Zadarska županija je u suradnji s Parkom prirode Velebit, 12. siječnja 2018. godine, u prostorijama Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Zadar održala prvi trening za prenošenje znanja i vještina u sklopu projekta Forest Bioenergy in the Protected Mediterraneas Areas – ForBioEnergy. Ovo je prvi od šest predviđenih treninga u okviru projekta ForBioEnergy, a svrha održavanja treninga je učinkovito korištenje dostupnih znanja, kako u okviru projekta, tako i izvan njega. Treninzi su namijenjeni ključnim ciljanim skupinama u koje spadaju: kreatori politike, tijela javne vlasti, tijela upravljanja zaštićenim područjima, energetske agencije, udruge za zaštitu okoliša, energetska i šumska poduzeća, tehničari i profesionalne udruge koje se bave pitanjima bioenergije i biološke raznolikosti.

Pozdravni govor u ime Zadarske županije održao je Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj dok je g. Mario Šaban pozdravio okupljene u ime Parka prirode Velebit. Prezentaciju o općem pregledu vrijednosti biomase održao je profesor Stjepan Risović sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, a doc. dr.sc. Zoran Šikić sa Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru prezentirao je rezultate održanih tehničkih panela.

Nakon održanog treninga uslijedila je aktivna rasprava na osnovu koje je zaključeno da šumsku biomasu kao obnovljivi izvor energije treba što više promicati u proizvodnji bioenergije, a poseban naglasak stavljen je na izgradnju postrojenja za proizvodnju toplinske energije iz šumske biomase koje bi mogle koristiti javne ustanove, kao što su npr. škole. Istovremeno, treba osigurati, poboljšati i ubrzati cijeli proces dobivanja bioenergije iz biomase u zaštićenim područjima prirode kroz održivi razvoj, bez ugrožavanja bioraznolikosti i ostalih šumskih funkcija. Od iznimne je važnosti i utvrditi koje su prepreke i koristi za izgradnju sabirno-logističkih centara, osigurati integraciju svih relevantnih dionika te poticati lokalno stanovništvo na korištenje šumske biomase, ne samo za grijanje kućanstava, nego i u izradi novih proizvoda (suvenira, dječjih igračaka i kozmetike). Energija biomase smatra se energijom budućnosti. Procjenjuje se da će 2040. godine obnovljivi izvori energije davati 80 % ukupne svjetske proizvodnje energije.

Ne smije se ignorirati činjenica da sa svojih 43% šumskoga zemljišta u ukupnoj državnoj ploštini te u usporedbi s ostalim zemljama i regijama Europe, Hrvatska spada među zemlje sa značajnim šumskim zemljištem koje, među ostalim, jamči i mogućnost većeg iskorištenja i udjela šumske biomase u ukupnoj energetskoj bilanci. Osim proizvodnje toplinske energije iz šumske biomase prepoznate su i brojne druge vrijednosti korištenja energije biomase, a među najbitnije spadaju otvaranje novih radnih mjesta te sigurnost opskrbe energijom.

U ponedjeljak, 12. veljače 2018. godine s početkom u 13,00 sati u  multimedijalnoj dvorani u Kneževoj palači u Zadru  održat će se  prezentacija  projekta Via Dinarica- platforma za održivi razvoj ruralnih područja.

Via Dinarica je put Dinarskim gorjem od Slovenije do Albanije, dugačak 1380 km.

Namijenjen je izletnicima, ljubiteljima prirode, avanturistima i biciklistima  koji posjećuju planine Dinarskog gorja kao turisti.

 Cilj projekta je u povezivanju i umrežavanju svih dionika na trasiranim putovima Via Dinarice i oživljavanje ruralnog prostora i njegovog zaleđa u turističkom smislu (smještaj, hrana i ostale aktivnosti).

