Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Zadarske županije i ove je godine  dodijelio gotovo 1.000.000,00 kuna potpora OPG-ima, obrtima, trgovačkim društvima i zadrugama za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Sredstva su osigurana kroz dva Javna poziva. Prvi se odnosio na mjere 1, 2, 3 i 8 kroz koje se sufinancirala kupnja opreme, strojeva i mehanizacije, biljna proizvodnja, stočarska proizvodnja, adaptacija/gradnja i opremanje objekata za prodaju i preradu vlastitih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Kroz drugi Javni poziv na mjere 6 i 7 bilo je moguće tražiti sredstva za sudjelovanje na domaćim i inozemnim sajmovima i manifestacijama te certificiranje i marketinšku pripremu proizvoda.

„Zadarska županija odavno je prepoznala poljoprivredu kao važan sektor, te svake godine kroz potpore potiče njezin daljnji razvoj. To je samo jedna od mjera kroz koju nastojimo stvoriti uvjete za konkurentnu i održivu poljoprivrednu proizvodnju“, istaknuo je pročelnik za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Daniel Segarić te dodao da su javni pozivi objavljeni 7. srpnja i bili su otvoreni do 7. kolovoza 2021. godine.

„U tom razdoblju za mjere 1, 2, 3 i 8 pristiglo je 107 zahtjeva, a potpore je dobilo 47 korisnika. Za mjere 6 i 7 je stigao 61 zahtjev, a 39 korisnika je ostvarilo pravo na potporu“, otkrio je Segarić.  

Bitna promjena u ovogodišnjim Javnim pozivima u odnosu na prethodne jest da su prihvatljivi korisnici potpore bili tražitelji koji imaju ekonomsku veličinu poljoprivrednog gospodarstva veću od 3.000,00 eura. Za korisnike Javnog poziva za mjere 1, 2, 3 i 8, uveden je kriterij bodovanja koji je bio  objavljen uz poziv na mrežnoj stranici Zadarske županije. Sukladno Javnom pozivu, razlog za primjenu kriterija bodovanja je trenutak u kojem iznosi u zahtjevima prijavitelja prijeđu iznos osiguranih sredstava u proračunu za potpore ruralnom razvoju.

S obzirom da je ukupan iznos iz pristiglih zahtjeva za dodjelu potpora koji udovoljavaju uvjetima iz Javnog poziva za mjere 1, 2, 3 i 8 veći od iznosa osiguranog u županijskom proračunu provelo se bodovanje. Rezultati (s prikazom bodova) i Odluka objavljeni su na službenoj mrežnoj stranici Zadarske županije www.zadarska-zupanija.hr.

Ukupno je isplaćeno 993.202,15 kuna potpora za sve mjere kroz oba Javna poziva. Za mjere 1, 2, 3 i 8 je isplaćeno 902.693,11 kuna te 90.509,04 kuna za mjere 6 i 7.

„Zadarska županija u proteklom razdoblju uložila je značajna sredstva kako bi pomogla razvoj naše poljoprivrede, od redovnih godišnjih potpora proizvođačima pa do izgradnje nekoliko sustava navodnjavanja. Potencijal naših poljoprivrednih proizvoda je iznimno velik, jer su naši proizvođači napravili velik iskorak u kvaliteti, a zajednički nam je cilj brendirati Zadarsku županiju kao eno-gastro destinaciju u čemu imamo potporu naših proizvođača, ugostitelja i turističkih zajednica“, poručio je župan Božidar Longin.

