U srijedu, 19. lipnja 2019. godine u Kneževoj palači u Zadru održana je završna konferencija Projekta ForBioEnergy koji se financira  u sklopu programa MED teritorijalne suradnje (Interreg V-B Mediterranean (MED) Cooperation Programe 2014-2020). Nositelj projekta je regija Sicilija, dok su ostali partneri: iz Italije Enviland i općina Petralia Sottana, iz Španjolske AMUFOR i Gospodarska komora Valencije, iz Slovenije Slovenski šumarski institut i Regionalna razvojna agencija Zeleni krš, te iz Hrvatske Zadarska županija i Park prirode Velebit, uz pridružene partnere Naturu Jaderu i Ministarstvo poljoprivrede. Provedba projekta započela je 1. studenog 2016. godine i trajat će do 30. lipnja 2019. godine.

U ime Zadarske županije nazočnima se obratio zamjenik župana Šime Mršić koji je istaknuo  da je cilj ovog projekta  poticanje proizvodnje bioenergije u zaštićenim područjima, nudeći prekogranična rješenja za prevladavanje prepreka koje ometaju razvoj sektora. „Da bi se to omogućilo, u sklopu ovog projekta pokušali su se napraviti modeli koji bi poticali iskorištavanje punog potencijala biomase, a da se pritom zaštiti bioraznolikost prirodnog područja.  Zadarska županija svoje je pilot aktivnosti provodila na područjima parkova prirode Velebit (dijelu koji se nalazi u Zadarskoj županiji), Telašćica i Vransko jezero. Na temelju provedenih analiza, izradilo se dosta dokumenata u okviru radnog paketa 3 Testiranje. Jedan od bitnijih dokumenata koji su izrađeni je Akcijski plan koji predstavlja dobru podlogu za novi regulatorni okvir i postupak dobivanja dozvola vezanih uz upotrebu biomase u zaštićenim područjima.“, rekao je Mršić i dodao kako su svi  dokumenti koji su dobiveni nakon provedenih aktivnosti prezentirani u sklopu tehničkih panela i treninga projekta na kojima su ključnim skupinama prezentirani dobiveni rezultati.

„Istovremeno, moram napomenuti kako je održano 12 takvih radionica, a uz sudionike koji su bili iznimno aktivni proizašli su korisni zaključci. Ovom prilikom zahvaljujem se svima onima koji su vrijedno dolazili na radionice i svojim sudjelovanjem doprinijeli kvalitetnijim rezultatima projekta.“, zaključio je Šime Mršić.

Na svečanosti na kojoj je bio nazočan i zamjenik direktorice Parka prirode Velebit Marijo Šaban,   predstavljeni su projektni rezultati dobiveni tijekom provedbe projekta uz kratke prezentacije provedenih aktivnosti testiranja za pilot područja koja se nalaze u Zadarskoj županiji (PP Velebit, PP Vransko Jezero i PP Telašćica)  i u Ličko-senjskoj županiji (PP Velebit).

24 . lipnja  2019  Zadar,Hrvatska

PRIZEFISH “Upravljanje eko-inovativnim lancima opskrbe u ribarstvu, kako bi se postigla dodana vrijednost jadranskih ribljih proizvoda”

«Ribarimo bolje! Ostvarimo više! Očuvajmo Jadransko more! »

U Zadru je 24. lipnja 2019. održan radni sastanak u sklopu projekta PRIZEFISH, na kojemu su sudjelovali predstavnici hrvatskih projektnih partnera. Projekt “Upravljanja eko-inovativnim lancima opskrbe u ribarstvu, kako bi se postigla dodana vrijednost jadranskih ribljih proizvoda” ili skraćeno PRIZEFISH, dio je prve prioritetne osi „Plava inovacija” programa INTERREG Italija- Hrvatska. Zajednička ribarska politika preporučuje provedbu srednjoročne strategije održivosti, temeljenu na snažnim znanstvenim, socio-ekonomskim analizama i inovativnim aktivnostima koje mogu osnažiti male ribare i ribarske organizacije usvajanjem suvremenih metoda ribolova. Politika zajedničke organizacije tržišta preporučuje prekograničnu suradnju među ribarima, usklađivanje zahtjeva tržišta i stavova potrošača, kao i stvaranje inovativnih morskih proizvoda s dodanom vrijednošću koji mogu uspješno prodrijeti na tržišta EU-a i izvan EU-a.

