Prilagodba pristupačnosti

EN / HR

Adresa:

Božidara Petranovića 8, 23000 Zadar

Telefon:

023/350-350 (Centrala)

Službena email adresa:

zupanija@zadarska-zupanija.hr

Super User

Super User

U Institutu za oceanografiju i ribarstvo, u Splitu, 24. listopada 2019. godine održan je 2. sastanak Upravnog odbora deset partnera okupljenih na projektu Adri.SmArtFish, koji se provodi u okviru Programa Interreg Italija – Hrvatska. Zadarsku županiju su na sastanku predstavljali: Katerina Skelin - članica Upravnog odbora projekta, Ana Grzunov - voditeljica projekta, Martina Glavić – financijska voditeljica projekta, te Daniel Segarić – pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj.

Projekt je započeo 1. siječnja 2019. godine i trajat će do 30. lipnja 2021. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3.242.230,50 EUR, dok je proračun Zadarske županije 259.995,00 EUR. 

Vodeći partner projekta je Regija Veneto iz Italije, a ostali talijanski partneri su: Sveučilište Ca` Foscari Venezia, Regija Friuli Venezia Giulia, Regija Emilia Romagna i Regija Marche. Hrvatski partneri na projektu su: Istarska županija, Primorsko-goranska županija, Zadarska županija, Institut za oceanografiju i ribarstvo te Ministarstvo poljoprivrede. Glavni cilj Projekta je očuvanje, zaštita promicanje i razvoj sektora malog ribarstva u cilju održivosti i promicanja resursa.

Na sastanku su vodeći partneri radnih paketa prezentirali aktivnosti koje su već odrađene, te pojasnili zadatke i obveze koje slijede u budućem razdoblju. Zadarska županija u sklopu projekta planira izvršiti razne aktivnosti, a neke od njih su: seminari za podizanje svijesti ribara, edukacije za lokalne škole, testiranje za postavljanje „umjetnih brakova“, te istovremena podrška vodećem partneru prilikom uspostave web stranice projekta i društvenih mreža, kao i podrška u izradi promotivnih materijala.

29. listopada 2019.

Kemija ne rješava sve

U Mostaru održan Okrugli stol i sastanak Koordinacijskog odbora na projektu PESCAR

U petak, 25. listopada 2019. godine u Mostaru je održan Okrugli stol na temu: Zagađenje pesticidima – kako umanjiti štetne posljedice rastuće poljoprivredne proizvodnje na programskom području. Okrugli stol u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko – neretvanske županije započeo je s uvodnom riječi ministra, g. Donka Jovića koji nije krio zadovoljstvo kvalitetom suradnje koja je uspostavljena radi provedbe projekta PESCAR, kao ni želju da se ta suradnja nastavi.

Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije, g. Daniel Segarić istaknuo je važnost promicanja lokalnih proizvoda koji se uvijek iznova dokazuju kao vrhunski, ne samo okusom već i kvalitetom. U prilog tome govore i rezultati provedenih laboratorijskih analiza, a kojima se može pobijati kriva percepcija u javnosti kako je sva hrana „poprilično zatrovana“. G. Segarić je govorio o budućnosti EU projekata, tzv. Green Deal projektima koje će Europska unija sufinancirati u razdoblju od 2021. do 2027. godine, a koji bi trebali imati direktan učinak na okoliš, poput poljoprivrede i regionalnog razvoja, te bi možda i nadogradnja projekta PESCAR tu trebala tražiti svoju priliku.

Za partnere iz BiH sudjelovanje na projektu PESCAR nije važno samo zato jer se sustavno radilo na povezivanju naizgled nepovezivog: poljoprivredne proizvodnje sa zaštitom okoliša, već može služiti i kao vrijedno iskustvo u pregovorima pri ulasku u EU.  „I ranije su postojale prognoze koje su govorile kako tretirati, a da još uvijek bude u fazi prevencije. Vrijednost PESCARA je ciljano i pravovremeno djelovanje“, istaknuo je doc.dr.sc. Perica Bulić te dodao sljedeće: „Uređaji nabavljeni kroz projekt su dobar alat za približavanje EU standardima“.