PROGRAM:

• Alan Čaplar, predsjednik Udruge Via Dinarica Croatia
  „Via Dinarica – put koji prirodno povezuje“

• Nedo Pinezić, Zajednica obiteljskog turizma HGK
  Via Dinarica –platforma za kvalitetniji život
  „Održivi razvoj ruralnih područja (obiteljski smještaj)“

• Valentina Futač, Udruga Via Dinarica
  „Razvojni potencijali na Via Dinarici i kako se uključiti?“

• Alan Damjanić i Sandra Babac, OPG Šinjorina smokva
  „Iskustva iz prakse – s Via Dinarice“

• Iva Bencun, Feral-Tours
  „Via Dinarica iz perspektive turističke agencije“

• Video slideshow Via Dinarica

• Panel rasprava

Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju organizira radionice za potencijalne korisnike mjere 6 “Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja”, podmjere 6.2, tipa operacije 6.2.1 “Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Radionica je namijenjena korisnicima upisanim u Upisnik poljoprivrednika najmanje jednu godinu prije podnošenja Zahtjeva za potporu, koji pripadaju ekonomskoj veličini iskazanoj u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu od najmanje 1.000 eura.

Podsjećamo, u Narodnim novinama, broj 117/2017,  objavljen je Pravilnik koji definira uvjete prihvatljivosti za korištenje tipa operacije 6.2.1.”Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima”.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisala je natječaj, a prijave na natječaj podnose se od 12. ožujka do 23. travnja 2018. godine. Više informacija o provedbi natječaja pronađite na sljedećoj poveznici. 

Svrha natječaja je stvaranje novih nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima uz održavanje postojeće zaposlenosti ili stvaranje novih radnih mjesta s ciljem smanjenja depopulacije i poticanja održivog razvoja ruralnih područja, a cilj radionice je približiti korisnicima postupak i način prijave na natječaj.

Planirana je prezentacija koja će biti održana u Zagrebu, u četvrtak, 15. veljače 2018., a ciljana skupina su djelatnici Savjetodavne službe, regionalni koordinatori, poslovni savjetnici, lokalne akcijske grupe.

U nastavku možete pronaći raspored održavanja radionica, a prijaviti se možete putem sljedećeg prijavnog  OBRASCA. 

Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju organizira radionice za potencijalne korisnike mjere 4 “Ulaganja u fizičku imovinu”, podmjere 4.1., tipa operacije 4.1.1. “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Podsjećamo korisnike da na sljedećoj POVEZNICI mogu pronaći više informacija vezanih uz načine i uvjete provođenja mjere 4 “Ulaganja u fizičku imovinu”, podmjere 4.1. “Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Uskoro se objavljuje natječaj za sektor biljne proizvodnje za navedeni tip operacije, a sve informacije pratite na mrežnoj stranici ruralnog razvoja, Agencije za plaćanja i društvenim mrežama. 

Planirana je prezentacija koja će biti održana u Zagrebu, u četvrtak, 15. veljače 2018., a ciljana skupina su djelatnici Savjetodavne službe, Regionalni koordinatori, poslovni savjetnici, lokalne akcijske grupe.

U nastavku možete pronaći raspored održavanja radionica, a prijaviti se možete putem sljedećeg prijavnog OBRASCA.

Iako poljoprivredna proizvodnja ima dugu tradiciju i od značajne je gospodarske važnosti za Zadarsku županiju, veliki dio i dalje se odvija na konvencionalan način koji podrazumijeva upotrebu pesticida. Upravo je, sa ciljem smanjivanja štetnih utjecaja koje prekomjerna i često nepotrebna primjena pesticida imaju na ljudsko zdravlje i okoliš, Zadarska županija u srpnju 2017. godine započela s provedbom projekta PESCAR – Pesticide Control and Reduction. Jedna od glavnih aktivnosti na ovom projektu odnosi se na uspostavu sustava za kontrolu i smanjenje upotrebe pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji.

Glavnu infrastrukturu predviđenih prognostičkih sustava čine agrometeorološke stanice za čiju je nabavu Zadarska županija raspisala natječaj još krajem prošle godine. Tijekom veljače 2018. godine završen je postupak kojim je nabavljeno 10 agrometeoroloških stanica u vrijednosti nešto više od 300.000,00 kn. Stanice se trenutno postavljaju na deset odabranih lokacija diljem Zadarske županije (Ninski Stanovi, Murvica Gornja, Baštica , Baštica - Kašić, Nova Baštica, Smilčić, Nadin, Jankolovica, Dugi Otok i Korlat) nakon čega će biti u funkciji.