Projekt PRIZEFISH financiran je od strane Europske komisije iz Europskog fonda za regionalni razvoj s 2,65 milijuna eura, dok ukupni proračun projekta iznosi 3,12 milijuna eura. Projekt je započeo 1. siječnja  2019. godine , a završava  30. lipnja 2021. godine.

Sastanak je organizirala Zadarska županija kao voditelj komunikacijskog paketa, zadužena za koordinaciju i praćenje provedbe aktivnosti koje su određene ovim projektom. Na sastanku su prisustvovali: Katerina Skelin, Jasna Rumora  i Kristina Stark iz Zadarske županije, Petra Lukin iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo (Split), Ivan Matijašević i Marija Brala iz Ribarske zadruge Omega 3 (Kali) , Michael Tasić i Sandi Fonović iz Ribarske zadruge Istra (Poreč), Valentina Andrić iz Ministarstva poljoprivrede (Zagreb) te Helena Brčić iz Javne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko – dalmatinske županije (Split).

Opći cilj projekta je potaknuti hrvatska i talijanska mala i srednja poduzeća, organizacije proizvođača u sektoru ribarstva na usvajanje novih metoda i tehnologija u ribarstvu, kao i razvoj inovativnih ribljih proizvoda radi postizanja konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu.

Na prvom radnom sastanku projektni partneri su definirali i usuglasili provedbu aktivnosti projekta PRIZEFISH na hrvatskoj strani, pri čemu je naglasak stavljen na odabir suvremenih tehnologija koje će doprinijeti održivom ekološko-ekonomskom ribolovu u Jadranskom moru koji će osigurati malim i srednjim poduzećima proizvodnju jadranskih morskih proizvoda s ekološkom oznakom kako bi se povećala konkurentnost jadranske ribarske industrije i kako bi ista postala održiva, bolje upravljana i učinkovitija. Utvrđeno je područje provođenja analize postojećeg stanja u ribarstvu te su određene metode za istraživanje tržišta kojim bi se dobio bolji uvid u stvarno stanje tržišta ribljih proizvoda. Poseban naglasak stavljen je na certificiranje proizvoda te će se izraditi smjernice, kao temeljni alat, za razumijevanje zahtjeva za postupak certifikaciranja. Usmjerenim marketinškim modelima i aktivnostima jadranski riblji proizvodi približit će se široj javnosti te na taj način će konkurirati kako na domaćem tako i inozemnom tržištu.

Zadarska županija pomoći će oko uvođenja i primjene tržišnih inovacija na korist svih sudionika. Kroz projektne aktivnosti projekta PRIZEFISH provest će se revizija postojećeg stanja u sektoru ribarstva, marketinškog statusa morskih proizvoda kako bi se utemeljili novi elementi obrade proizvoda i njihove prezentacije potrošačima. Kroz primjenu novih metoda prerade morskih proizvoda i razvojem njihove marketinške prezentacije osigurat će se potencijal za izgradnju lanca eko-inovativnih proizvoda od morskih plodova. Koristi za Županiju kao javnom tijelu manifestirat će se u okviru širenja inovativnih znanja i ideja, edukacije dionika i koristi za izravne proizvođače i buduće potrošače.

Od samog početka provedbe projekta PESCAR u srpnju 2017. godine kontinuirano se radi na promjeni svijesti kod poljoprivrednih proizvođača o pravilnom i kontroliranom korištenju sredstava za zaštitu bilja.