Dekan Agronomskog fakulteta sa Sveučilišta u Mostaru, izv.prof.dr.sc. Ivan Ostojić i prof.dr.sc. Tomislav Kos sa Sveučilišta u Zadru složni su u procijeni kako poljoprivrednici vjeruju u insekticide koji imaju brzi efekt djelovanja, ali da treba suzbijati pogrešnu praksu kako kemija rješava sve.

Regulativa Europske Unije najstroža je na svijetu te na prvo mjesto stavlja sigurnost hrane i potrošača, a tek onda zaštitu bilja. „Nastavak PESCARA mora se dogoditi“; zaključio je g. Kos dodavši kako se divi temperamentu dalmatinskih poljoprivrednika zbog načina na koji uspijevaju djelovati u izazovnim tržišnim uvjetima.

Istoga dana projektni partneri su održali šesti po redu, ujedno i posljednji, sastanak Koordinacijskog odbora gdje su, između ostalog, dogovorili održavanje nekoliko projektnih aktivnosti u Zadru i Mostaru.

Projekt PESCAR – Pesticide Control and Reduction financira se iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje CRO - BA - ME 2014.-2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 601.639,26 EUR od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi 85%. Projekt je s provedbom započeo u srpnju 2017. godine i traje do 31. prosinca 2019. godine.

Poštovani,

Zadarska županija poziva Vas na Prezentacije Akcijskog plana o održivoj upotrebi pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji.

Prezentacija za stručnu javnost održati će se u petak, 15. studenoga 2019. godine s početkom u 12:00 sati, u prostoru Hrvatske gospodarske komore – županijske komore Zadar (Špire Brusine 16, 23000 Zadar).

Prezentacija za opću javnost održati će se istoga dana u 14:00 sati, također u prostoru Hrvatske gospodarske komore – županijske komore Zadar.

Projekt PESCAR financira se iz programa prekogranične suradnje Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014 -2020.

Provedba projekta započela je u srpnju 2017. godine i traje do 31. prosinca 2019. godine s ciljem zaštite i očuvanja biološke raznolikosti te okoliša na programskom području.

Uspostavom i osuvremenjivanjem postojećeg prognostičkog sustava za prepoznavanje biljnih nametnika i bolesti omogućena je ciljana i smanjena upotreba pesticida.

Radujemo se Vašem dolasku!