„Radi se o uređajima koji očitavaju i mjere klimatske parametre poput relativne vlažnosti, količine padalina, temperaturu tla, smjer i brzinu vjetra i sl. te ih šalju u digitalnom obliku, kao zapise, koje potom pripadajući računalni program obrađuje i daje grafički prikaz pojavnosti bolesti. Na temelju prikupljenih podataka, Zadarska županija izdavat će priopćenja za poljoprivredne proizvođače u sklopu kojih će im sugerirati trebaju li izvršiti preventivnu zaštitu ili ne. Smanjenje troška uslijed smanjene upotrebe zaštitnih sredstava, jedna je od značajnijih prednosti korištenja ovih uređaja za poljoprivredne proizvođače.“ istaknuo je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj g. Daniel Segarić.

Osim već spomenutih agrometeoroloških stanica, u sklopu provedbe projekta planiraju se nabaviti i vizualne stanice za procjenu pojavnosti biljnih štetnika što će poljoprivrednim proizvođačima omogućiti da, odmah po prvim ulovima i dosegu kritičnog broja na terenu, ciljano suzbijaju štetnike.

Projekt PESCAR – Pesticide Control and Reduction odobren je u sklopu 1. poziva na dostavu projektnih prijedloga iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020., a zajednički ga provode Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanskog kantona, ZADRA NOVA, Sveučilište u Zadru, Zavod za poljoprivredu Zapadnohercegovačke županije i Zadarska županija kao vodeći partner. Ukupna vrijednost projekta iznosi 601.639,26 EUR od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi  511.393,35 EUR-a, odnosno 85%.

U sklopu projekta Zona - okusi i mirisi zadarskog kraja  održana je prva edukativna radionica namijenjena  kuharima zadarskih restorana sa ciljem  zajedničke suradnje i promocije tradicionalnih  autohtonih jela našeg podneblja kao i  popularizacije gastronomske ponude.

Zadarska županija je sastavni dio mediteranskog kulturnog kruga pa je samim time i mediteranska prehrana jedno od obilježja ovoga prostora.

Kroz ovaj projekt želimo omogućiti da se u restoranima Zadarske županije nađu sezonska mediteranska jela na zasebnim jelovnicima koja bi reklamirala okuse i mirise Zadarskog kraja. Naglasak je upravo na njihovoj izvornosti, lokalnom porijeklu i dostupnosti ovisno o sezoni, berbi ili ulovu.

Edukativnu radionicu vodio je poznati kuhar  David Skoko u suradnji s  Renatom Kraljevom koji su svojim iskustvom pokušali prenijeti znanje zadarskim ugostiteljima.

Na edukaciju su se odazvali kuhari   restorana: Harbour, Restoran Groppo, Hedonist,  Hotel Mediteran, Restoran Roko, Restoran Foša i  Restoran Pijat.

Na sljedećoj radionici planiramo uključiti obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) kako bi se  povezali sa zadarskim restoranima sa ciljem zajedničke suradnje i nabavke domaćih lokalnih proizvoda.

Zadarska županija je 20. travnja 2018. godine u suradnji s Parkom prirode Velebit održala drugi trening za prenošenje znanja i vještina u sklopu projekta Forest Bioenergy in the Protected Mediterranean Areas – ForBioEnergy. Trening se održao u prostorijama Parka prirode Velebit u Gospiću. Opći cilj ovog projekta je poticanje proizvodnje bioenergije u zaštićenim područjima, nudeći prekogranična rješenja za prevladavanje prepreka koje ometaju razvoj sektora.  Projekt je započeo 1. studenog 2016. godine, a trajat će do 30. travnja 2019. godine.

Ovo je drugi od šest predviđenih treninga u okviru projekta ForBioEnergy, a svrha održavanja treninga je učinkovito korištenje dostupnih znanja, kako u okviru projekta, tako i izvan njega. Treninzi su namijenjeni ključnim ciljanim skupinama u koje spadaju: kreatori politike, tijela javne vlasti, tijela upravljanja zaštićenim područjima, energetske agencije, udruge za zaštitu okoliša, energetska i šumska poduzeća, tehničari i profesionalne udruge koje se bave pitanjima bioenergije i biološke raznolikosti.

Pozdravni govor u ime Zadarske županije održala je Katerina Skelin, pomoćnica pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj dok je ravnateljica Ivana Maras pozdravila okupljene u ime Parka prirode Velebit. Prezentacije o procjeni prijetnji i koristi prikupljanja/izvlačenja šumske biomase s naglaskom na prednosti suvremenih tehnologija i mogućnosti daljnjeg razvoja održali su dr.sc. Alen Berta (za područje PP Velebit, PP Telašćica i PP Vransko jezero u Zadarskoj županiji) i Robert Bogdanić, mag.ing.silv. (za područje PP Velebit u Ličko-senjskoj županiji).