            Ulaskom u Europsku uniju, Republika Hrvatska preuzela je i onaj dio zakonodavstva EU koji se odnosi na upotrebu pesticida, prepoznatog kao jednog od najjačih zagađivača okoliša. Osobito podložna zagađenju su krška područja bogata podzemnim vodama. Integrirana zaštita bilja podrazumijeva korištenje alternativnih (nekemijskih) sredstava kada god je to moguće, te onih pesticida koji predstavljaju najmanji rizik za zdravlje ljudi, životinja i okoliša.

            Temelj suvremene zaštite bilja su prognozni modeli, a upravo je davanje preporuka poljoprivrednicima jedna od najvažnijih aktivnosti u sklopu provedbe projekta PESCAR. Upute stručnjaka o pravilnoj i kontroliranoj upotrebi pesticida omogućuju ostvarenje ne samo ekološke već i ekonomske koristi.

            Poljoprivrednicima na području Zadarske županije preporuke stručnjaka su dostupne putem projektne web stranice: www.agroprognoza.eu i Viber grupe: AgroprognozaEU Zadar, a od rujna 2018. godine preporuke se objavljuju i putem radija i lokalnih glasila.             

                U srpnju 2019. godine projektni partner Sveučilište u Zadru i vanjski stručni suradnik Doc.Dr.Sc. Josip Ražov izradili su Drugi izvještaj o danim preporukama za Zadarsku županiju za razdoblje XII/2018 – VI/2019 (cijeli izvještaj može se pronaći u prilogu) u kojem stoji kako je u razdoblju na koje se odnosi Izvještaj objavljena ukupno 21 preporuka od kojih se najveći broj odnosio na vinovu lozu i maslinu, ali dobrim dijelom i na koštičavo voće te manjim dijelom povrće (krumpir, rajčica).

            Dobar dio poljoprivrednih proizvođača sluša preporuke i aktivno sudjeluje u radu, te su i zainteresirani za edukacije o prepoznavanju određenih štetnika na lovkama; stoji u Izvještaju.

            Tematskom opremom nabavljenom kroz projekt na području Zadarske županije uspostavljena je mreža agrometeoroloških stanica, vizualnih postaja s kamerama i lovki s feromonima. Agrometeorološke postaje, odnosno njihov softver, omogućava praćenje, alarmiranje i uzbunjivanje proizvođača kada je potrebna primjena sredstava za zaštitu bilja. Svrha vizualnih stanica i lovki s feromonima je procjena pojavnosti biljnih štetnika koja omogućava poljoprivrednim proizvođačima da odmah po prvim ulovima i dosegu kritičnog broja na terenu ciljano suzbijaju štetnike.

Provedba projekta PESCAR – Pesticide Control and Reduction financira se iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014-2020.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 601.639,26 EUR od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi  511.393,35 EUR-a, odnosno 85%. Nositelj projekta je Zadarska županija, a partneri na projektu su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Sveučilište u Zadru i Zavod za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke. Glavni cilj projekta PESCAR je promovirati smanjenu i ciljanu uporabu pesticida na području Zadarske županije u HR i Hercegovačko – neretvanske i Zapadnohercegovačke županije u BiH u svrhu zaštite prirode.

Projekt PESCAR – Pesticide Control and Reduction koji je s provedbom započeo u srpnju 2017. godine, a koji završava 31. prosinca 2019. godine aktivno dočekuje jesen, za poljoprivredne proizvođače tradicionalno dinamično razdoblje.

Iako su pripreme za agro sajam u punom jeku, održan je posljednji ciklus terenskih treninga s Doc.Dr.Sc. Josipom Ražovom.

Naime, od svibnja 2018. godine nekolicina zaposlenika Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije sudjelovala je na ukupno 40 treninga diljem Zadarske županije. Baštica, Murvica Donja, Škabrnja, Ninski Stanovi i Petrčane samo su neke od posjećenih lokacija.