Sjednica Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija održana je u četvrtak 25. studenog u Velikoj dvorani Brodsko-posavske županije. Uz župane među kojima je bio i župan Zadarske županije Božidar Longin sudjelovali su predstavnici resornih ministarstva s kojima se raspravljalo o aktualnim pitanjima na području obrazovanja, zdravstva i javnog linijskog prijevoza.
Nedavno izabrani predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić istaknuo je važnost rada na funkcionalnoj i fiskalnoj decentralizaciji koje su nužne za poboljšanje uvjeta života u lokalnoj zajednici diljem Hrvatske. „Od travnja do studenoga održana su četiri sastanaka s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem i predstavnicima Vlade vezano uz procjepljivanje građana, Mehanizam za oporavak i otpornost, istaknuti su daljnji koraci u gospodarskom oporavku nakon potresa i pandemije, kao i poticanju poljoprivrede, ali i pitanja Šengenskog i Europskog gospodarskog prostora“, rekao je Marušić.
Govoreći o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, župani su ponovno istaknuli stav da županijama treba vratiti stvarna upravljačka prava s obzirom na to da su one osnivači škola. Skrbe o velikom broju osnovnih i srednjih škola te domova, a u cilju ravnomjernog regionalnog razvoja i jednako dostupnog obrazovanja, ulažu se velika sredstva u izgradnju kapitalnih projekata, dogradnje, tekuće i investicijsko održavanje te stvaranje kvalitetnijih uvjeta za odgojno-obrazovni rad. U ime Ministarstva znanosti i obrazovanja u raspravi je sudjelovala ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Vesna Šerepac: „Uprava za odgoj i obrazovanje skrbi o zakonodavnom okviru pa između ostalog, i o ovdje napomenutom, donošenju Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama. Nećemo ići u izmjene već u donošenje potpuno novog Zakona upravo kako bismo "pomirili" sve ono što se možda u proteklom periodu događalo, a tiče se ne samo upravljačkih prava nego i djelovanja odgojno-obrazovne ustanove, sukladno javnim politikama koje se donose na temelju onoga što jedinice lokalne, odnosno, regionalne samouprave u svom djelokrugu rada imaju.“- kazala je Šerepac.
O ovoj temi nešto više je kazala i Vesna Hajsan-Dolinar zamjenica županice Karlovačke županije i predstavnica Hrvatske zajednice županija u Radnoj skupini izmjenu Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja: „S obzirom na postojeći Zakon koji ne propisuje djelatnosti i određene stavke vezane uz unaprjeđenje odgoja i obrazovanja, a riječ je o pomoćnicima u nastavi koji se svake godine na novo biraju bez obzira na to što učenici imaju konstantnu poteškoće koje njihove usluge trebaju, promjena je iznimno bitna da bi se njihov zakonski radni odnos na zakonski način i regulirao.“ – kazala je između ostalog Hajsan-Dolinar.
U nastavku sjednice razgovaralo se o javnom linijskom prijevozu nastavno na zaključke Radne skupine za promet Hrvatske zajednice županija koja je predložila da se sazove radna skupina za javnu uslugu pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture kako bi se radilo na prijedlozima izmjena i dopuna zakonskih akata i došlo do rješenja koje će omogućiti uspostavu ugovora o javnoj usluzi po županijama, a u raspravi je, u ime Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, sudjelovao Franc Hajdinjak, načelnik Sektora inspekcijske sigurnosti cestovnog prometa i cesta. Zaključeno je kako će Hrvatska zajednica županija dopis s prijedlozima uputiti ministru Butkoviću s kime će zatražiti i termin održavanja tematskog sastanka.
Na sastanku je bilo riječi i o izmjenama Zakona u zdravstvu kao i o specifičnostima pojedinih županija u tom pogledu o čemu je nešto više kazao predsjednik Hrvatske zajednice županija brodsko-posavski župan Danijel Marušić: „Zaključak je da vrlo brzo sastanemo s ministrom Berošom kako bi vidjeli točne detalje i učinke takvih „zahvata“ u funkcioniranju zdravstva i da nakon toga kao Hrvatska zajednica županija donesemo zajednički zaključak.“ – kazao je Marušić predstavnicima medija nakon sastanka.
Predstavljen je i Program rada Hrvatske zajednice županija za 2022. godinu s naglaskom na jačanje suradnje s resornim ministarstvima i institucijama koja će direktno utjecati na poboljšanje uvjeta života građana. Istaknuta je i važnost međunarodne suradnje kroz europske asocijacije koja omogućuje direktnu primjenu europskih praksi na domaćem tržištu.