Prezentaciju o mogućnosti korištenja šumske biomase za razvoj lokalnog područja održao je profesor Stjepan Risović sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, dok je Robert Bogdanić prezentirao interaktivne web-alate u području optimizacije šumarstva. Temu investicije za otključavanje potencijala bioekonomije predstavila je Marija Krnjajić, mag.ing.silv.

Nakon održanog treninga uslijedila je aktivna rasprava na osnovu koje je zaključeno da bi se uporaba šumske biomase za svrhe dobivanja energije mogla povećati bez ugrožavanja održivosti šumarstva. To bi posebice bilo moguće kroz korištenje različitih financijskih instrumenata. Lokalna zajednica je u mogućnosti iskoristiti sredstva EU fondova za pripremu projekata korištenja šumske biomase kao obnovljivog izvora energije i time osigurati značajan doprinos lokalnoj zajednici. Time bi se osigurala dodatna vrijednost kruženja i zadržavanja novca u državi, odnosno lokalnoj zajednici, razvoj ruralnih područja te otvaranje novih radnih mjesta.

Mnogobrojni primjeri prelaska sa sustava koji koriste fosilna goriva na sustave koji koriste šumsku biomasu, ostvarili su značajnu uštedu, prvenstveno u troškovima grijanja. Sustavi na šumsku biomasu su u većini slučajeva potpuno automatizirani te njihov rad nije podložan ljudskom faktoru što im daje sigurnost i efikasnost u radu. Trebalo bi sve više raditi na manjim lokalnim i regionalnim pilot projektima izrade sabirno logističkih centara za biomasu koji će biti usredotočeni na domaće tržište sa optimalnom logistikom i organizacijom kupoprodaje kroz koje se različiti proizvodi šumske biomase, standardizirane kakvoće, plasiraju na tržište. Sabirno-logistički centri za biomasu pokazali su se kao uspješni poslovni modeli u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i Finskoj gdje funkcioniraju kao regionalna središta koja doprinose gospodarskom razvoju kroz nova radna mjesta i razvoj lokalnog tržišta biomase.

Kako bi se aktivirali ključni dionici te smanjile zapreke koje sprečavaju učinkovit razvoj korištenja obnovljivih izvora energije, kako na EU razini tako i na nacionalnim razinama, trebalo bi kroz manje lokalne i regionalne projekte podupirati razvoj mreža, inicijativa i platformi kojima će se poticati razvoj tržišta i konkurentnosti u sektoru bioekonomije.

Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije je u razdoblju od 13. - 15. lipnja 2018. godine ugostio projektne partnere iz Italije, Španjolske, Slovenije i Hrvatske u okviru provedbe projekta „Forest Bioenergy in the Protected Mediterranean Areas – ForBioEnergy“. Nositelj ovog projekta je Regija Sicilija dok Zadarska županija sudjeluje kao partner. Projekt se financira iz programa MED teritorijalne suradnje (Interreg V – B Mediterranean (MED) Cooperation Programme 2014 – 2020).

Opći cilj projekta je poticanje proizvodnje bioenergije u zaštićenim područjima, nudeći prekogranična rješenja za prevladavanje prepreka koje ometaju razvoj sektora te nude modele planiranja, kako bi se iskoristio puni potencijal biomase i istovremeno zaštitila bioraznolikost prirodnog područja.

Partneri su u sklopu ova tri dana održali sastanke vezane za provođenje predviđenih aktivnosti projekta te posjetili PP Telašćicu i PP Velebit. Navedeni parkovi prirode su uz PP Vransko jezero odabrana zaštićena područja Zadarske županije na kojima se pokušava saznati postoji li mogućnost za korištenje potencijala biomase. Ovo je četvrti sastanak od šest predviđenih koji se planiraju održati u okviru projekta.

Prvi dan sastanak je započeo pozdravnim govorom g. Šime Mršića, zamjenika župana Zadarske županije. Nakon njega partneri su započeli sa svojim prezentacijama koje se odnose na aktivnosti za koje su odgovorni.