Upoznavanje s radom agrometeoroloških stanica (koje od nedavno imaju novougrađene senzore za mjerenje brzine vjetra), pregledavanje lovki i sl. omogućile su polaznicima treninga uvid u funkcioniranje meteo stanica i same prognoze koja je temelj za preporuke o pravilnoj upotrebi pesticida.

Kao što je već mnogo puta rečeno, temelj suvremene zaštite bilja su prognozni modeli, a upravo je davanje preporuka poljoprivrednicima jedna od najvažnijih aktivnosti u sklopu provedbe projekta PESCAR. Upute stručnjaka o pravilnoj i kontroliranoj upotrebi pesticida omogućuju ostvarenje ne samo ekološke već i ekonomske koristi.

Provedba projekta PESCAR – Pesticide Control and Reduction financira se iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014-2020.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 601.639,26 EUR od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi  511.393,35 EUR-a, odnosno 85%. Nositelj projekta je Zadarska županija, a partneri na projektu su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Sveučilište u Zadru i Zavod za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke. Glavni cilj projekta PESCAR je promovirati smanjenu i ciljanu uporabu pesticida na području Zadarske županije u HR i Hercegovačko – neretvanske i Zapadnohercegovačke županije u BiH u svrhu zaštite prirode.

Sa zadovoljstvom vas pozivamo da nam se pridružite na Agro sajmu koji će se održati 28. i 29. rujna 2019. godine (subota i nedjelja) na Forumu.

Svečano otvorenje održat će se u subotu s početkom u 10:00 sati.

S obzirom da se sajam održava u sklopu provedbe projekta PESCAR – Pesticide Control and Reduction, osim izlagača iz Zadarske županije pridružit će nam se i poljoprivrednici iz Hercegovačko – neretvanske i Zapadnohercegovačke županije.

Veselimo se Vašem dolasku!

PRVO IZVJEŠĆE O PROVEDBI PROJEKTA prizefish

Zadarska županija započela je 1.1.2019. provedbu projekta “PRIZEFISH” - Piloting of eco - innovative fishery supply - chains to market added - value Adriatic fish products. Projekt PRIZEFISH financiran je iz Programa prekogranične suradnje Interreg V-A Italija – Hrvatska 2014. - 2020. Ukupni proračun projekta iznosi 3,12 milijuna eura. Zadarska županija partner je na projektu s ukupnim proračunom od 349.430,00 eura a ostali partneri s hrvatske strane su; Institut za oceanografiju i ribarstvo (Split), Ribarska zadruga Omega 3 (Kali), Ribarska zadruga Istra (Poreč), Ministarstvo poljoprivrede RH, Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko – dalmatinske županije (Split) te s talijanske strane Nacionalno istraživačko vijeće (Rim), ASSAM - Agencija za usluge poljoprivrednog sektora regije Marche (Osimo), CESTHA – istraživački centar za očuvanje staništa (Marina di Ravenna), Srednja škola 'Remo Brindisi' (Lido degli Estensi, Comacchio), Nacionalni institut za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku – OGS (Sgonico), Organizacija proizvođača školjkaša Venecijanske lagune (Venecija), Regija Emilia Romagna (Bologna) te Alma Mater Studiorum – Sveučilište u Bologni.

Ideja projekta PRIZEFISH zasnovana je na prekograničnoj suradnji na jadranskom obalnom području i kreiranju zajedničke ribarstvene politike, teritorijalnim i društveno ekonomskim razvojnim promjenama u svrhu povećanja potencijala dugoročne gospodarske, ekološke i socijalne održivosti. Opći cilj projekta je potaknuti hrvatska i talijanska mala i srednja poduzeća, organizacije proizvođača u sektoru ribarstva na usvajanje novih metoda i primjenu inovativnih tehnologija u ribarstvu,koja će omogućiti stvaranje dodane vrijednosti ribljih proizvoda s eko-oznakom, radi postizanja konkurentnosti na tržištu Europske unije i izvan EU.

