koja bilježi rekordnu zaposlenost„ istaknuo je predsjednik Vlade nakon sastanka.

Prethodno je Plenković, u pratnji državnog tajnika Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlića, u gradu Pagu dodijelio oznake Hrvatski otočni proizvod za 2020. i 2021. godinu.

„Ovo je sjajan primjer promocije gospodarstva, autohtonosti, kulinarstva, poljoprivrednih proizvoda, a što je pravi identitet hrvatskih otoka. Otoci spadaju u bogatstvo Hrvatske, a u pogledu turizma među najatraktivnijim su destinacijama“, kazao je tom prigodom Plenković koji je u pratnji župana Longina i gradonačelnika Fabijanića obišao pogone Paške sirane.

Posjet Zadarskoj županiji Plenković je započeo na Masleničkom mostu polaganjem vijenca kod spomen obilježja za sve poginule hrvatske branitelje u VRO Maslenica '93. U pratnji izaslanstva Vlade RH i Zadarske županije bio je i general Ante Gotovina.

U Domu Zadarske županije u ponedjeljak, 24. siječnja 2022. godine održan je sastanak s generalnim konzulom Republike Italije Davidom Bradaninijem i njegovom  pomoćnicom Ileanom Jančić. Pročelnica Ureda župana Katarina Miletić  na ovom je sastanku predstavila generalnom konzulu Bradaniniju opće gospodarske, zemljopisne i razvojne potencijale Zadarske županije.

„Italija i Hrvatska imaju odlične odnose na različitim područjima, a već godinama Zadarska županija kontinuirano surađuje sa gospodarskim subjektima u promoviranju gospodarstva Zadarske županije kroz brojne zajedničke projekte prekogranične suradnje, ali i kroz gospodarsku međunarodnu suradnju. Zanimljiv je i podatak da je u Italiji Zadarska županija ostvarila odličnu suradnju na području ribarstva. Marikultura se na našem području razvila kao jedna od značajnijih djelatnosti naše Županije, a uz to je i važnija izvozna djelatnost. Prednosti naše županije između ostalih su i more, obalni pojas i otoci, plodno zaleđe Zadarske županije - Ravni kotari i podvelebitski prostor. No,da bi mi te svoje prednosti i postojeće vrijednosti pravilno koristili moramo prići sustavnom planiranju razvoja. Zadarska županija svojim dosadašnjim radom i sustavnim planiranjem služi kao primjer regionalnog razvoja. Osnovni smjer razvoja Zadarske županije temelji se na pomorskoj orijentaciji naše regije, njenoj prometnoj povezanosti, turizmu te, ne manje važnom, ruralnom razvoju. Svaka županija ima određene vrijednosti koje treba jasno definirati kao postojeće prednosti i iskoristiti ih na optimalan način a isto tako potrebno je stvarati nove uvjete razvoja u duhu modernog tržišnog gospodarstva i u skladu s načelima održivog razvoja i brige za okoliš.“ – rekla je pročelnica Miletić.

Generalni konzul Bradanini je ovom prilikom izrazio interes za kratki uvid u investicijsku klimu i prioritetne razvojne projekte Zadarske županije u kojima se talijanske tvrtke mogu uključiti, ali i za provedbu obrazovnih programa učenja talijanskog jezika u školama Zadarske županije. Zahvalio je na informacijama te naglasio da će generalni konzulat u Rijeci biti na raspolaganju za daljnje kontakte na razvoju međunarodne regionalne suradnje s talijanskim regijama. Naime, Zadarska županije je pokrenula zakonsku proceduru povezivanja s regijom Veneto, ali zbog pandemije COVID-a u objema državama aktivnosti su prestale.  Obje strane izrazile su nadu da će se ovaj sporazum potpisati na proljeće ove godine.

