U Centru za razvoj i edukaciju u Poličniku održan je redovni radni sastanak župana Božidara Longina s gradonačelnicima i načelnicima jedinica lokalne samouprave iz Zadarske županije. Razgovaralo se o brojnim aktualnim temama, od epidemiološke situacije uzrokovanom pandemijom koronavirusne bolesti i uvođenju novih mjera, donošenju prostornih planova, novog Zakona o proračunu, izgradnji županijskog skloništa za napuštene životinje, do tema iz resora zdravstva i socijalne skrbi poput provedbe programa pomoći u kući osobama starijim od 65 godina te organizacije primarne zdravstvene zaštite po JLS-ima.

Uz župana Longina, na raspolaganju čelnicima općina i gradova bili su i zamjenik Šime Vicković te resorni pročelnici. Poseban naglasak stavljen je i na novu financijsku omotnicu iz EU fondova za koju se priprema niz razvojnih projekata na području Zadarske županije. Novost je da će se u idućem programskom razdoblju financirati i izgradnja školskih objekata s ciljem uvođenja jednosmjenske nastave i cjelodnevnog boravka u školi.

“Problematika rada škola u dvije smjene te cjelodnevni boravak u školi, s promjenom strukture rada samih osnovnoškolskih ustanova je nešto što se želi riješiti ili uspostaviti sredstvima koja stoje na raspolaganju. Radi se o iznosu od oko 5 milijardi kuna koja su na raspolaganju za predškolski odgoj, osnovnoškolsko i srednjoškolsko gimnazijsko obrazovanje. Zadarska županija priprema niz projekata za ulaganje u osnovnoškolsku obrazovnu infrastrukturu”, najavio je resorni pročelnik Ivan Šimunić.

„Pred nama je prilika generacije, a to je novac koji nam je na raspolaganju u novoj financijskoj omotnici Europske unije. Moramo nastaviti pripremati projekte kako bismo što prije osigurali sredstva, a posebno me veseli da će se iz EU fondova financirati izgradnja škola i vrtića. Imamo niz projekata koji su u izradi, a još mnoge u pripremi. Važno je što prije ishoditi građevinske dozvole i što prije se prijaviti i iskoristiti ovu veliku priliku“, nadovezao se župan Longin.

Novost je i početak gradnje pristupnog puta prema budućem skloništu za napuštene životinje, odnosno novom azilu za pse.

„To nije mali problem i moramo ozbiljno pristupiti njegovu rješavanju. Početkom mjeseca počeli su radovi na pristupnoj cesti prema budućem skloništu, a Županija je dosad u projekt uložila 570.000 kuna. Sve općine i gradovi obvezni su sudjelovati u tome projektu, s obzirom na zakonsku obvezu zbrinjavanja životinja na svom području. U međuvremenu smo zatražili pomoć Ministarstva poljoprivrede, odnosno mogućnost da dobijemo dio sredstava preko EU fondova. Preostali iznos ćemo raspodijeliti na općine, gradove i Županiju, tako da što prije krenemo u njegovu izgradnju“, najavio je župan Longin.

Škara pozvao da se izbjegne masovno okupljanje u Škabrnji

Ivan Škara, načelnik Općine Škabrnja pozvao je da se dani sjećanja na žrtvu Škabrnje i Vukovara obilježe dostojanstveno, ali uz pridržavanje svih epidemioloških mjera.

„Apeliramo i pozivamo sve da sjećanje na žrtvu obilježe prvenstveno u svojoj lokalnoj zajednici, u svojim ulicama i domovima, kako bi se izbjeglo masovno okupljanje u Škabrnji. Svi znamo da će zasigurno ipak biti posjetitelja u Škabrnji, a mi ćemo se potruditi osigurati dovoljan broj maski i dezinficijensa te kontrolirati pridržavanje mjera“, kazao je Škara.   

Na mrežnim stranicama Zadarske županije u tijeku je savjetovanje s javnošću o Planu razvoja Zadarske županije za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Savjetovanje je otvoreno od 17. studenoga do 20. prosinca 2021. godine.

Plan razvoja Zadarske županije temeljni je srednjoročni akt strateškog planiranja od značaja za Zadarsku županiju kojim se definiraju posebni ciljevi za provedbu strateških ciljeva iz dugoročnih akata strateškog planiranja.