„Pozitivne rezidue projekta“
 
Ideje o pokretanju projekta PESCAR – Pesticide Control and Reduction započele su sada već davne 2010. godine kao odgovor na izazove s kojima se susreće ne samo hrvatska već europska poljoprivreda. Pritisak potrošača na ispunjavanje standarda sigurnosti hrane, zaštite okoliša i životinja je izuzetno visok i to je sigurno jedan od razloga zbog čega je EU regulativa jedna od najstrožih, a projekt PESCAR usmjeren je upravo na zaštitu okoliša te poticanje održive upotrebe pesticida.
U prostorijama Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Zadar dana 15. studenoga 2019. godine održane su dvije Prezentacije Akcijskog plana. Jedna prezentacija bila je namijenjena stručnoj, a druga općoj javnosti.
Između raznih projektnih aktivnosti koje su partneri proveli od srpnja 2017. godine, kada je započela provedba projekta pa do danas, donošenje Akcijskog plana o održivoj upotrebi pesticida zauzima središnje mjesto. Riječ je o dokumentu koji dolazi nakon dvije godine sustavnog razvoja prognostičke mreže i praćenja laboratorijskih analiza ostataka pesticida na biljnom materijalu i tlu.
„Svi se mi hranimo i ovo bi trebala biti tema koja nas svih interesira“; istaknuo je g. Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije na samom početku susreta te dodao kako su: „provedene laboratorijske analize tijekom proteklih 28 mjeseci najbolja preporuka da proizvodimo i kupujemo lokalno“.
Prezentaciju Akcijskog plana o održivoj upotrebi pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji održali su doc.dr.sc. Tomislav Kos sa Sveučilišta u Zadru, ujedno i Edukacijski koordinator na projektu PESCAR te doc.dr.sc. Josip Ražov, vanjski stručni suradnik na projektu.
U samom startu provedbe projekta svaki od partnera je imao neke prednosti u odnosu na ostale. Suradnjom i razmjenom iskustava stvorena je jedna dobra sinergija među partnerima. Svi su složni kako štetnici ne poznaju granice, a time prekogranični oblici suradnje postaju nužni preduvjet ostvarenja dugoročnih ciljeva. „Najveći problem prekomjerne upotrebe pesticida je rezistentnost štetočina (gljivičnih oboljenja i kukaca) stoga nikom u industriji nije cilj prekomjerno korištenje pesticida“; – rekao je g. Ražov. U sklopu provedbe projekta za sada je objavljeno ukupno 57 preporuka i niz napomena. „Smartphone je unio revoluciju“, zaključio je g. Ražov tom prigodom te objasnio kako poljoprivrednici žele informacije u trenutku, a objava preporuka putem radija, novina, web stranice agroprognoza.eu te Viber grupe AgroprognozaEU Zadar omogućila je upravo to.
Smisao razvoja EU poljoprivredne politike nije samo proizvodnja hrane nego i briga za okoliš te razvoj ruralnih krajeva, a čak 31% ukupnog proračuna EU usmjeren je na poljoprivredu i razvoj ruralnog područja. „Europska unija nema problem količine hrane već njezine kvalitete“; objasnio je g. Kos. Iako se bilježi porast ekološke proizvodnje, ona ne može biti temeljni oblik poljoprivredne proizvodnje. Uz ekološki sustav poljoprivredne proizvodnje postoji i sustav integrirane proizvodnje. Oba sustava podrazumijevaju prskanje samo onda kada je to potrebno.
(Više o integriranoj zaštiti bilja i dr. važnim informacijama može se pročitati u Akcijskom planu o održivoj upotrebi pesticida. Dokument se nalazi u prilogu.)
„Interesi su nam svima isti, čak i s onima koji žive od prodaje pesticida“; naglasio je doc.dr.sc. Perica Bulić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko – neretvanske županije, ujedno i partner na projektu PESCAR.  
Prognostički modeli kao instrument konkurentne poljoprivredne proizvodnje postojali su i prije ovoga projekta, o čemu svjedoči ne samo kontinuirana suradnja između djelatnika Ministarstva poljoprivrede i stručnjaka na projektu PESCAR već i koordinacija između spomenutih dionika prilikom kreiranja i objave preporuka.
Voditeljica Službe Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku poljoprivredi i ribarstvu, gđa Gordana Dragun prisjetila se početaka prognozne službe u Zadarskoj županiji koja je s radom započela 2000. godine te na kraju dodala:  „Ovo je jedan od rijetkih projekata koji je pozitivan i hvalevrijedan u svakom smislu“.  
Iako službena provedba projekta završava 31. prosinca 2019. godine, cilj je svih uključenih strana da se pozitivna praksa koja je uspostavljena projektom nastavi i u budućnosti.

Na ovogodišnjem 13. međunarodnom sajmu ribarstva, ribarske opreme, akvakulture, sportskog ribolova i sporta na vodi  - CROFISH, koji se održava od 22. do 24. studenog u Poreču, Zadarska županija predstavila je dva prekogranična projekta koji se financiraju iz Programa INTERREG V-A Italija -Hrvatska 2014. -2020. Riječ je o projektima Adri.SmArtFish i PRIZEFISH koje provodi Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj. Zadarsku županiju na spomenutom sajmu predstavljali su zamjenik župana Šime Mršić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Daniel Segarić, djelatnice na projektu PRIZEFISH,  Kristina Stark i Jasna Rumora, te djelatnice na projektu Adri SmArtFish, Ana Grzunov i Martina Glavić.