U Velikoj vijećnici Doma  Zadarske županije, u petak, 28. siječnja 2022. godine predstavljeni  su  rezultati istraživanja "Profil, stavovi i potrošnja korisnika niskotarifnih zračnih prijevoza Zadarske zračne luke u 2021."  provedenog na turistima putnicima niskotarifnih zračnih prijevoznika koji su prošle godine  boravili u Zadarskoj županiji. Naručitelj ovog istraživanja je Upravni odjel za gospodarstvo i turizam Zadarske županije, a proveo ga je Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. U ime tima, istraživanje su  predstavili izv.prof.dr.sc. Božena Krce Miočić, doc.dr.sc. Tomislav Klarin i dr.sc.Gabrijela Vidić.

Istraživanje je provedeno na odlaznom terminalu Zračne luke Zadar od srpnja do listopada 2021. godine. Slučajni uzorak ispitanika obuhvatio je 517 ispitanika starijih od 18 godina, koji su ostvarili najmanje dva noćenja u Zadarskoj županiji. Rezultati istraživanja ocrtavaju profil, ponašanje i zadovoljstvo turista putnika niskotarifnih zračnih prijevoznika u Zadarskoj županiji. Ispitani turisti najvećim dijelom su porijeklom iz Njemačke, a zatim iz Francuske i Poljske te drugih europskih država, što je uvjetovano postojećim zračnim linijama niskotarifnih zračnih prijevoznika sa zadarskom zračnom lukom. Za razliku od prijašnjih godina, relativno manji udio ispitanika je iz Velike Britanije koju Ryanair povezuje sa Zadrom, a navedeno može biti povezano s COVID-19 pandemijom i ograničenim putovanjima iz te zemlje. Iako su korisnici niskotarifnih zračnih prijevoznika najčešće mlađe osobe, pandemija i slobodnije kretanje mlađe populacije moguće je utjecala na nešto veću zastupljenost iste u uzorku ispitanika u odnosu na prošle godine. U skladu s takvom dobnom strukturom, najveći udio ispitanika ima primanja na razini prosječnih primanja europske unije. Ispitanici su iskusni putnici, međutim, tri četvrtine njih je u Zadru i Zadarskoj županiji prvi puta. Rezultat je u skladu sa suvremenim trendovima prema kojima turisti često odabiru nova odredišta. Najznačajniji izvor prve informacije vezane za odredište bio je Internet te preporuka prijatelja i rodbine. Od prijatelja i rodbine su saznali i druge informacije o Zadru i Zadarskoj županiji, kao i iz putničkih web stranica poput TripAdvisora te s društvenih medija. Većina ih je, osim Zadra i Zadarske županije, posjetila Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju te otok Pag (Zrće), a od zaštićenih područja NP Plitvička jezera, NP Krka i NP Kornati. Na putovanju su proveli nešto duže nego prijašnjih godina (više od osam noćenja), pa je i ukupna potrošnja bila viša. Rezultati ovogodišnjeg istraživanja opet pokazuju kako je primarni motiv putovanja ispitanih turista uživanje u suncu i moru, a zatim nova iskustva i doživljaji. Međutim, drugi motivi koji ih potiču da posjete odredište su uživanje u gastronomiji i očuvanoj prirodi te povoljna ponuda i blizina odredišta. Motivacija je najčešće povezana s aktivnostima i sadržajima koje su ispitanici konzumirali u odredištu. Valja istaknuti kako je smanjena mogućnost zaraze od virusa COVID-19 među prvih pet motiva, što ne čudi s obzirom na promociju Hrvatske kao sigurnog odredišta. Po tom pitanju ispitanici su bili relativno zadovoljni sigurnosnim uvjetima i zaštitom od virusa COVID-19 u odredištu, a s obzirom na pandemiju izbjegavali su gužve i događanja te su nešto manje posjećivali muzeje i druge zatvorene prostore. Ukupno zadovoljstvo odredištem ispitanici ocjenjuju relativno visokom ocjenom, kao i većinu elemenata turističke ponude. Najniže ocjene zadovoljstva daju gužvi te kvaliteti plaža i javnog transporta u odredištu, dok je najviše ocijenjena ljepota i očuvanost okoliša te gostoljubivost lokalnog stanovništva. Sukladno tome, ispitanici bi preporučili grad Zadar i Zadarsku županiju svojim prijateljima, kolegama i rodbini. No, iako su ispitani turisti zadovoljni turističkom ponudom odredišta, iz rezultata je razvidno kako ispitanici traže dodatne sadržaje vezane uz gastronomiju i aktivni turizam na otvorenome, stoga je potrebno neprestano unaprjeđivati, diversificirati i disperzirati sadržaje kako bi se prilagodili specifičnim nišama turista, poput onih koji dolaze niskotarfinim zračnim prijevozom.