Planom razvoja Zadarske županije utvrđuje se srednjoročna vizija, prioriteti i ciljevi razvoja Zadarske županije te drugi obvezujući elementi sadržaja srednjoročnih akata strateškog planiranja na područnoj (regionalnoj) razini propisani zakonom kojim se uređuje sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju (NN 147/14, 123/17, 118/18) i Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem (NN 123/17), Županijska skupština Zadarske županije donijela je Odluku o pokretanju postupka izrade Plana razvoja Zadarske županije za razdoblje od 2021. do 2027. godine (KLASA: 302-02/19-2/4, URBROJ:2198/1-02-19-4, od 31. listopada 2019. godine) te je ovlastila regionalnog koordinatora Javnu ustanovu Agenciju za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA za izradu i koordinaciju Plana razvoja.

Ciljevi koji se žele postići savjetovanjem s javnošću su upoznavanje zainteresiranih korisnika o sadržaju Plana.

Sukladno članku 11. Zakona o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine" broj 25/13 i 85/15) provodi se postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Postupak savjetovanja provest će se sukladno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata ("Narodne novine" broj 140/09.), stavljanjem Plana na službene web stranice Zadarske županije s mogućnošću sudionika da elektronskom poštom ili u pisanom obliku dostave svoje komentare, primjedbe i prijedloge prema na stranicama raspoloživom obrascu.

Poziv na savjetovanje s pratećim dokumentima je dostupan na poveznici.

Sutra Hrvatska obilježava Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Navršava  se 30 godina otkako je stanovništvo Škabrnje pobijeno, a selo razrušeno pod čizmom srbočetničkog agresora i Jugoslavenske narodne armije.

Na 18. studenoga 1991., srbočetnički agresor je uz pomoć JNA zvjerski ubijao civile i branitelje, a Škabrnju opljačkao, zapalio i porušio. Selo i malobrojni branitelji s jedne strane, 3 tisuće vojnika, 28 tenkova, topništvo i nebrojeni naleti zrakoplova s druge strane. U  rano jutro toga dana  dogodio se zločin pokolja 44 hrvatskih civila, uglavnom starije životne dobi, u njihovim domovima i dvorištima na njihovom kućnom pragu. U Domovinskom ratu ubijeno je 86 škabrnjskih branitelja i civila, a šestero ih je u poraću poginulo od mina.

Svima njima, ali i ostalim žrtvama Domovinskog rata sutra se odaje počast. Program obilježavanja počinje u 9 i 45 na ulazu u Škabrnju na predjelu zvanom Ambar. Nakon komemorativnog programa kolona sjećanja krenut će prema Spomen –obilježju masovne grobnice gdje će vijenac položiti izaslanstvo Zajednice udruga hrvatskih stradalnika Domovinskog rata. Svetu misu za sve stradale u Domovinskom ratu u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije predvodit će zadarski nadbiskup monsig. Želimir Puljić. Hodnjom „Korak po korak“ do mjesnog groblja sv.Luke nastavlja se program gdje će brojna izaslanstva odati počast žrtvama polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća.

Proračun Zadarske županije za 2022. godinu planiran je u iznosu nešto većem od milijardu i 508 milijuna kuna. Povećanje je to od ukupno 67 milijuna kuna ili 4,6% u odnosu na plan za 2021. Godinu, rečeno je na javnoj sjednici Kolegija župana održanoj u srijedu, 17. Studenog 2021.

„Pred nama je jedan proračun koji je razvojni, socijalno osjetljiv, a istovremeno u skladu s aktualnom situacijom uzrokovanom pandemijom koronavirusa.“, rekao je župan Božidar Longin dodajući da su  se u proračunu nastojala  osigurati dodatna sredstva  zdravstvenim ustanovama, a istodobno osigurati sredstva za brojne investicije i razvojne projekte te provođenje aktivnosti i programa po našim upravnim odjelima.

Prijedlog proračuna izrađen je sukladno predviđenom rastu BDP-a od 6,6 % za sljedeću godinu i s obzirom na smanjene gospodarske aktivnosti u uvjetima pandemije.

Kako je pojasnila resorna pročelnica Bibijana Baričević od planiranog proračuna  najveći dio ide na  na transfer sredstava iz državnog proračuna za rad zdravstva, školstva i drugih javnih potreba. Za ustanove u zdravstvu i socijalnoj skrbi ide čak 827 milijuna kuna, za školstvo nešto preko 400 milijuna, a za ostale korisnike sustava Riznice (AGRRA, Inovacija, Natura Jadera, Zavod za prostorno uređenje, Zadra Nova, Narodni muzej i Kazalište lutaka) 48,5 milijuna kuna.