U hotelskom naselju Falkensteiner na Boriku u Zadru otvorena je  prva 'dolina' za digitalne nomade kojih u Hrvatskoj trenutačno boravi na tisuće.

Otkako je početkom 2021. godine Hrvatska sedma u svijetu uvela vize za digitalne nomade u trajanju do godine dana, svakoga dana sve više digitalnih nomada boravi u našoj zemlji, pa posredovanjem organizirane zajednice digitalnih nomada u Hrvatskoj upravo u Zadru otvoreno mjesto gdje mogu organizirano boraviti.

Projekt ‘Digital Nomad Valley Zadar’ dio je nove inicijative grabAhomea pod nazivom Work Remotely Croatia s ciljem promicanja i zagovaranja održivog turizma u Hrvatskoj. 

Program je  započeo 10. listopada i traje do 31. ožujka s mogućnosti produljavanja, a pridruživanjem se dobivaju razni benefiti poput: premium mobilne kućice s mogućnostima samostalnog življenja ili s cimerima, ekskluzivni coworking ured, ekskluzivni događaji, partnerski popusti i ono što je najvažnije, velika zajednica ljudi koji jednako razmišljaju i žive.

Na svečanosti otvorenja bili su Karlo Ressler, zastupnik u EU parlamentu, gradonačelnik Zadra Branko Dukić, Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam te Mihaela Kadija, direktorica Turističke zajednice Zadarske županije koja se obratila u ime župana Božidara Longina. Uz ostalo ona je istaknula:

„Kao direktorica županijske turističke zajednice mogu usvrditi da je naša želja uvijek bila proširiti turističku ponudu na način da stvorimo uvjete za produžavanje turističke sezone kroz razne selektivne oblike turizma, poput npr. kongresnog. U tom kontekstu fenomen digitalnih nomada pojavio se kao idealna prilika za ostvarivanje upravo te ideje.“, rekla je Kadija i dodala kako su  digitalni nomadi uglavnom visokokvalificirani stranci, najčešće IT stručnjaci ili u širem smislu povezani s kreativnim industrijama te da kroz godinu borave određeno vrijeme na nekom mjestu, i po nekoliko mjeseci, i to često izvan turističke sezone.

„Broj digitalnih nomada naglo je povećan pojavom pandemije koronavirusne bolesti. Digitalni nomadi, osobito oni iz sjevernih zemalja, počeli su otkrivati Hrvatsku i našu ugodnu klimu s velikim brojem sunčanih dana. Ujedno, za razliku od zemalja na drugim kontinentima poput Afrike ili Azije, možemo ponuditi kvalitetan smještaj, brzu internetsku vezu te, ono što je jednako važno, visoki stupanj sigurnosti. Stoga je interes ove skupine ljudi za Hrvatsku itekako logičan i potrebno ga je pametno iskoristiti.“, rekla je direktorica TU Zadarske županije Mihaela Kadija i zahvalila  što prvu dolinu za digitalne nomade otvaraju upravo ovdje na našem području.

FOTO: Marin Gospić

ZADAR, ponedjeljak, 29. studenoga 2021.  - U Centru za kreativne industrije u Zadru održana je završna konferencija projekta PRIZEFISH – Piloting of eco-innovative fishery supply-chains to market added value Adriatic fish products.

Ribarimo bolje! Ostvarimo više! Očuvajmo Jadransko more! - krilatica je projekta čija je provedba započela 1. siječnja 2019. i traje do 31. prosinca 2021. godine. Vodeći partner je Sveučilište u Bologni, a ostali partneri su Zadarska županija (HR), Institut za oceanografiju i ribarstvo (HR), Ministarstvo poljoprivrede (HR), Javna ustanova RERA SD za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije (HR), Ribarska zadruga Omega 3 (HR), Ribarska zadruga Istra (HR), CNR: Institut morskih znanosti ISMAR (IT), ASSAM: Agencija za agrohranu regije Marche (IT), CESTHA: Eksperimentalni centar za očuvanje staništa (IT),  Srednja škola ‘Remo Brindisi’ (IT), OGS: Nacionalni institut oceanografije i eksperimentalne geofizike (IT),  Organizacija proizvođača školjkaša – Bivalvia Veneto (Jadransko more)(IT), Regija Emilia – Romagna (IT). 