Povodom sjećanja na 29. godina od dana pogibije svojih hrabrih suboraca – 1. veljače 1993.,u Kašić su stigli veterani, predstavnici 3. gardijske brigade „Kune“, 9. gardijske brigade Vukovi, predstavnici braniteljskih udruga Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske, Virovitičko-podravske županije, sudionici vojno-redarstvene operacije Maslenica 1993., obitelji i prijatelji branitelja poginulih u vojno-redarstvenoj operaciji kako bi danas zapalili svijeće i položili cvijeće na spomenike podignute njima u čast.
Polaganje vijenaca i odavanje počasti započelo je u Islamu Latinskom kod Zelenog hrasta gdje su se prisutni prisjetili poginulih hrvatskih branitelja 4. gardijske brigade a zatim i u Kašiću kod spomen obilježja križa u čast poginulim pripadnicima 3. gardijske brigade Kune. Nakon odavanja počasti održala se sveta misa zadušnica za hrvatske branitelje u Novigradu.
Vijenac je položilo izaslanstvo Vlade RH, predvođeno izaslanikom predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, Šimom Vickovićem zamjenikom župana Zadarske županije u pratnji izaslanstava Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva hrvatskih branitelja. Svečanom polaganju vijenaca pridružili su se i izaslanik Predsjednika RH Zorana Milanovića, general-pukovnik Siniša Jurković zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga, izaslanstva gradova Benkovca i Zadra te brojna izaslanstva braniteljskih i veteranskih udruga ratnih postrojbi sudionica VRO Maslenica.
U operaciji Maslenica, veliku ulogu imali su hrvatski branitelji iz Slavonskog Broda, pripadnici 3. bojne Kobre, 3. gardijske brigade i 4. gardijske brigade Pauci. Kašić je trebalo pod svaku cijenu obraniti jer je bio ključna točka za obranu Zadra i Republike Hrvatske. Za Hrvatsku vojsku Kašić je prvenstveno bio strategijsko mjesto s kojeg se nadziralo zadarsko zaleđe te je bio potencijalna opasnost, koja u određenim uvjetima može dovesti do odsijecanja srednje od južne Hrvatske te odvajanja milijun Hrvata od ostalog dijela države. Zahvaljujući herojskoj borbi hrvatskih branitelja ovaj je prostor obranjen ali nažalost poginula su 32 pripadnika 3. gardijske brigade, a najviše ih je bilo iz Slavonskog Broda.
Spomenik u Kašiću simbolično je napravljen od dalmatinskog kamena i slavonskog hrasta s uklesanim tekstom: 3. gardijska brigada "Kune", Hrvatska Vas zaboraviti neće. Neka im je vječna slava!".
Josip Andrečunko, Dubravko Antunović, Nikola Bogić, Drago Bilić, Josip Bobošević, Željko Boduljak, Zvonko Bureš, Nikola Butković, Vjeran Buzgo, Saša Hlušec, Josip Hrvojević, Ivica Kadić, Dajan Kesić, Željko Kovačević, Bojan Lupša, Antun Majetić, Ivica Majetić, Darko Malirujek, Marko Marković, Franjo Marinović, Dubravko Marošan, Željko Mijić, Stanislav Milas, Franjo Milković, Zoran Modić, Božidar Moher, Josip Stojko, Željko Ćorluka i Thomas Valentić, imena su koja nikada ne smijemo zaboraviti jer su svoj život položili na oltar Domovine – zato im vječna slava i hvala.