Kada se sve svede na novac kojim županija upravlja, ostaje se na 284 milijuna kuna, od čega su izvorni prihodi županije 137 milijuna pa će se Zadarska županija za realizaciju nekih projekata  u njoj zadužiti za oko 30 milijuna. Uz manja izdvajanja za SŠ Biograd, Zavod za hitnu medicinu, Medicinsku školu Ante Kuzmanića i biogradsku Ortopediju, najveći iznos od 23,35 milijuna kredita planira se utrošiti za uređenje, adaptiranje i opremanje poslovnih zgrada na adresi Ivana Mažuranića u kojima će se na jednom mjestu nalaziti sve županijske službe.

U ovoj godini financirat će se dva regionalna centra kompetentnosti - izgradnja nove automehatroničarske radionice u SŠ Vice Vlatkovića (42 milijuna) i zgrada Medicinske škole (40 milijuna), s osposobljavanjem djelatnika, izgradnja dnevnih bolnica sa 30,2 milijuna kuna, provedba projekta Stream (sprečavanje poplava na području Zadarske županije) sa 24,8 milijuna kuna, izgradnja skloništa za životinje u iznosu od 10,7 milijuna kuna, itd.

Najveće povećanje u socijalnoj komponenti bit će 4,2 milijuna kuna za smještaj starijih osoba u privatnim domovima. U kulturi se planira 4,6 milijuna za Kazalište lutaka Zadar te 3,8 milijuna za Narodni muzej Zadar.

Govoreći o proračunu župan Longin je rekao da će se uvesti  subvencija stambenih kredita za višečlane obitelji i za zdravstveni, znanstveni i IT sektor , Zadarska županija će  sufinacirati  otvaranje Start up tvrtki,  izgradnju dječjih igrališta u županiji, ukupno 40 kroz četiri godine .  Dodao je kako će se povećati subvencije za privatne domove za starije i nemoćne s 500 na 800 kuna, a krenut ćemo i u realizaciju izgradnje novih domova i to u Poličniku i Sv. Filipu i Jakovu, nove uz novi Hospicij u Babindubu.

„Nakon što smo ove godine dovršili sustave navodnjavanja Smilčić i Lišansko polje, iduće godine očekujemo završetak sustava navodnjavanja Donja Baštica, dovršetak Centra izvrsnosti Cerovačke špilje u Gračacu, ali i početak izgradnje Poljoprivredno-edukacijskog centra u Zemuniku.

Predvidjeli smo i sredstva  za izgradnju novog Skloništa za životinje, a već su počeli radovi na izgradnji pristupne ceste. Županija je do sada u taj projekt uložila 570.000 kuna, a izgradnju i sam rad Skloništa planiramo financirati zajedno s našim gradovima i općinama.“, dodao je još župan Longin govoreći o proračunu za iduću godinu.

Povodom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, simboličnom kolonom sjećanja te polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća i ove je godine, 18. studenoga odana počast i poštovanje škabrnjskim žrtvama .

18. studenog 1991. godine u rano jutro dogodio se zločin pokolja 44 hrvatskih civila, uglavnom starije životne dobi, u njihovim domovima i dvorištima na njihovom kućnom pragu. U Domovinskom ratu ubijeno je 86 škabrnjskih branitelja i civila, a šestero ih je u poraću poginulo od mina.

Obilježavanje Dana sjećanja na stradanje tog ravnokotarskog mjesta u Domovinskom ratu održano je dostojanstveno .

Na ulazu u Škabrnju, predjelu Ambar načelnik općine Ivan Škara  je na komemorativnom skupu podsjetio na dane napada na mjesto prije 30 godina i njezine branitelje te kazao: „U Škabrnji je tog dana počinjen jedan od najstrašnijih zločina u Domovinskom ratu, i to je ono što nikada nećemo i ne smijemo zaboraviti. Danas smo se ovdje okupili da se prisjetimo i odamo počast svim nedužnim žrtvama koje su stradale tog dana, ali i danima i godinama kasnije. Njihove živote više ne možemo vratiti, ali možemo i moramo napraviti sve da zauvijek čuvamo uspomenu na njih kao nešto najsvetije. Zato je naša obveza da pričamo našoj djeci i mladima priču o Škabrnji, ponosnom hrvatskom mjestu koje je doživjelo najveću tragediju, ali je nastavilo živjeti i pokazalo kako se voli svoja Domovina i svoj rodni kraj.“

Potom je dostojanstveno i s poštovanjem prema žrtvama Ulicom 18. studenoga 1991. krenula kolona sjećanja prema mjestu masovne grobnice.