Provedba ova dva projekta započela je 1. siječnja 2019. godine, a završetak se očekuje 30. lipnja 2021. godine. Proračun Zadarske županije na projektu Adri.SmArtFish je 259.995,00 EUR, a na projektu PRIZEFISH 349.430,00 EUR, od čega se sredstvima ERDF-a (European Regional Development Fund) sufinacira 85%.

                   Na sajmu  sudjeluje 95 izlagača, a dolaze iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Njemačke i Španjolske. Cilj je da se na jednom mjestu omogući okupljanje i predstavljanje svih zainteresiranih gospodarskih subjekata iz djelatnosti ribarstva, akvakulture, sportskog ribolova, a sve u ozračju međunarodne i međuregionalne suradnje kao važnog činitelja u razvoju morskog ribarstva i akvakulture. Također, ima za cilj  jačanje pozicije ribarskih proizvoda u lokalnoj prehrani, uređenje tržišta ribarstva, izgradnju ribarske infrastrukture, unapređenje poslovne suradnje i pristupa ribarstvu, intenziviranje proizvodnje i izvoza, te povećanje konkurentnosti ribara.

Prekogranični projekti Adri.SmArtFish i PRIZEFISH tako su se predstavili dionicima ribarskog sektora i široj javnosti. Prvi dan održavanja sajma 22. studenog, u okviru programa predstavljeni su glavni ciljevi projekata te su u sklopu oba projekta Adri.SmArtFish i PRIZEFISH održani radni sastanci s ribarima.

              Cilj projekta PRIZEFISH je razvoj znanja i tehnologije u izlovu i preradi ribe te razvoj inovativnih ribljih proizvoda s oznakom eko-certifikata koji bi bili konkurentni na tržištu EU, ali i na drugim tržištima, kao i postizanje održivog ribarstva s kontroliranim izlovom ribe. Tijekom provedbe projekta kroz aktivnosti će se provoditi pregled i utvrđivanje postojećeg stanja, istraživanja tržišta te treninzi i obuke za djelatnike proizvođačkih ribarskih organizacija u svrhu ostvarivanja cilja. Tijekom održavanja sajma kroz projekt PRIZEFISH promovirani su novi načini pripreme ribe koji su pripremile proizvođačke organizacije partneri na projektu.

              Cilj projekta Adri.SmArtFish je jačanje uloge malog priobalnog ribolova na području GSA 17 kroz usvajanje inovativnosti i poticanje upravljanja koji se temelji na održivosti ekosustava. Na zajedničkom sastanku s ribarima predstavljene su glavne aktivnosti projekta s temom osnivanja prekogranične udruge čiji bi članovi bili hrvatski i talijanski ribari, kao i o važnosti koju bi takva udruga u budućnosti imala za malo priobalno ribarstvo.

Poštovani,

Zadarska županija poziva Vas na Okrugli stol i Završnu konferenciju projekta PESCAR – Pesticide Control and Reduction.

Oba događaja održat će se u ponedjeljak, 16. prosinca 2019. godine s početkom u 10:00 sati, u Multimedijalnoj dvorani Kneževe palače (Poljana Šime Budinića 3, 23 000 Zadar).

Projekt PESCAR financira se iz programa prekogranične suradnje Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014 -2020.

Provedba projekta započela je u srpnju 2017. godine i traje do 31. prosinca 2019. godine s ciljem zaštite i očuvanja biološke raznolikosti te okoliša na programskom području.

Uspostavom i osuvremenjivanjem postojećeg prognostičkog sustava za prepoznavanje biljnih nametnika i bolesti omogućena je ciljana i smanjena upotreba pesticida.

Radujemo se Vašem dolasku!