Kroz znanstvene/socio-ekonomske analize i uz inovative procese, uključivanje ribolovaca i ribolovnih djelatnika, malih i srednjih poduzeća te organizacije proizvođača i njihovo sudjelovanje na treninzima i radionicama te kroz razmjenu znanja i inovativnih tehnologija potaknuti će se usvajanje novih metoda ribolova koje će imati manji negativni učinak na ekološki sustav a sve s ciljem očuvanja ribljih zaliha u Jadranskom moru. Poseban naglasak stavljen je na certificiranje proizvoda kojim će se omogućiti malim i srednjim poduzećima da uđu u process certifikacije svojih proizvodaII plasiraju proizvode s ekološkom oznakom s ciljem povećanja konkurentnosti jadranske ribarske industrije. Kao temeljni alat će se izraditi smjernice za razumijevanje zahtjeva za postupak certifikaciranja.

Prva faza provedbe projekta zaključena je sastankom hrvatskih i talijanskih projektnih partnera, koji je održan u Splitu 16. do 18. rujna 2019. Na sastanku je prezentirano trenutno stanje u provedbi ključnih aktivnosti projekta te je dogovoreno praćenje i provedba aktivnosti tijekom sljedećeg razdoblja.

U prvoj fazi provedbe projekta provedeno je mapiranje te je napravljen pregled ribolovnih aktivnosti koji se tradicionalno izvode na hrvatskoj i na talijanskoj strani Jadrana. Na temelju dobivenih podataka ribarskih proizvođačkih organizacija koje su kao partneri uključeni u provedbu projekta na hrvatskoj strani - ribarska zadruga Omega 3 i ribarska zadruga Istra, a na talijanskoj strani - organizacija poroizvođača Bivalvija, te partnera Ministarstva poljoprivrede RH, Zadarska županija izradila je prvo Izvješće o postojećem stanju prerađivačke industrije ciljanih vrsta riba

U sljedećim fazama provedbe projekta provesti će se procjena razvojnih i prekogranična intenzivna obuka, trening programi koje će uključiti sudionike projekta, ribolovce, djelatnike u ribarstvu, poslovne organizacije, mala i srednja poduzeća, proizvođačke organizacije kako bi se upoznali s inovativnim tehnologijama i procesom certificiranja ribljih proizvoda.

Zadarska županija kao javno tijelo svoj će doprinos manifestirati u okviru širenja inovativnih znanja i ideja, edukacije dionika ribarskog sektora i koristi za buduće potrošače.

Zadarska županija, Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj, organizirala je 25. rujna 2019. godine prvi od dva predviđena sastanka za prenošenje znanja i iskustava u sklopu projekta „Adri.SmArtFish – Valorisation of SMall-scale ARTisanal FISHery of the Adriatic coast, in a context of sustainability“, u prostoru Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Zadar.

Projekt „Adri.SmArtFish“ financira se iz programa Interreg V-A Italija – Hrvatska, a njegova je provedba započela 1. siječnja 2019. godine i trajat će do 30. lipnja 2021. godine. Opći cilj projekta je jačanje uloge priobalnog ribolova na području GSA 17 i to u skoroj budućnosti potičući inovacije unutar konteksta „plavog rasta“ kroz usvajanje pristupa upravljanja temeljenog na ekosustavu.

Svrha sastanaka je razmjena znanja i mišljenja o statusu priobalnog ribolova u našem području, te rasprava o mogućim problemima i prilikama istog.

Na sastanku je sudjelovalo dvadeset predstavnika iz Zadarske županije, Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore, sa sveučilišta i IZOR-a, te iz raznih ribarskih obrta, zadruga i LAGUR-a.