U nastupnom posjetu Zadarskoj županiji boravio je  veleposlanik Republike Irske Nj.E. Ruaidhri Dowling. U Domu Zadarske županije održao je sastanak sa zamjenikom župana Šimom Vickovićem, a teme su uz ostalo bile jačanje gospodarske i kulturne suradnje Zadarske županije sa Republikom Irskom. Zamjenik župana Šime Vicković osvrnuo se na neke od aktualnih tema poput značajnog odlaska mladih na rad u inozemstvo, posebno Irsku, te naglasio kako su naše dvije zemlje u povijesti  imale  veće migracije stanovništva što na neki način doprinosi  boljoj promociji zemlje. Naveo je kako se u Zadarskoj županiji razvijaju projekti na kojima imamo dobru suradnju sa irskim  IT stručnjacima, a budućnost između ostalog vidi u daljnjem povezivanu dviju zemalja  novim zračnim linijama.

Veleposlanik Republike Irske Nj.E. Ruaidhri Dowling zahvalio je na prijemu naglasivši kako je Hrvatsku  i ranije posjećivao kao turist te da naša zemlja nudi niz mogućnosti za buduću suradnju. Posebno je istaknuo da je tijekom dana imao sastanak sa rektoricom Sveučilišta u Zadru s kojom je razgovarao o nastavku daljnje dobre suradnje sa irskim sveučilištima te prenio kako je imao priliku upoznati se sa razvojnim planovima Zračne  luke Zadar.

Na mrežnim stranicama Zadarske županije u tijeku je savjetovanje s javnošću o Programu razvoja športa Zadarske županije za razdoblje do 2027. godine i Programu razvoja tehničke kulture Zadarske županije za razdoblje do 2027. godine.

Savjetovanja su otvorena od 4. veljače do 7. ožujka 2022. godine.

Program razvoja športa Zadarske županije za razdoblje do 2027. godine sektorski je akt strateškog planiranja te čini temeljnu podlogu za izradu projekata koji se prijavljuju u nadolazećoj financijskoj perspektivi. Program se temelji na analizi postojećeg stanja športa na području Zadarske županije, SWOT analizi i na viziji kojom se definira u kojem smjeru će se razvijati športska djelatnost na području Zadarske županije. Program razvoja športa Zadarske županije za razdoblje do 2027. godine, metodološki je usklađen s Planom razvoja Zadarske županije za razdoblje do 2027. koji je krovni strateški dokument na regionalnoj razini te Nacionalnim planom razvoja športa 2019. – 2026. i Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine

Program razvoja tehničke kulture Zadarske županije za razdoblje do 2027. godine sektorski je akt strateškog planiranja te čini temeljnu podlogu za izradu projekata koji se prijavljuju za bespovratna sredstva u nadolazećoj financijskoj perspektivi, a promiču razvoj STEM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika) i tehničke kulture u Zadarskoj županiji. Program razvoja tehničke kulture Zadarske županije za razdoblje do 2027. godine, usklađen je s Planom razvoja Zadarske županije za razdoblje do 2027. koji je krovni strateški dokument na regionalnoj razini. Program razvoja tehničke kulture sadrži viziju razvoja, opis razvojnih potreba i potencijala, popis posebnih ciljeva i ključnih pokazatelja ishoda, financijski plan te okvir za praćenje.   

Sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, župan Zadarske županije donio je Odluku o izradi Programa razvoja športa Zadarske županije za razdoblje do 2027. godine i Odluku o izradi Programa razvoja tehničke kulture Zadarske županije za razdoblje do 2027. godine te je ovlastio regionalnog koordinatora Javnu ustanovu Agenciju za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA za izradu i koordinaciju oba Programa.

Ciljevi koji se žele postići savjetovanjima s javnošću su upoznavanje zainteresiranih korisnika o sadržajima oba Programa.

Poziv na savjetovanje s pratećim dokumentima je dostupan na poveznici.