Zadarska županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj, organizirala je 13. prosinca 2019. godine drugi, ujedno i posljednji predviđeni sastanak za prenošenje znanja i iskustava u sklopu projekta „Adri.SmArtFish – Valorisation of SMall-scale ARTisanal FISHery of the Adriatic coast, in a context of sustainability“. Sastanak je održan u prostoru Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Zadar.
Projekt „Adri.SmArtFish“ financira se iz programa Interreg V-A Italija – Hrvatska, a njegova je provedba započela 1. siječnja 2019. godine i trajat će do 30. lipnja 2021. godine. Opći cilj projekta je jačanje uloge malog priobalnog ribolova na području GSA 17.
Drugi sastanak bio je usredotočen na stanje malog priobalnog ribolova u Hrvatskoj, na njegovu ekološku održivost i ranjivost na klimatske promjene, te na razmjenu iskustava među ribarima.
Na sastanku je sudjelovalo devetnaest predstavnika iz Zadarske županije, Hrvatske gospodarske komore, sa sveučilišta i IZOR-a, te iz raznih ribarskih obrta i LAGUR-a.
Prezentaciju je održao dr.sc. Lav Bavčević sa Sveučilišta u Zadru, koji je ujedno i član Znanstvenog odbora projekta „Adri.SmArtFish“. Tema prezentacije bio je regionalni izvještaj o statusu malog priobalnog ribolova u Hrvatskoj. Kroz prezentaciju se ispočetka upoznalo sudionike s općim podacima o Hrvatskoj, kao što su: broj otoka, dužina obale, broj plovila u malom priobalnom ribolovu te količine ulova. Nakon uvodnog dijela uslijedila je i SWOT analiza malog priobalnog ribolova u Hrvatskoj. Prilikom prezentiranja SWOT analize ribari su se aktivno uključili u raspravu o svakoj od navedenih snaga, slabosti, prilika i prijetnji te su svojim informacijama i saznanjima uvelike doprinijeli ovom sastanku čija svrha i jest upravo razmjena iskustava među ribarima i institucijama.  
Kao neke od snaga malog priobalnog ribolova navedene su: dugogodišnja tradicija, velika socio-ekonmska važnost, zdrava i nezagađena ribolovna područja, dok su se nedostatak obalne infrastrukture za servisiranje brodova, problem dislociranosti ribara i njihova međusobna udaljenost, nedostatak adekvatnog tržišta, slabo su-upravljanje ribara  i dosadašnja praksa koja nije u skladu s EU standardima  pokazale kao najveće slabosti. Također kao neke od slabosti su se naveli i linijski pomorski promet, te velike jahte koje vrlo lako uništavaju mreže ribarima.
Prilikama se smatraju: mogućnost pojednostavljenja administracije, uključivanje ribara u sakupljanje otpada iz mora od strane države te ulaganje u inovacije i opremu. Prijetnjama se smatra nelojalna konkurencija koja ne označava mjesta ribolova, neodgovarajući razvoj obalne infrastrukture te nove invazivne vrste. 
Na kraju ovog izuzetno konstruktivnog sastanka zaključilo se kako bi se problem dislociranosti ribara zbog kojeg dolazi i do loše komunikacije među ribarima mogao riješiti  podrškom FLAG-ova, tj. formaliziranjem njihove funkcije. Nadalje, postoje barijere formalnog karaktera, potrebno je razlučiti  državne mjere i mjere  FLAG-ova. Zbog klimatskih promjena sve je više razloga zašto se ribolov ne može često obavljati, primjerice prilikom jakog juga koje je posljednja dva mjeseca bilo učestalo. Kako bi se riješio problem invazivnih vrsta kao rješenje se navela regulacija ulova na upravo te  grabežljive vrste. 

Projekt PESCAR – Pesticide Control and Reduction financiran iz Interreg IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014 -2020 završio je s provedbom 31. prosinca 2019. godine međutim, usvojenu pozitivnu praksu nastavlja Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije.