Prvu prezentaciju održala je dr.sc. Krstina Mišlov Jelavić iz tvrtke Mišlov d.o.o. koja je angažirana kao vanjski stručnjak Zadarske županije na projektu. Tema prezentacije su bile ankete provedene među ribarima priobalnog ribolova s područja Zadarske i Šibensko-kninske županije. Prof.dr.sc. Sanja Matić Skoko s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, koji je ujedno i jedan od projektnih partnera, sudionike je pobliže upoznala s projektom, te aktivnostima koje će se događati u projektu kroz idućih nekoliko mjeseci. Po završetku izlaganja otvorena je aktivna rasprava u kojoj su sudjelovali svi sudionici.

Na početku rasprave se konstatiralo kako postoji nekoliko različitih definicija priobalnog ribolova. Prema definiciji FAO organizacije priobalni ribolov je kategorija obiteljskog ribarstva koje koristi malu količinu kapitala i energije, te relativno mala ribarska plovila koja odlaze na kratka ribolovna putovanja u blizini obale. Dok definicija koja se koristi u Europskoj komisiji kaže da je priobalni ribolov segment flote plovila duljine do 12 metara koji obavlja ribolov pasivnim alatima i plivaricama. Prof.dr.sc. Sanja Matić Skoko  pojasnila je da je za potrebe ovog projekta priobalni ribolov definiran kao kategorija ribarstva s plovilima do 12 metara koja koriste pasivne alate, te se svi analizirani podaci kroz provedene ankete i statistički podaci odnose se na ovu kategoriju ribolova.

Ribari su također ukazali na problem nelojalne konkurencije kao jedne od većih prepreka za postizanje cijene na tržištu. Razlog tomu je što se u neregistriranom ribolovu love količine koje su veće od dozvoljenih, te dolazi do nelegalne prodaje. Zbog nelojalne konkurencije pada cijena ribe na tržištu, stoga ribari moraju povećati napor i količinu ulova kako bi mogli opstati po takvim nižim cijenama, pa ekonomska održivost ribara postaje upitna. Na osnovu rasprave zaključeno je kako bi bilo dobro da se povećaju kontrole na moru, iskrcajnim mjestima i restoranima.

Ukazano je i na poteškoće u prometu ribom te prvoj prodaji. Sukladno propisima, vaganje ukupnog ulova se mora obaviti na iskrcajnom mjestu prije transporta, prve prodaje ili skladištenja. Za vaganje je odgovoran prvi kupac koji mora biti registriran kod nadležnog tijela, a evidencija vaganja se mora dostaviti u roku  24 sata od samog vaganja. Kako je ova kategorija ribolova specifična jer se radi o manjim dnevnim količinama ulova i ribarima koji žive na udaljenim lokacijama, prvenstveno na otocima, dolazi do problema s transportom jer se kupcima ne isplati dolaziti po manje količine, a za skladištenje ulova je potrebno zadovoljiti  propise o sigurnosti hrane. Prema propisima ulov mora biti skladišten u odobrenom objektu, plovilu ili vozilu. Za odobravanje ili registraciju takvog objekta potrebna su  znatna financijska sredstva što je za ribare iz ove kategorije  često veliki problem. Prema zajedničkoj ribarstvenoj politici naglasak se stavlja na organizacije proizvođača, odnosno udruživanje ribara kako bi se olakšalo financiranje. U slučaju priobalnog ribolova to je zapravo vrlo teško provedivo, zbog velike dislociranosti ribara i nemogućnosti povezivanja (mali broj ribara na udaljenim mjestima), stoga bi trebalo razmisliti o drugačijem, individualnom pristupu kod ove kategorije ribolova.

Osim o negospodarskom ribolovu i problemu prve prodaje razgovaralo se i o drugim prijetnjama i prilikama priobalnog ribolova, te se uvidjela važnost komunikacije ribara ne samo s javno pravnim tijelima, već i sa svim ostalim dionicima. Također konstatiralo se i kako je priobalni ribolov iznimno značajan za mala ribarska mjesta, možda ne toliko na razini cijele države, ali njegova važnost očituje se u tome što nema isključivo ekonomsku vrijednost već socio-ekonomsku vrijednost.