Projekt je proveden sukladno zajedničkoj ribarstvenoj politici definiranoj u strategiji Europa 2020., a ulazak Zadarske županije kao najribarskije hrvatske županije u projekt koji se tiče područja ribarstva bio je sasvim logičan i poželjan potez, ustvrdio je župan Božidar Longin koji je na početku pozdravio sudionike Završne konferencije kojoj su nazočili predstavnici svih projektnih partnera.

„Važno je istaknuti da naša županija promiče inovacijsku politiku. Naime, upravo su inovacije one čija uloga u gospodarstvu postaje sve značajnijom. Nužne su kako za stvaranje boljih radnih mjesta, tako i za izgradnju ekološki osvještenijeg društva, za unapređenje kvalitete života, ali i održavanje konkurentnosti na svjetskom tržištu. Kroz PRIZEFISH baš su inovacije ono što smo dobili kao novu vrijednost“, istaknuo je Longin naglasivši važnost kontinuiteta provedbe projekata na području ribarstva s pozicije učinka koji imaju na gospodarski sektor, jer je PRIZEFISH svojevrsni nasljednik uspješnog projekta ECOSEA kroz koji je ribarska zadruga OMEGA 3 ostvarila status proizvođačke organizacije što predstavlja najvišu razinu udruživanja na razini Europske unije, čime je stekla mogućnost povlačenja sredstava iz EU fondova s većim postotkom financiranja.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Šime Mršić u svojem je obraćanju poručio kako je ribarstvo strateška gospodarska grana u Republici Hrvatskoj te je od iznimne važnosti za očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta, kao i razvoj otočnih i priobalnih zajednica.

„Ministarstvo poljoprivrede kao nadležno tijelo za sektor ribarstva koji obuhvaća ribolov, uzgoj i preradu proizvoda ribarstva osigurava da su sve aktivnosti u ribarstvu i akvakulturi dugoročno ekološki održive i da se ribarstvom upravlja na način koji osigurava gospodarski razvoj i dostupnost proizvoda ribarstva na tržištu. Razvoj ribarstva i očuvanje resursa iziskuje nova inovativna rješenja i Ministarstvo daje podršku projektima čiji su ciljevi u skladu s tim, zbog čega se i uključilo u projekt PRIZEFISH kao jedan od 14 projektnih partnera“, kazao je Mršić dodavši da prekogranična suradnja između Italije i Hrvatske ima sve veću važnost za obje države zbog zajedničkih interesa i sličnih izazova sa kojima se suočavaju ribari s obje strane Jadrana.

Tijekom konferencije predstavljeni su rezultati i provedene projektne aktivnosti projekta te je naglašeno kako su ciljevi i ostvareni. Održana je i panel rasprava na temu rezultata i postignutih ciljeva projekta PRIZEFISH u kojoj su sudjelovali predstavnici projektnih partnera.

Opći cilj projekta bio je potaknuti mala i srednja poduzeća iz Hrvatske i Italije te organizacije proizvođača na veću angažiranost u ribarstvu i komercijalizaciji ribljih proizvoda kako bi se osigurala konkurentnost tih proizvoda, ne samo na domaćem tržištu, već i na međunarodnom. To se namjerava ostvariti razvojem inovacija ribljih proizvoda s dodanom vrijednošću uz pomoć eko-oznaka koje ispunjavaju okolišne, ekonomske i društvene zahtjeve.

Projekt PRIZEFISH financira se iz Programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014. -2020. Ukupna vrijednost projekta je 3.117.680,00 eura, od je čega 85% financirano iz ERDF-a, a proračun Zadarske županije na projektu ukupno je 349.430,00 eura.

Konferencija je održana uz poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera s ograničenim brojem sudionika te uz omogućeni on-line prijenos za sve zainteresirane dionike.

Sjednica Radne skupine za odnose s javnošću Hrvatske zajednice županija održana je u utorak 30. studenog u prostorima Državne škole za javnu upravu.