Žrtvama Škabrnje počast su odali izaslanik predsjednika RH i vrhovnog zapovjednika OS RH i savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić sa izaslanstvom Oružanih snaga Republike Hrvatske, izaslanstvo predsjednika Hrvatskog sabora na čelu s potpredsjednikom Antom Sanaderom te saborskim zastupnicima Grozdanom Peri,  Radom Šimičevićem i Antom Bačićem, izaslanstvo Vlade RH u kojemu su bili ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković , ministrica poljoprivrede Marija Vučković, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica,  ministrica kulture i medija  Nina Obuljen Koržinek i ministar zdravstva Vili Beroš, državni tajnici Žarko Katić, Šime Mršić, Šime Erlić i Josip Bilaver,  izaslanik ministra obrane general pukovnik Drago Matanović, izaslanstva Ministarstva hrvatskih branitelja i Ministarstva unutarnjih poslova, župan Zadarske županije Božidar Longin sa zamjenikom Šimom Vickovićem i predsjednikom Županijske skupštine Zoranom Šikićem, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, Šibensko-kninske županije Marko Jelić,  gradonačelnik grada Zadra Branko Dukić, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnici ratnih postrojbi i drugi.

Na Spomen obilježju masovne grobnice vijenac je  položila  Ljubica Krcić u ime Zajednice udruga hrvatskih  civilnih stradalnika Domovinskog rata, a  u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije služena je misa za sve stradale u Domovinskom ratu koju je predvodio mons Želimir Puljić zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije.  

Kod središnjeg križa i spomen – obilježja poginulih na groblju Sv. Luke u Škabrnji izaslanstva su položila vijence i zapalila svijeće, a škabrnjska djeca položila su 86 ruža za sve škabrnjske žrtve.

U petak, 19. studenoga 2021. godine, u Nadinu je obilježena 30. godišnjica stradanja hrvatskih branitelja i civila. Samo dan nakon masakra u Vukovaru i Škabrnji, u tom malom ravnokotarskom selu život je izgubilo 14 civila, 5 branitelja, a tri osobe još se vode kao nestale.

Obilježavanje je započelo kolonom sjećanja kroz Nadin i misnim slavljem  za sve nadinske žrtve u crkvi sv. Ante koje je predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Kolona se zatim  zajedno sa sudionicima tradicionalnog mimohoda  uputila do spomen obilježja.

Tamo su se žrtvama poklonili, položili vijence i zapalili svijeće članovi obitelji poginulih, izaslanik predsjednika RH komodor Damir Dojkić zamjenik zapovjednika Hrvatske ratne mornarice, župan Božidar Longin u ime  predsjednika Hrvatskog Sabora, u ime predsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja državni tajnik Darko Nekić, izaslanik ministra obrane brigadir Rudolf Lovraković,  predstavnici brojnih braniteljskih udruga, predstavnici Mjesnog odbora Nadin, predstavnici Grada Benkovca, Zadarske županije, Općine Škabrnja, predstavnici vojske i policije te brojni mještani.

Polaganju vijenaca prethodio je komemorativni program, a nazočne su pozdravili Nediljko Genda, predsjednik UHDDR-a Benkovac, ujedno i organizator mimohoda, Krešimir Marić, predsjednik Mjesnog odbora Nadin,ratni zapovjednik 112. Brigade Marko Čulina i izaslanik predsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja državni tajnik Darko Nekić.

Župan Božidar Longin u srijedu je održao Kolegij s pročelnicima. Jedna od najvažnijih točaka dnevnog reda bio godišnji program rada upravnih tijela Zadarske županije. Longin je tom prigodom istaknuo kako je aktualna godina, unatoč pandemiji koronavirusa, bila izuzetno uspješna, ali i kako se nada da će se taj trend nastaviti i u idućoj godini.

„Postavili smo vrlo ambiciozne planove koje ćemo vjerujem i ostvariti. Ova godina je, dakle, na području Zadarske županije bila uspješna o čemu svjedoče i brojke, pogotovo one koje se tiču rasta zaposlenosti“, ustvrdio je župan objašnjavajući da zaključno s krajem listopada ove godine u Zadarskoj županiji imamo gotovo 58 tisuća zaposlenih (57.903) odnosno 2.328 ili 4,2 posto više zaposlenih nego na isti period prošle godine.