U suradnji s doc.dr.sc. Josipom Ražovom uskoro nastavljamo s objavom preporuka o zaštiti bilja za poljoprivredne proizvođače Zadarske županije kao i protekle dvije godine. Preporuke će biti dostupne na web stranici www.agroprognoza.eu kao i u Viber grupi: Agro preporuke ZD Županija.

Uspostavljena mreža od 10 meteo stanica kupljenih kroz projekt PESCAR, u 2020. će biti „ojačana“ za dodatne meteo postaje. Meteo stanice (koje prate klimatske parametre u poljoprivredi) će do kraja veljače biti raspoređene kroz cijelu Zadarsku županiju na sljedećim lokacijama: Pag, Ugljan, Žman, Ninski Stanovi, Petrčane, Murvica Gornja, Grgurice, Baštica Donja, Baštica Kašić,  Smilčić, Gračac, Nadin, Jankolovica, Korlat, Lišane Ostrovičke i  Stankovci.

Dana 22. i 23. travnja 2020. održan je treći sastanak projektnih partnera na projektu PRIZEFISH- „Piloting of eco-innovative fishery supply-chains to market added-value Adriatic fish product“. Provedba projekta započela je 1. siječnja 2019. godine, a završetak je predviđen 30. lipnja 2021. godine.

Ideja projekta PRIZEFISH zasnovana je na prekograničnoj suradnji Italije i Hrvatske i kreiranju zajedničke ribarstvene politike kroz teritorijalne, društveno-ekonomske i razvojne promjene koje će dovesti do dugoročne gospodarske, ekološke i socijalne održivosti. Opći cilj projekta pod vodstvom  Alma Mater Studiorum – Sveučilište u Bologni, je potaknuti usvajanje inovativnih metoda i tehnologija u ribarstvu, koje će omogućiti stvaranje dodane vrijednosti  proizvodima ribarstva  i pokretanje postupka certificiranja ribljih proizvoda. Zbog trenutne situacije s  pandemijom COVID 19 projektni je sastanak organiziran putem telekonferencije na kojem su sudjelovali predstavnici svih projektnih partnera.

Ukupan proračun projekta je 3,12 milijuna eura. Zadarska županija partner je na projektu s ukupnim proračunom od 349.430,00 eura, od čega se 85 % sufinancira sredstvima ERDF-a.

Ostali partneri s hrvatske strane su; Institut za oceanografiju i ribarstvo (Split), Omega 3 (Kali), RZ Istra (Poreč), Ministarstvo poljoprivrede RH, Javna ustanova RERA S.D. (Split), a s talijanske strane: Nacionalno istraživačko vijeće (Ancona), ASSAM - Agencija za usluge poljoprivrednog sektora regije Marche (Osimo), CESTHA – istraživački centar za očuvanje staništa (Marina di Ravenna), Srednja škola 'Remo Brindisi' (Lido degli Estensi, Comacchio), Nacionalni institut za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku – OGS (Sgonico), O.P.BIVALVIA (Caorle), Regija Emilia Romagna (Bologna).

Tijekom prve godine provedbe projekta u svrhu analize postojećeg stanja, upravljanja i sezonalnosti ribolova provedena je preliminarna analiza stanja ribarstva u Jadranskom moru. Na osnovu dobivenih podataka izrađena su izvješća o mapiranju za Hrvatsku i Italiju. Provedeni su konzultantski sastanci s proizvođačkim organizacijama u obje države. Prikupljena saznanja služit će za izradu preciznih smjernica za razumijevanje zahtjeva za postupak certifikacije i postizanje standarda održivosti čija je izrada planirana za kraj ove godine.