Ovom prilikom je ravnatelj Državne škole za javnu upravu Rudolf Vujević prezentirao dosadašnju suradnju s Hrvatskom zajednicom županija, ali i aktivnosti planirane u nadolazećem razdoblju. Podsjećamo, Hrvatska zajednica županija i Državna škola za javnu upravo su potpisale 2018. godine Sporazum o suradnji kojemu je cilj dati okvir budućih aktivnosti usmjerenih na jačanje kapaciteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uključujući aktivnosti stručnog usavršavanja dužnosnika i službenika sa svrhom doprinosa kontinuiranom unapređivanju njihovih kompetencija.

U nastavku sjednice održana je prezentacija analize županijskih demografskih mjera i mjera za poduzetnike koje je proveo portal zgradonacelnik.hr.  Neke županije u svojim su proračunima osigurale novac za poticaj mladim obiteljima za izgradnju/adaptaciju ili kupovinu nekretnina ili građevinski materijal za obnovu i izgradnju kuća, građevinsko zemljište te neuseljive obiteljske kuće i materijal za njihovu obnovu. Za pregled mjera po županijama kliknite na  POVEZNICU.  Osim demografskih mjera, županije pomažu poduzetnicima u njihovom poslovanju ili pokretanju biznisa, bez obzira je li riječ o subvencioniranju kamatnih stopa kredita (programi Hrvatske banke za obnovu i razvitak ili nekom programu županije), COVID mjerama ili razvoju turizma ili poljoprivrede. Za pregled poticaja kliknite na POVEZNICU.

Radna skupina raspravljala je i o provedbi Zakona o elektroničkim medijima, nastavno na nedavni sastanak s ravnateljem Agencije za elektroničke medije Josipom Popovcem.

Za novu voditeljicu Radne skupine izabrana je Ivana Gusak Galić iz Osječko-baranjske županije, a za njene zamjenike Vlatka Vučić-Marasović iz Zadarske županije i Bernardo Pahor iz Karlovačke županije.

U subotu, 4. prosinca na Narodnom trgu u Zadru održat će se humanitarna akcija "Banovini za dar" u cilju obnove potresom uništene kuće deseteročlane obitelji na Banovini, koja trenutno živi u podstanarstvu.
Ove godine Hrvatska katolička udruga medicinskih sestara i tehničara Zadar po prvi puta u prosincu neće organizirati humanitarnu akciju Vukovaru za dar, već su odlučili pomoći potresom pogođeno područje na Banovini.
Stoga organiziraju humanitarnu akciju Banovini za dar u kojoj prikupljaju sredstva za izgradnju kuće jednoj deseteročlanoj obitelji
Od 9 do 13 sati prodavat će se božićne rukotvorine djelatnika zadarskih vrtića i djece, a sav prihod ide za ovu humanitarnu akciju.
„Vašom velikodušnom uplatom gradimo zajedno i vraćamo im obiteljsko zajedništvo“, poručili su iz Hrvatske katoličke udruge medicinskih sestara i tehničara Zadar, koja je organizator ove humanitarne akcije.
Žiro račun za uplatu novčanih sredstava: IBAN HR 0324070001500015468 (OTP banka).

U dvorani Hrvatske gospodarske komore – županijske komore Zadar  održan je Okrugli stol s temom: „Monitoring pojavnosti morskih organizama na umjetnom grebenu u sklopu projekta Adri.SmArtFish“.

Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Zadarske županije provodi projekt „Adri.SmArtFish“  koji se financira  iz programa Interreg V-A Italija – Hrvatska, njegova je provedba započela 1. siječnja 2019. godine i trajat će do 31. prosinca 2021. godine. Opći cilj projekta je jačanje uloge priobalnog ribolova na području GSA 17 (sjeverni i srednji Jadran) i to u skoroj budućnosti potičući inovacije unutar konteksta „plavog rasta“ kroz usvajanje pristupa upravljanja temeljenog na ekosustavu.