Drugi dan sastanka održao se u Salima nakon čega su partneri posjetili PP Telašćica kako bi saznali malo više o jednom od odabranih pilot područja Zadarske županije. Šume na ovom području su pretežito u privatnom vlasništvu, a flora PP Telašćica pripada mediteranskom području u kojem su razvijene vazdazelene šume alepskog bora i hrasta crnike (as. Querco ilicis – Pinetum halepensis). Partneri su bili zadivljeni prirodnim ljepotama ovog kraja te su u više navrata to i istaknuli.

Treći dan sastanka održao se u Gospiću gdje su partneri posjetili UŠP Gospić Hrvatskih šuma, odnosno toplinsku stanicu koja koristi biomasu za snabdijevanje toplinskom energijom. Nakon što su vidjeli toplinsku stanicu i saznali princip rada, partneri su otišli u obilazak PP Velebit gdje su upoznati s bogatstvom flore i faune, te načinom gospodarenja šumama na području najvećeg zaštićenog područja u Republici Hrvatskoj.

Lokacije PP Velebit koje su bile obuhvaćene obilaskom su: Kubus (Baške Oštarije), Ledenik, Dabarski kukovi i Položine. Terenskim obilaskom PP Velebit predočene su prednosti i nedostaci te glavne prepreke pri gospodarenju šumama i pridobivanju biomase, za što su projektni partneri iskazali mnogo zanimanja. Stručnu podršku Zadarskoj županiji, kao i pomoć pri organiziranju trećeg dana posjete projektnih partnera, pružio je PP Velebit, također partner na projektu.

S obzirom da su partneri posjetili Zadar, Sali, Telašćicu, Gospić i Velebit, imali su se prilike uvjeriti u ljepote naših krajeva, ali i prikupiti nova saznanja o gospodarenju šumama. Svi partneri su oduševljeni s onim što su vidjeli tijekom ova tri dana te su pohvalili Zadarsku županiju za odličnu organizaciju ovog događaja, kao i istaknuli kako bi voljeli ponovno posjetiti našu divnu zemlju.

Zadarska županija je 21. lipnja 2018. godine u suradnji s Parkom prirode Velebit održala treći tehnički panel (drugu tematsku radionicu) u sklopu projekta Forest Bioenergy in the Protected Mediterranean Areas – ForBioEnergy. Panel se održao u prostorijama Falkensteiner Funimation hotela u Zadru. Opći cilj ovog projekta je poticanje proizvodnje bioenergije u zaštićenim područjima, nudeći prekogranična rješenja za prevladavanje prepreka koje ometaju razvoj sektora. Projekt je započeo 1. studenog 2016. godine, a trajat će do 30. travnja 2019. godine.

Ovo je treći od šest predviđenih tehničkih panela u okviru projekta ForBioEnergy. Panel je namijenjen ključnim donositeljima odluka i stručnoj zajednici, odnosno zainteresiranima za područje šumske biomase kao jedan od obnovljivih izvora energije. Tema o kojoj se razgovaralo na panelu bila je „Analiza administrativnih i tehničkih prepreka u proizvodnji biomase na području PP Velebit, PP Vransko jezero i PP Telašćica“.

Pozdravni govor u ime Zadarske županije održala je Katerina Skelin, dipl.ing., pomoćnica pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj.

Prezentacije o administrativnim i tehničkim preprekama u proizvodnji biomase na područjima već spomenutih parkova prirode održali su dr.sc. Alen Berta i Robert Bogdanić, mag.ing.silv., a uključila se i gđa. Silvija Zec, glavna tajnica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Veliki problem pri iskorištavanju šumske biomase je miniranost područja u Republici Hrvatskoj. Zakonom i pravilnikom je propisano da se 30% naknada koje se plaćaju za šume izdvaja za razminiravanje šumskih područja. Također, Republika Hrvatska može koristiti pomoć Europske unije kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija. Kao problem navedeno je i slabo provođenje i realizacija strategija na državnoj i lokalnoj razini.

Prezentaciju o proizvodnji biomase i pojednostavljenju zakonskih obveza radi održivosti proizvodnog lanca održao je dr.sc. Stjepan Risović, profesor sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu.

Nakon održanih prezentacija uslijedila je aktivna rasprava koju je vodila gđa. Silvija Zec. Odmah na početku rasprave naglašeno je kako je šumska biomasa važna i da ju je potrebno iskorištavati/proizvoditi, no postoje razne administrativne i tehničke prepreke za to, naročito u parkovima prirode.