U Centru za kreativne industrije u Zadru održan je radni sastanak župana Božidara Longina s gradonačelnicima i općinskim načelnicima na kojem je državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić predstavio Nacionalni plan oporavka i otpornosti te novu EU financijsku perspektivu 2021. – 2027.

„Sad je ključni trenutak za pripremu što većeg broja kvalitetnih projekata koji će financiranje moći pronaći u novoj perspektivi. Primjerice, 2024. i 2025. godine će već biti uvelike kasno za pripremanje, jer će svi natječaji biti u punom jeku i bit će teže osigurati sredstva za projekte. U prethodnom razdoblju Zadarska županija ostvarila je dobre rezultate, povučeno je oko 3,8 milijardi kuna. Ako želimo nastaviti tu dinamiku, nužno je da se koordiniramo i zato su ovakvi sastanci iznimno važni“, istaknuo je Erlić dodavši da će se u narednom razdoblju moći financirati raznoliki projekti, od vodovodizacije i odvodnje, preko zdravstva, vrtića i škola sve do energentske obnove i digitalizacije.

„Zasigurno će biti mnoštvo izazova u pripremi i paralelnoj provedbi projekata, što naglašava važnost osiguravanja dodatnih kapaciteta i organizacije timova. Poanta je bila na današnjem sastanku ponuditi kvalitetne informacije kako prilagoditi projekte svim natječajima koji dolaze. U prethodnom razdoblju smo imali dobre rezultate, a ako želimo nastaviti tu dinamiku nužna je dobra koordinacija te da županija i svi naši gradovi i općine imaju sve potrebne informacije“, dodao je Erlić.

Zamjenik župana, Šime Vicković naglasio je kako su prioriteti Zadarske županije školstvo i zdravstvena skrb, jer je u time resorima najviše ustanova kojima je županija osnivač.

„U ovom trentuku imamo spremnih šest građevinskih dozvola za gradnju ili nadogradnju škola na području naše županije, a još četiri su u pripremi za izdavanje dozvola. Mi smo se pripremili i napravit ćemo sve što možemo da na razini županije poboljšamo standard u školstvu i do samog kraja dovedemo što više projekata. Važno je da se jednosmjenska nastava uvede u što veći broj naših škola, što je i jedan od nacionalnih ciljeva. Očekujemo da će naši gradovi i općine biti spremni za novu financijsku omotnicu, a na raspolaganju su im naše razvojne agencije za tehničku pomoć u pripremi projekata“, ustvrdio je Vicković.

Načelnik Općine Bibinje, Šime Sekula, najavio je projekte koje planiraju provesti kroz novu financijsku omotnicu Europske unije. 

„Imamo građevinsku dozvolu za dječji vrtić s jaslicama i to nam je jedan od prioriteta. Također, ono što je nam je bitno, kao i većini priobalnih naselja je izgradnja sustava odvodnje koji planiramo kroz projekt Aglomeracije Bibinje - Sukošan. Nadamo se da ćemo u ovoj financijskoj perspektivi ostvariti naše kapitalne projekte“, poručio je Sekula naglasivši izvrsnu suradnju sa Županijom i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