Zadarska županija je protekloj godini u suradnji s organizacijama proizvođača na hrvatskoj strani, Omega3, Istra i O.P.Bivalvia na talijanskoj strani te Ministarstvom poljoprivrede RH izradila izvješće o postojećem stanju prerađivačke industrije ciljanih vrsta riba. Istražen je tržište te su dokumentirana raspoloživa rješenja potrebna za pretvorbu operativnih i proizvodnih linija u smislu poboljšanja i nadogradnje proizvodnih procesa. Predložene su promjene pojedinih operativnih postupaka u manipulaciji ribom od  ulova i iskrcaja na brod te transporta do pogona. Provedene su analize proizvodnih ciklusa za svaku specifičnu preradu odabranih ribljih vrsta.  Nakon probnih testiranja utvrditi će se njihov utjecaj na cijeli sektor ribarstva. Odabrane morske vrste na kojima će se raditi na podizanju kvalitete, produljenju trajanja proizvoda (eng. shelf-life), odgovornom odnosu prema resursima i okolišu, podizanju vrijednosti kroz preradu, te specifičnim inovacijama u okviru  pakiranja i promocije su sljedeće: srdele, kozice, muzgavci, cipli, a od školjkaša kućice.

Podizanje kvalitete  proizvoda ribarstva primjenom inovativnih metoda od  samog ulova sitne plave ribe, selekcijom pri izlovu školjkaša kao i primjenom novih metoda u preradi i pakiranju postići će se značajan  pozitivan efekt. Uvođenjem inovativnih metoda i odgovornim ponašanjem  u obavljanju ribolova pozitivno će se utjecati na resurse i doprinijeti boljoj ribolovnoj efikasnosti.

Tijekom 2020. godine organizirati će se sastanci na kojima će sudjelovati predstavnici ribarskih organizacija, predstavnici nacionalne, regionalne i lokalne vlasti te predstavnici nevladinih udruga za zaštitu okoliša. Cilj ovih sastanaka bit će promicanje važnosti procesa ekološkog označavanja koji će potrošače informirati da je proizvod dobiven iz odgovornog ribolova.  Prekograničnom suradnjom projektnih partnera na  radionicama i treninzima te uključivanjem  ostalih  dionika u ribarstvu vršiti će se  razmjena znanja kroz  stručna predavanja o inovativnim tehnologijama u izlovu te preradi ribe i postupku certificiranja. Potaknut će se usvajanje novih metoda ribolova kao i interes za ulazak u postupak certificiranja radi postizanja veće konkurentnosti na europskom tržištu.  U okviru provedbe ovog projekta Zadarska županija će izraditi vodič za provedbu sljedivosti novih ribljih proizvoda. 

Kroz primjenu novih metoda prerade proizvoda ribarstva te razvojem novih marketinških prezentacija osigurati će se potencijal za izgradnju eko inovativnih proizvoda. Zadarska županija će uz suradnju projektnih partnera, širiti inovativna znanja i ideje na međunarodnim i tuzemnim manifestacijama i događajima.

FORBIOENERGY- PROJEKTNI UČINAK

 

Projektne akcije provedene su kroz participativni i zajednički proces koji uključuje institucije i društvene i proizvodne organizacije na regionalnoj i lokalnoj razini.

Generirani su sljedeći glavni rezultati projekta:

Utvrđivanje zajedničkih ključnih administrativnih i tehničkih prepreka za proizvodnju šumske biomase za sve regije koje sudjeluju,

Metodologija za definiranje kriterija koji identificiraju i opisuju predjele biomase funkcionalne za iskorištavanje šumske biomase u subregionalnom i regionalnom energetskom planiranju,

Realizacija alata pod nazivom Dizajn otvorenog koda DSS za procjenu energetskog potencijala biomase. Ovaj alat je namijenjen za tijela koja donose odluke kako bi mogli procijeniti učinke različitih scenarija i pregledati troškove i koristi odluka koje će donijeti.

Metodologija za procjenu rizika i koristi utjecaja proizašlih iz proizvodnje šumske biomase. Procjena se odnosi na okolišne i socio-ekonomske komponente te usluge ekosustava.