„Trebamo biti više nego zadovoljni ovim brojkama. To je značajno povećanje i u odnosu na pretkriznu 2019. godinu - za 1.708 zaposlenih smo premašili i broj iz rekordne 2019. godine. Mjere koje je poduzela i poduzima Vlada RH za očuvanje zaposlenih i ovo što aktivno poduzimamo mi u Zadarskoj županiji dale su i daju rezultat. Zaposlenost se očuvala, a otvarana su i druga radna mjesta, jer nema razvoja bez investicija“, naglasio je Longin ističući kako i zbog županijske subvencije zadarski poduzetnici imaju najnižu kamatnu stopu (cca 1%) kad ulaze u investicijske projekte zbog čega je i županija povećala kreditni potencijal za investicijske projekte.

Što će se točno događati u idućim mjesecima, ističe župan, ovisi epidemiološkoj situaciji, a daleko najveći izazov predstavljat će nastavak preseljenja županijskih ureda i ustanova u nove prostore.

„Pripremili smo projektnu dokumentaciju i uskoro bi trebali krenuti javni natječaji za taj projekt, a prvi puta ćemo svi, i županijski odjeli i naše ustanove, biti na jednom mjestu i u svojim prostorima. S obzirom koliko sada plaćamo najam, dosada smo svake godine mogli opremiti po jednu zgradu“, istaknuo je Longin dodajući kako ga veseli i da je skoro gotovo preseljenje zdravstvenih ustanova u zgradu Nove Poliklinike, te kako u idućoj godini očekuje dovršetak zgrade Dnevnih bolnica, ali i početak izgradnje nove Medicinske škole na Relji.

Župan je naglasio kako se na području Zadarske županije provode projekti u vrijednosti 3,7 milijardi kuna, ali i kako ćemo biti spremni i za novu financijsku perspektivu Europske unije.

„U proračunu za iduću godinu pripremili smo niz programa i aktivnosti koje planiramo provesti, a svakako očekujemo i podršku našim investicijama od strane Vlade RH s kojom smo kroz ove godine odlično surađivali“, kazao je Longin istaknuvši da Hrvatska bilježi odlične gospodarske pokazatelje s projekcijama rasta BDP-a do 9 posto čime ćemo biti treća najbolja država u EU.

„Generatori gospodarskog rasta su prije svega domaća potražnja i investicije, u najvećoj mjeri financirane europskim sredstvima. Očekujemo i da će nam nova financijska perspektiva EU omogućiti nastavak pozitivnih investicijskih trendova. Svi ovi pokazatelji utjecali su na kreditni rejting BBB s pozitivnim izgledima koji nam je dao Fitch. To je priznanje vladinoj ekonomskoj politici i odgovornoj fiskalnoj politici koja se provodi na razini RH“, zaključio je Longin.

Uoči Znanstvenog simpozija „Dvjesto godina od početka rada primaljske škole u Zadru" danas je, u nazočnosti predstavnika Hrvatske liječničke komore - podružnice Zadar, Zadarske županije te Medicinske škole Ante Kuzmanića, u Perivoju Gospe od zdravlja upriličena prigodna svečanost prilikom koje je postavljen lovorov vijenac na poprsje Ante Kuzmanića, jednog od najzaslužnijih osoba za utemeljenje škole.

Tom su prigodom predstavnici HLK - podružnice Zadar Damir Zudenigo i Petar Lozo svečano uručili uokvirenu „Odluku o utemeljenju primaljske škole iz 1821. godine“ ravnateljici Medicinske škole Ante Kuzmanića Aniti Basioli i županu Božidaru Longinu. Profesorica Basioli istaknula je kako su ponosni na dugu povijest primaljstva u Zadru.

„Nastavljamo dugu tradiciju i činit ćemo sve da nastavimo još bolji i jači. Apsolutno smo ponosni na našu povijesti jer smo jedina škola u Hrvatskoj s ovako dugom tradicijom. U tom tonu ćemo nastaviti i u novoj školi, nadam se već 2023. godine“, rekla je Basioli.

Na njezine riječi nadovezao se župan Božidar Longin istaknuvši kako Medicinska škola ima ogromnu perspektivu te će se izgradnjom nove škole na Relji zaokružiti priča oko zdravstva u našoj županiji.

„Slijednica Primaljske škole Medicinska je škola na čiji rad smo mi u Županiji, kao osnivači, izuzetno ponosni. Naša Medicinska škola je postala Regionalni centar kompetentnosti i kroz taj projekt izgradit ćemo novu školsku zgradu te sam siguran da će puno kvalitetnih kadrova izaći iz te škole te nastaviti tradiciju Ante Kuzmanića“, rekao je Longin podsjetivši da je njegova uloga u društvenom životu ne samo Zadra, već i čitave Hrvatske, osobito značajna u kontekstu činjenice da je bio pokretačem Zore dalmatinske.