Jedna od aktivnosti Zadarske županije u projektu bila je postavljanje umjetnog ribljeg grebena. U veljači 2021. godine greben je postavljen u blizini otoka Ošljaka. Formiran je u obliku trostrane piramide sa stranicama 7.30 metara, visine 3.10 metara i ukupnim volumenom približno 24 metra kubna. Montažnog je tipa, sastavljen od 60 betonskih ploča te napravljen od ekološki prihvatljivih materijala, koji svojim oblikom i kemijskim sastavom omogućuju naseljavanja organizama i formiranje potpune biocenoze što sličnije onima kakve se nalaze na prirodnim grebenima.

Sveučilište u Zadru i Institut za oceanografiju i ribarstvo nakon postavljanja grebena provodili su monitoring, te su svoja zapažanja prezentirali na Okruglom stolu na kojem se okupilo 19 sudionika iz Zadarske županije, Hrvatske gospodarske komore, IZOR-a, te iz raznih ribarskih obrta i Lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu (LAGUR-a).

Prezentacije o provedenom monitoringu održali su predstavnici sa Sveučilišta u Zadru izv.prof.dr.sc. Ivan Župan i Dubravko Pejdo mag.ing. te s Instituta za oceanografiju i ribarstvo dr.sc. Sanja Matić Skoko i dr.sc. Mišo Pavičić. U njima su pojasnili koje su metode i načine monitoringa koristili.

Iako su se koristili različitim metodama došli su do istih zaključaka: uočili su iste vrste riba na grebenu, primijetili su da se s vremenom oko grebena okuplja sve više ribe i drugih organizama, također i da bi bilo lakše raditi monitoring kada bi dubina na kojoj je postavljen greben bila manja.

Zaključeno je da je greben definitivno ispunio svoju svrhu kao pilot projekt, odnosno dokazano je da se ribe skupljaju na takvo područje. U budućnosti, nakon završetka projekta treba nastaviti s monitoringom, te promišljati o postavljanju još umjetnih ribljih grebena u Zadarskom kanalu.

Na danas održanoj sjednici Županijske skupštine usvojen je proračun Zadarske županije za 2022. godinu s prijedlogom projekcija za 2023. i 2024. godinu.

Kako je istaknuo župan Božidar Longin proračun je razvojni, demografski, gospodarski i socijalni, a opet u skladu s aktualnom situacijom uzrokovanom pandemijom koronavirusa.

„U proračunu smo nastojali osigurati dodatna sredstva našim zdravstvenim ustanovama, a istodobno osigurati sredstva za investicije. Naravno, predvidjeli smo sredstva i za realizaciju projekata obećanih u kampanji. Uvest ćemo subvenciju stambenih kredita za višečlane obitelji i za zdravstveni, znanstveni i IT sektor, sufinancirat ćemo otvaranje Start up tvrtki i izgradnju ukupno 40 dječjih igrališta kroz iduće četiri godine, povećat ćemo subvencije za privatne domove za starije i nemoćne s 500 na 800 kuna, a krenut ćemo i u realizaciju izgradnje novih domova i to u Poličniku, Sv. Filipu i Jakovu i Preku, uz novi Hospicij u Babindubu“, kazao je župan Longin dodajući kako se iduće godine očekuje završetak sustava navodnjavanja Donja Baštica, dovršetak Centra izvrsnosti Cerovačke špilje u Gračacu, ali i početak izgradnje Poljoprivredno-edukacijskog centra u Zemuniku.

„Predvidjeli smo sredstva i za izgradnju Skloništa za životinje (pseći azil), a već je počela izgradnja pristupne ceste. To je samo dio programa i aktivnosti koje ćemo provesti kroz novi proračun, a svakako očekujemo i podršku našim investicijama od strane Vlade RH s kojom smo kroz ove godine odlično surađivali“, ustvrdio je župan Longin uz napomenu da je to samo dio programa i aktivnosti koje planiraju provesti kroz novi proračun za 2022. godinu.

Jedan od novih programa za koji će se sasvim sigurno vladati veliki interes subvencija je stambenih kredita za višečlane obitelji, što je nova demografska mjera Zadarske županije.