Nedefiniran tehničko-opskrbni lanac smatra se važnom preprekom. Nadalje, postoji potreba za podizanjem svijesti korištenja biomase kod građana. Smatra se da bi sabirno-logistički centar biomase bio dobro rješenje, pogotovo u slučaju korištenja biomase za proizvodnju toplinske energije koju bi pritom koristile javne ustanove (obrazovne institucije, sportske dvorane, domovi zdravlja, uprave parkova prirode i nacionalnih parkova itd.).

Sudionici rasprave su apelirali na problem prilikom ishodovanja bilo kakve vrste papirologije. Također su još kao prepreke navedena neriješena vlasništva zemljišta, katastra, ali i nedostatak zainteresiranosti lokalnih vlasti da se ti problemi riješe. Napuštanje ruralnih područja, nedostatak radne snage i isplativost samog rada su se isto pokazali kao problemi.

Jedno od rješenja za prepreke može biti i ekoturizam. I to na način da se ekoturizam uvrsti u sklopu same ponude parkova prirode. Jedan od izvora biomase mogu biti i ostaci koji nastaju prilikom radova u poljoprivredi, specifično – voćarstvu, vinogradarstvu  i maslinarstvu. Pozitivan primjer korištenja tako dobivene biomase dolazi iz Španjolske - mediteranske zemlje specifične po poljošumarstvu - načinu upravljanju zemljištem.

U sklopu redovnih aktivnosti projekta PESCAR – Pesticide Control and Reduction koji se financira iz Interreg IPA programa prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora 2014-2020, 3. srpnja 2018. godine organiziran je treći redovni sastanak projektnog tima.

Sastanku su prisustvovali predstavnici vodećeg partnera Zadarske županije i projektnih partnera iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Mostaru, Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRE NOVE, zatim Zavoda za poljoprivredu Županije Zapadnohercegovačke i Sveučilišta u Zadru.

Sastanak je započeo izvještajem o pozitivnom napretku projekta koji se ponajviše očituje u stavljanju u funkciju agrometeoroloških stanica i nabavi vizualnih stanica za procjenu pojavnosti biljnih nametnika koje će se u narednom periodu postaviti diljem programskog područja.

„Radi se o vizualnim lovkama koje putem kamere snimaju sliku biljnog nametnika i istu odašilju na daljinu putem GPRS signala do računala ili mobitela. To će poljoprivrednim proizvođačima omogućiti da odmah po prvom ulovu na terenu ciljano suzbiju štetnike.“, pojasnila je voditeljica projekta gđa. Iva Gospić i naglasila kako nabava ovih uređaja, zbog svega navedenog, predstavlja još jedan značajan doprinos projektu.

Osim spomenutih uređaja, važan dio učinkovitog sustava upozorenja o mogućnosti pojave biljnih bolesti i nametnika, čine i preporuke za poljoprivrednike koje im pomažu u određivanju trenutka upotrebe sredstava za zaštitu svojih poljoprivrednih kultura. S objavom preporuka za područje Zadarske županije, projektni partneri započeli su odmah nakon postavljanja agrometeoroloških stanica u ožujku ove godine, a iste se redovito objavljuju na službenoj Internet stranici projekta (www.agroprognoza.eu) te putem viber grupe AgroprognozaEU Zadar kojoj se slobodno mogu priključiti svi zainteresirani korisnici.

„Kroz opisane mehanizme stvorit će se uvjeti za postizanje ravnoteže između rasta produktivnosti i zaštite okoliša te jačanja ekološke svijesti.“, sve prisutne još jednom je podsjetio g. Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Zadarske županije.

Ostale teme sastanka bile su aktualne nabave i organizacija nadolazećih edukativnih radionica sa ciljem upoznavanja poljoprivrednika s prednostima novo uspostavljenog prognostičkog sustava za koje su zaduženi stručnjaci sa Sveučilišta u Zadru.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 601.639,26 EUR od čega sufinanciranje sredstvima EU iznosi  511.393,35 EUR-a, odnosno 85%. Glavni cilj projekta PESCAR je promovirati smanjenu i ciljanu uporabu pesticida na području Zadarske županije u HR i Hercegovačko – neretvanske i Zapadnohercegovačke županije u BiH u svrhu zaštite prirode.