Na Forumu je 28. i 29. rujna 2019. godine održan Agro sajam u sklopu provedbe projekta PESCAR – Pesticide Control and Reduction kao jedna od finalnih promotivnih aktivnosti.

Osim dobro nam znanih izlagača iz Zadarske županije poput OPG-a Sandre Babac, Eugena Novakovića, Žampere, CD Raspović i Mladena Jezidžića, sudjelovali su i brojni izlagači iz dviju Bosanskohercegovačkih županija koje kao partneri sudjeluju na projektu. Time je Zadarska županija kao vodeći partner projekta dobila priliku „ugostiti“ izlagače iz Ljubuškog, Širokog Brijega, Jablanice i drugih krajeva Hercegovačko – neretvanske te Zapadnohercegovačke županije.

Svečanom otvorenju nazočio je i g. Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko – neretvanske županije koji je izrazio zadovoljstvo što i dvije Bosanskohercegovačke županije sudjeluju u projektu. Naglasio je kako im je iznimno stalo da se širi svijest o potrebi proizvodnje kvalitetne, zdrave hrane.

Tijekom dva dana Agro sajma Zadrani i njihovi gosti mogli su isprobati sezonsko voće i povrće, sir, rakije i slične proizvode. „Vjerujemo kako će ovaj projekt osvijestiti proizvođače da kupuju lokalno“, izjavio je tom prigodom g. Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj.

U sklopu svečanog otvorenja sajma, voditeljica gđa Zrilić je istaknula važnost provođenja prekograničnih projekata s ciljem zaštite prirode i okoliša te održivog korištenja prirodnih resursa kao i da se postavljeni ciljevi mogu ostvariti jedino kontroliranim i pravovremenim korištenjem pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji.

Kroz projekt PESCAR svim zainteresiranim poljoprivrednim proizvođačima omogućene su pravovremene preporuke o pravilnoj upotrebi pesticida te su ih u posljednje dvije godine stručnjaci izdali više od četrdeset, što Zadarsku županiju čini vodećom u Hrvatskoj po prognozi o pojavi štetnika.

Svjesni činjenice kako zagađenje okoliša ne poznaje granice, moramo koristiti sve mogućnosti koje nam se nude za zajedničko djelovanje. Agro sajam bio je idealna prilika za razmjenu iskustava, a kako bi poljoprivredni proizvodi zadržali visoku razinu kvalitete koju sada posjeduju.

U prilog toj činjenici govore i projektni rezultati s kojima su se mogli upoznati svi posjetitelji sajma. Naime, Sveučilište u Zadru, koji su ujedno i jedan od partnera na projektu, izložili su presjek aktivnosti provedenih na projektu, od monitoringa po opažačkim mjestima u Zadarskoj županiji preko nalaza laboratorijskih analiza o ostacima pesticida u tlu i plodovima o čemu je doc.dr.sc. Tomislav Kos zaključio sljedeće: „Naše istraživanje uzoraka tla i hrane pokazalo je da potrošači u ovoj regiji mogu biti mirni jer su nalazi ispod dopuštenih vrijednosti ili nedopuštenih tvari uopće nema.“

U utorak, 15. listopada 2019. godine u 17 sati u multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice u Zadru, Centar dr. Rudolfa Steinera u suradnji sa Zadarskom županijom organizira predavanje o biodinamičkoj poljoprivredi.

Zadarska županija, prepoznajući značaj i važnost ekološke poljoprivrede kao i novih inovativnih rješenja u procesu razvoja poljoprivrede, ostvarila je suradnju s ustanovom Centar dr. Rudolfa Steinera. Cilj suradnje bio bi jačanje naših kapaciteta kroz realizaciju aktivnosti u području edukacija, konferencija i treninga koji će omogućiti razmjenu znanja i pomoć obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u primjeni novih tehnologija temeljenih na praktičnim znanjima i vještinama o biodinamičkoj poljoprivredi. Biodinamička poljoprivredna proizvodnja je kruna ekološke poljoprivredne proizvodnje i pristupa na potpuno prirodan način proizvodnji i preradi voća i povrća, uz uporabu isprobanih  bioloških preparata koji ozdravljuju tlo i povećavaju postotak humusa u tlu. 