„Cilj je pomoći višečlane obitelji pružajući im šansu da riješe primjereni stambeni prostor za svoju obitelj. Planiramo pomoći i deficitarne profesije (npr. liječnici ili druge profesije koje su potrebne za normalno funkcioniranje županijskih ustanova). Cilj je privući i/ili zadržati stručnjake i mlade, školovane ljude pružajući im šansu da riješe stambeni problem i zasnuju obitelj. Upravo njima je namijenjen Program subvencije kamate na stambene kredite“, istaknuo je župan.

Na današnjoj sjednici usvojen je i Godišnji program rada upravnih tijela Zadarske županije za 2022. godinu. Župan Božidar Longin rekao je kako je program rada postavljen ambiciozno, s planovima za koje vjeruje da će se ostvariti.

„Ova godina je na području Zadarske županije bila uspješna o čemu svjedoče i brojke. Krajem listopada ove godine imali smo gotovo 58 tisuća zaposlenih odnosno  4,2 posto više zaposlenih nego na isti dan prošle godine“, istaknuo je župan dodajući kako ovime treba biti više nego zadovoljan jer je to značajno povećanje i u odnosu na pretkriznu 2019. godinu.

„Jedan od većih izazova u idućoj godini bit će nastavak preseljenja županijskih ureda i ustanova u nove prostore. Veseli me da smo gotovo završili preseljenje zdravstvenih ustanova u novu zgradu Poliklinike, a kad smo kod zdravstva u idućoj godini očekujemo dovršetak zgrade Dnevnih bolnica, ali i početak izgradnje nove medicinske škole na Relji“, rekao je župan Longin i istaknuo podatak da se na području Zadarske županije provode projekti u vrijednosti 3,7 milijardi kuna.

„Pred nama je prilika generacije, a to je novac koji nam je na raspolaganju u novoj financijskoj omotnici Europske unije, gotovo 25 milijardi eura. Moramo nastaviti pripremati projekte kako bismo što prije osigurali sredstva, a posebno me veseli da će se iz EU fondova financirati izgradnja škola i vrtića, ali i domova za starije i nemoćne“, dodao je još župan govoreći u Planu rada za iduću godinu.

Na današnjoj sjednici za potpredsjednika Županijske skupštine jednoglasno je izabran Željko Šoša, iz redova HDZ-a.

Na sam dan škole i blagdana Svetog Nikole, Pomorska škola Zadar uručila je vrijednu donaciju za kupnju prijeko potrebne opreme Odjelu za transfuzijsku medicinu u vrijednosti od 100 tisuća kuna. Riječ je o kupovini dvije specijalizirane fotelje za davaoce krvi te specijaliziranog medicinskog laboratorijskog zamrzivača za pohranu krvi i krvne plazme.

„Danas je dan Svetog Nikole zaštitnika pomoraca i putnika, ali i dan škole. Posebno me veseli što treću godinu za redom doniramo Opću bolnicu Zadar, a ove godine mi je iznimna čast što smo dobili priliku darivati odjel za transfuziju iz razloga što imamo svoj aktiv darivatelja krvi koji postoji od 1967. godine“, istaknuo je ravnatelj Pomorske škole Marin Perinić i dodao kako njihov aktiv daruje krv dva puta godišnje.

„Imamo preko 2000 doza darovane krvi i uvijek smo dobro surađivali s Odjelom za transfuzijsku medicinu tako da je ova vrijedna oprema kruna naše suradnje“, rekao je ravnatelj Perinić.

 U ime Opće bolnice Zadar zahvalili su ravnatelj bolnice Željko Čulina i voditeljica Odjela za transfuzijsku medicinu Marijana Nadinić  koji su naglasili  kako će ova vrijedna oprema poboljšati uvijete svim darivateljima krvi.

U ime Zadarske županije zahvalio je zamjenik župana Šime Vicković koji je rekao kako ga iznimno veseli što naše dvije ustanove darivaju jedna drugu.

„Ovaj čin dobrote u duhu je vremena Došašća u kojem smo te ću iskoristiti prigodu da svima poželim sretan i blagoslovljen Božić te pregršt zdravlja, uspjeha i zadovoljstva u novoj godini.“, rekao je Vicković.