Akcijski plan usmjeren na uspostavljanje novog regulatornog okvira i puta ishođenja dozvola koje se odnose na uporabu biomase u zaštićenim područjima. Ovaj plan sadržava preporuke i prijedloge za promjenu postojećih regulatornih propisa i pojednostavljenje puta za ishođenje dozvola za projekte proizvodnje bioenergije bazirane na šumama, kako bi se skratilo vrijeme za potrebne dozvole i poboljšala koordinacija između različitih uključenih tijela.

Realizacija alata namijenjenog Planu gospodarenja šumama za predjele biomase u zaštićenim područjima prema dva scenarija: 1) trenutni kontekst s mnogim preprekama i 2) budući scenariji bez prepreka.

Metodologija za planiranje i upravljanje održivim opskrbnim lancem agro-šuma u zaštićenim područjima. Plan je razvijen identifikacijom radnih sustava s malim utjecajem na okoliš za proizvodnju šumske biomase, identifikacijom učinkovitih sustava proizvodnje i ekstrakcije biomase u poljoprivrednim područjima unutar ili u blizini zaštićenih područja, uspostavljanjem učinkovitih i održivih modela gospodarenja opskrbnim lancem šuma -drvo- energija, definiranje tehničkih kriterija za identificiranje najprikladnijih mjesta za skladištenje biomase i mjesto postrojenja za preradu kroz identifikaciju elektrana s tehničkim karakteristikama prikladnim za osiguranje ekološke održivosti transformacije biomase.

Jačanje znanja i kompetencija ključnih sudionika u energetskom planiranju šumske biomase iz zaštićenih područja. U svakom je istraživačkom području uspostavljen „Tehnički panel“ lokalnih ključnih sudionika i organizirani tečajevi upućeni donositeljima odluka i tehničarima. Sveukupno u 4 zemlje organizirana su 24 tehnička panela i 24 tečaja obuke za prijenos prošlih i sadašnjih znanja.

Aktivnosti prijenosa znanja koordinirane su s onima za testiranje i komunikaciju kako bi izbjegli ponavljanja ili propuste, a osigurali sinergijski učinak. Aktivnosti prijenosa znanja realizirale su kroz 24 radionice i 24 treninga s ključnim akterima kojima su omogućeni prikladni alati za poboljšanje iskorištavanja biomase u energetske svrhe i stvaranje mogućih održivih modela kroz izradu paketa politika i metodologija za planiranje i optimizaciju iskorištavanja biomase u šumama u zaštićenim područjima.

Odnosi uspostavljeni u okviru prijenosa aktivnosti doprinijet će širenju znanja i rezultata stečenih tijekom provedbe projekta, ne samo na lokalnoj razini, već i na regionalnoj i nacionalnoj razini, kako bi se zastupala visoka razina ponovljivosti unutar svih područja suradnje na programu MED.

Komunikacija je bila presudna za senzibiliziranje društva o važnosti implementacije aktivnog upravljanja i zajedničke akcije za deblokiranje trenutne situacije u šumarskom sektoru, posebno u zaštićenim područjima Sredozemlja. Partneri su se koristili raznim alatima i provodili razne aktivnosti kako bi dosegli sve publike. Oni uključuju produkciju više od 70 članaka u elektroničkoj i tiskanoj verziji, 16 priča u narativnom i video miksu, opisivanje ciljeva projekta, provedenih aktivnosti, rješavanja problema, ciljanih područja, postignuti rezultati. Okupljene i podijeljene najbolje prakse, kao i promocija i širenje rezultata projekta sudjelovanjem u 28 posebnih dana, sudjelovanje na izložbama, seminarima, dodjelama nagrada, konferencijama, sajmovima. ForBioEnergy je organizirao 4 događanja u lokalnoj zajednici i 4 završne konferencije među svojim partnerskim zemljama.

IZJAVA O ZAŠTITI PRIVATNOSTI I SIGURNOSTI OSOBNIH PODATAKA
Saznajte više
Image