11. veljače obilježava se Dan europskog broja 112. U državama Europske unije broj 112 koristi se temeljem Odluke Vijeća Europskih zajednica o ustanovljenju jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 (Councit Decision 9113961EEC) od 29. srpnja 1991. Predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta i Viječa Europe su 11. veljače 2009. godine potpisali tripartitnu deklaraciju kojom je ustanovljen 11. veljače kao Dan europskog broja 112. Deklaracijom se pozivaju zemlje članice Unije da medijski promiču ovaj jedinstveni broj i sve aktivnosti kojima se obilježava ovaj dan, kako bi što više građana Unije bilo upoznato s postojanjem i uporabom broja 112. Svrha uvodenja jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 je pružiti jednostavan, jednak, siguran i učinkovit pristup hitnim službama svim građanima Unije, osobito onima koji putuju između država unutar Unije. Zbog toga je jako važno podizati svjesnost građana o broju 112, dok nadiežna tijela Unije i država članica razvijaju broj 112 prema visokim standardima za pristupačnost i funkcionalnost. Broj 112, trenutno je jedini hitan broj u devet država Unije: Danskoj, Estoniji, Finskoj, Litvi, Malti, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Švedskoj. No, broj 112 ne koriste samo zemije Unije, već je uveden u još 11 država na području Europe i u svijetu, kao jedini hitan broj ili uz druge nacionalne hitne brojeve. U Republici Hrvatskoj jedinstveni europski broj za hitne službe 112 uveden je 11. veljače 2005. godine. Pozivi upućeni na jedinstveni europski broj za hitne službe 112 primaju se u županijskim centrima 112, neprekidno 24/7/365, za sve vrste hitnih situacija. Danas možemo slobodno kazati da je broj 112 u Republici Hrvatskoj ispunio svoju osnovnu namjenu i prepoznat je kao broj na kojeg se njezini gradani i turisti mogu osloniti u svakoj hitnoj situaciji. Korištenje i nadogradnja broja 112 u Republici Hrvatskoj slijedi obveze zadane pred broj 112 europskim i nacionalnim propisima te je u cjelini usmjerena na implementaciju suvremenih rješenja u elektroničkim komunikacijama i informacijskim sustavima kao i jačanju koordiniranja ostaiih hitnih brojeva policije, vatrogastva i hitne medicinske pomoći. Sada na broju 112 imamo implementirane funkcionalnosti kao što su lociranje pozivatelja, SMS na 112 i „e-poziv" (eCall). Slijedi uvodenje dodatnih funkcionalnosti, medu kojima su osobito značajne one koje bi osobama s invaliditetom pružile jednaku mogućnost pristupa broju 112 kao i drugim korisnicima. Organizacijski i funkcionalni ustroj broja 112 u sklopu Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova omogućava kvalitetnu afirmaciju ovog žurnog broja u pogledu brze i učinkovite koordinacije i razmjene informacija s hitnim službama. Županijski centri 112 zajedno s Operativnim centrom civilne zaštite čine jedinstveni operativno-komunikacijski sustav - Sustav 112, koji čini komunikacijsku osnovu za djelovanje sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj. Sustav 112 u svakom trenutku može pružiti komunikacijsku potporu stožerima civilne zaštite te drugim sudionicima i operativnim snagama civilne zaštite u izvanrednim situacijama i osigurati brzi protok informacija izmedu sastavnica sustava civilne zaštite od lokalne, preko područne (regionalne) do nacionalne te medunarodne razine. Na kraju, želimo naglasiti značajke i prednosti broja 112, kako za gradane i turiste tako i za sve hitne službe:

• Broj 112 dostupan je 24 sata dnevno, svih 365 dana u godini, a pozivi su besplatni sa svih javnih telefonskih govornica, mobilnih ili fiksnih telefonskih priključaka. • Pozivatelj ne mora poznavati telefonske brojeve hitnih službi te njihove teritorijalne i strukovne nadležnosti, što je posebno značajno za turiste ifi pozivatelje u stresnim okoinostima.
• Pozivom na broj 112 može se dobiti pomoć bilo koje hitne službe: policije, vatrogasaca, hitne medicinske pomoći, gorske službe spašavanja, službe traganja i spašavanja na moru, inspekcijske ili konnunaine službe te udruga gradana koje na temelju svoje djelatnosti i sposobnosti sudjeluju u aktivnostima sustava civilne zaštite, kao što su lovci, ronioci, pčelari i drugi.
• Sustav 112 omogućava lociranje pozivatelja na broj 112 te može pružiti mogućnost sporazumijevanja s pozivateljem na stranom jeziku.
• Pozivom na broj 112 štedi se vrijeme jer pozivatelj jednim pozivom praktički paralelno alarmira nekoliko službi, odnosno operater na broju 112 nakon dojave hitnog slučaja alarmira i komunikacijski koordinira sve hitne i druge nadležne službe u odredenoj situaciji.
• Hitne službe u svome operativnom radu nisu ometane zlonamjernim, nenamjenskim ili višestrukim opetovanim pozivima o istom hitnom slučaju jer im operater na broju 112 takve pozive ne prespaja.