U sklopu projekta PEPSEA - Protecting the Enclosed Parts of the Sea in Adriatic from Pollution, u srijedu 8. prosinca 2021. godine, počelo je postavljanje opreme za nadzor u kanjonu rijeke Zrmanje.

Osnovni cilj projekta je povećati stupanj zaštite mora i priobalja od onečišćenja s brodova, platformi i kopnenih izvora onečišćenja te zaštititi način života stanovništva uz obalno područje Jadranskog mora i očuvati biološku raznolikost jadranske regije. Na prostoru Zadarske županije definirane su dvije pilot lokacije za provedbu projektnih aktivnosti – kanjon Zrmanje i luka u Salima.

Postavljanju opreme prisustvovali su ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA Marina Dujmović Vuković, načelnik općine Jasenice Stipe Vulić te direktor tvrtke GEOLUX d.o.o. Tomislav Grubeša.

„Kroz ovaj projekt i talijanska i hrvatska strana nastoje spriječiti i poboljšati stanje te na ovaj način osigurati kvalitetniju i prevenciju i nadzor. Ide se prema cilju osiguravanja boljeg života ljudi u priobalju. U našoj županiji ovakvi će se uređaji postaviti na Zrmanji i Salima. Također, ovakve uređaje postavit ćemo i u Splitsko-dalmatinskoj te Šibensko-kninskoj županiji.“- kazala je ravnateljica Dujmović Vuković.

Načelnik Vulić nije krio oduševljenje postavljanjem senzora jer će sad u vrlo kratkom roku dobivati informacije o potencijalnom zagađenju Zrmanje što dovodi do pravovremenog reagiranja.

„Uređaji će se postaviti na stijenu iznad vrulja odnosno izvora gdje su znanstvenici već prije utvrdili da iz tog mjesta izlazi nafta koja se prosijava kroz krški teren.“- objasnio je direktor Grubeša.

„Samo ove godine, u preko 50 zemalja svijeta, izvezeni su takvi uređaji koji se koriste za detekciju i hidroloških i ekoloških parametara na brojnim svjetskim rijekama i jezerima, a najmanje u Hrvatskoj. Zapravo nam je jako drago da napokon imamo priliku takvo nešto staviti i kod nas. Ovo je kompletno hrvatski proizvod koji je proizveden i razvijen u Hrvatskoj i evo sad će od zagađenja štititi hrvatske rijeke, odnosno rijeku Zrmanju.“- dodao je Grubeša.  

Vrijednost opreme s PDV-om iznosi 350.825,00 kn. Nabavljen je senzor za detekciju ulja na površini vode, beskontaktni mjerač vodostaja, beskontaktni mjerač površinske brzine vode, meteorološka stanica te videonadzor inteligentnog sustava za nadzor pomorskog prometa te klasifikaciju plovila za dvije navedene lokacije na području Zadarske županije. Svrha nabavljene opreme je pravovremena detekcija onečišćenja s ciljem smanjenja posljedica istog.

Nakon postavljanja opreme u kanjonu Zrmanje, iduća aktivnost je postavljanje opreme u luci Sali.

U sklopu projekta nabavila se i dodatna oprema za nadzor, među kojom je i dron kojim će se nadzirati zadarski akvatorij u skladu s najnovijim tehnologijama. Oprema će biti na raspolaganju Operativnom centru Zadarske županije za provedbu plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Zadarskoj županiji, a bit će smještena u Javnoj vatrogasnoj postrojbi koja ima 24 satno dežurstvo.

Projekt PEPSEA sufinanciran je iz Programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014.-2020. Nositelj projekta je Agencija za regionalni razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, a u projektu sudjeluje još sedam partnera, tri hrvatska i četiri talijanska. Provedba projekta počela je 1. siječnja 2019. godine, a kraj je predviđen 30. lipnja 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta PEPSEA iznosi 2,9 milijuna eura. Udio Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA iznosi 591.308,90 eura, od čega su bespovratna EU sredstva 502.612,56 eura.