„Nama je, pak, za današnju prigodu posebno važna činjenica da je upravo on, sa svojom diplomom magistra vidarstva i primaljstva stečenom u Beču, bio predavač u primaljskoj školi čiju dvjestotu obljetnicu obilježavamo. Rođenje djeteta bez sumnje je najsretniji događaj u svakoj obitelji i stoga ne čudi da su od pamtivijeka uz rodilju u tim važnim trenucima bile žene – babice, primalje. Nekoć su to bile starije žene s iskustvom, no razvojem medicine primalja je postalo zanimanje za koje su školovale mnoge mlade djevojke. Prije 200 godina i naše Zadranke dobile su tu priliku, zahvaljujući Kuzmaniću“, dodao je župan.

Na bogatu prošlost osvrnuo se i doktor Petar Lozo, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora – podružnice Zadar.

„To su stvari koje bi svaki građanin Zadra trebao znati, a svaki učenik trebao biti ponosan jer to je najstarija primaljska škola u Hrvatskoj. U vrijeme kad je počela raditi smrtnost djece je bila takva da se nije niti bilježila. Prinos zdravstvenih djelatnika na tom polju, nisu bili samo zdravstveni i demografski već su utjecali na ekonomsku snagu i općenito razvoj društva“, zaključio je Lozo.

Zadar danas slavi Dan Grada i blagdan svojega zaštitnika sv. Krševana.

Tim povodom župan Božidar Longin u pratnji predsjednika Županijske skupštine Zorana Šikića, zamjenika župana Šime Vickovića i pročelnika Krešimira Laštre položio je vijenac i upalio svijeću  na središnjem križu Gradskoga groblja u Zadru. Počast svim poginulim hrvatskim braniteljima odala su izaslanstva braniteljskih udruga iz Domovinskog rata, Grada Zadra predvođena gradonačelnikom Brankom Dukićem, izaslanstvo vojske i policije  te političkih stranaka.

Nakon odavanja počasti svim hrvatskim braniteljima, župan Božidar Longin zajedno sa predstavnicima Udruge veterana 7. domobranske pukovnije zapalio je svijeću na grob prerano preminulog brigadira Ivice Đovanija Matešića-Jeremije. Ivica Matešić dobitnik je, posthumno,  nagrade za životno djelo koja će danas povodom proslave Dana Grada Zadra biti uručena njegovoj obitelji.

Prije deset dana započeli su radovi na sanaciji obalnog zida u luci Čeprljanda na otoku Ugljanu. 

Izvođač radova je Stipčević d.o.o., zadarska tvrtka s iskustvom u pomorskim građevinskim radovima, a ugovorena vrijednost radova iznosi 1.489.651,00 kuna bez PDV-a, odnosno 1.862.063,75 kuna s PDV-om, javljaju iz Županijske lučke uprave.

Uslugu stručnog nadzora obavljat će tvrtka D&Z d.o.o. iz Zadra koja je i izradila glavni projekt sanacije luke. Predviđeni rok izvođenja radova je četiri mjeseca od dana uvođenja izvođača u posao.

Sanacija luke Čeprljanda je bila nužna jer je postojeća obala u derutnom stanju te predstavlja opasnost za korisnike lučice. Utvrđeno je više oštećenja na obalnom zidu i gatu te predmetna konstrukcija nije ispunjavala temeljni zahtjev za mehaničkom otpornošću i stabilnošću. Značajna su oštećenja obalnog zida na sjeveroistočnom dijelu uvale, koji je nagnut prema moru i translatiran.

S obzirom na to da se neposredno uza obalni zid nalazi prometnica, korištenje iste predstavlja rizik od dodatnih oštećenja ili nezgode te temeljni zahtjev za sigurnost tijekom uporabe nije ispunjen.

Svi neadekvatno izvedeni dijelovi obalnog zida i gata u potpunosti će se ukloniti, te na njihovom mjestu napraviti novi.

Obuhvat sanacije obalnog zida se dijeli na tri manja zahvata: sanaciju gata smještenog s jugozapadne strane uvale, osne duljine 20.3 metara; sanaciju obalnog zida južno uz gat duljine 15.0 metara i sanaciju sjeveroistočnog obalnog zida, duljine 45.7 metara, najavili su iz Županijske lučke uprave Zadar.