Riječ  je o potpuno inovativnim primjenama u poljoprivrednoj proizvodnji temeljeno na prirodnim biodinamičkim pripravcima i kompostiranju.

Posljednjih godina svjedočimo otporu klasičnoj (konvencionalnoj) poljoprivrednoj proizvodnji što je posljedica njenog negativnog utjecaja na okoliš. Organska i održiva (integrirana) poljoprivreda postaju sve zastupljenije, a ulaskom Republike Hrvatske u EU integrirana biljna proizvodnja postaje standard.

Integrirana zaštita bilja podrazumijeva korištenje alternativnih (nekemijskih) sredstava kada god je to moguće, te onih pesticida koji predstavljaju najmanji rizik za zdravlje ljudi, životinja i okoliša.

            Projektom PESCAR želi se potaknuti održivo korištenje prirodnih resursa te očuvanje biološke raznolikosti na programskom području, a to se može postići jedino uspostavom suvremenog prognostičkog sustava temeljem kojeg bi se pesticidi u poljoprivrednoj proizvodnji koristili na kontroliran, a time i odgovoran način.

            Davanje preporuka poljoprivrednicima jedna je od važnijih aktivnosti koje se kontinuirano provode u sklopu projekta PESCAR. Upute stručnjaka o pravilnoj i kontroliranoj upotrebi pesticida omogućuju ostvarenje ne samo ekološke već i ekonomske koristi.    

           Krajem rujna 2019. godine projektni partner Sveučilište u Zadru i vanjski stručni suradnik Doc.Dr.Sc. Josip Ražov izradili su treći, ujedno i posljednji,Izvještaj o danim preporukama za Zadarsku županiju za razdoblje VII/2019 – X/2019 (cijeli Izvještaj može se pronaći u prilogu). Period obuhvaćen izvještajem je period najvećih aktivnosti u smislu praćenja, izvještavanja i preporuka. Osim dvije nove preporuke, stručnjaci su objavili i nekoliko obavijesti i komentara u kojima se ukazivalo na moguću opasnost od nadolazećih vremenskih nepogoda.

           Od samog početka provedbe projekta PESCAR u srpnju 2017. godine sustavno se radi na promjeni svijesti kod poljoprivrednih proizvođača, a pozitivne promjene vide se i kroz činjenicu da sve više poljoprivrednika pokazuje ne samo interes za educiranjem već i aktivno sudjeluju u radu, sami prate te analiziraju stanje i dostupne podatke s agrometeoroloških stanica.

            Preporuke i obavijesti su kreirane na način da nisu nužno iste za sve lokacije, jer meteorološki uvjeti ili stanje ulova određenih štetnika ne mora nužno biti isto na svim lokacijama. Na taj način preporuke su davane mikro lokalno za svako promatrano područje unutar Zadarske županije, ukoliko je potrebno, zasebno; stoji u Izvještaju. 

            Poljoprivrednicima na području Zadarske županije preporuke stručnjaka su dostupne putem projektne web stranice: www.agroprognoza.eu i Viber grupe: AgroprognozaEU Zadar, a od rujna 2018. godine preporuke se objavljuju i putem radija i lokalnih glasila.  

Provedba projekta PESCAR – Pesticide Control and Reduction financira se iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014-2020.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 601.639,26 EUR od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi  511.393,35 EUR-a, odnosno 85%. Nositelj projekta je Zadarska županija, a partneri na projektu su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Sveučilište u Zadru i Zavod za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke. Glavni cilj projekta PESCAR je promovirati smanjenu i ciljanu uporabu pesticida na području Zadarske županije u HR i Hercegovačko – neretvanske i Zapadnohercegovačke županije u BiH u svrhu zaštite prirode.