Danas, 13. veljače 2022. godine u Karinu je polaganjem vijenaca na grob franjevaca i svetom misom za Domovinu obilježen Dan sjećanja na VRO  „Maslenica“ i na razaranje Franjevačkog samostana i crkve Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije. 

Godišnjica je podsjetnik na dan kad su pobunjeni Srbi na tada okupiranom hrvatskom teritoriju, u znak osvete za uspjeh oslobodilačke operacije Maslenica, 13. veljače 1993. g. opljačkali vrijednu sakralnu samostansku baštinu, a miniranjem razorili crkvu i samostan u Karinu, koji je i spomenik kulture nulte kategorije iz 15. stoljeća. 

Vijence su položili predstavnici postrojbi iz Domovinskog rata, Ministarstva hrvatskih branitelja, MORH-a, MUP-a, Zadarske županije te jedinica lokalne samouprave. 

U ime Ministarstva branitelja  vijenac je položio izaslanik  potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda državni tajnik  Špiro Janović, u ime Ministarstva obrane izaslanik  ministra obrane RH Maria Banožića  brigadir Ivica Černa, voditelj Odsjeka za standardizaciju i kvalitetu obuke Središta za obuku „Rudolf Perešin“ te u ime   PU Zadarske  načelnik PP Benkovac Marijo Brzoja. Počast su  u ime Zadarska županije odali predsjednik Županijske skupštine Zoran Šikić i pročelnik UO za obrazovanje, kulturu i sport Ivan Šimunić, gradonačelnik Grada Zadra Branko Dukić, gradonačelnik Grada Benkovca  Tomislav Bulić, izaslanstvo Grada Obrovca , predstavnici  Udruge dragovoljaca Domovinskog rata iz Pridrage te ostali predstavnici braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.  

Svetu  misu  za Domovinu u crkvi Sv. Male Tereze   predslavio je  fra Ilija Mikulić vojni kapelan bojne „Pauci“ iz Knina i Inžinjerske bojne iz Sinja. Liturgijske dijelove pjeva je klapa Hrvatske ratne mornarice „Sveti Juraj“.  

„Šest stoljeća je franjevački samostan Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije bio u Karinu“, kaže gvardijan fra Petar Klarić dodajući kako su godine 1429.  ovdje došli franjevci, a samostan je u znak osvete za Maslenice razoren, opljačkan i uništen.

 „Franjevci su protjerani i ranije, još u ljeto 1991., ali vratili su se u Karin 1997., a potom se prionulo obnovi samostana. Godine 2006., na Gospu od Anđela, 2. kolovoza je samostan blagoslovljen, crkva je posvećena i stavljen je na raspolaganje vjernicima.“, rekao je fra Petar Klarić. 

„Franjevački samostan u Karinu uvijek je bio na braniku hrvatskog kulturnog, nacionalnog i duhovnog identiteta i valjda je zato u šeststoljetnoj povijesti više puta razaran, a posljednji put najteže prije 29 godina od pobunjenih velikosrba. Veseli me što sam prethodno i kao dužnosnik Ministarstva kulture RH pratio obnovu koja je završila 2006., ali i svaki novi dolazak, danas u ime Zadarske županije, na ovo posebno mjesto, iskazujući na taj način barem malu zahvalnost franjevcima u njemu zbog svega što čine.“, rekao je predsjednik Županijske skupštine dr.sc. Zoran Šikić. 

Karinski samostan jedan je od 122 sakralna objekta u sastavu Franjevačke provincije presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu koji je stradao u  agresiji na Hrvatsku. To je bilo najveće razaranje u njegovoj šest stoljeća dugoj povijesti. Najstariji je samostan od njih petnaest u sastavu te provincije. U taj samostan franjevci su došli 1429. g. i uvijek je imao veliku duhovnu i nacionalnu ulogu.