Uz nazočnost predstavnika Zadarske županije, Hrvatske udruge poslodavaca, Nezavisnih hrvatskih sindikata, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Matice hrvatskih sindikata u četvrtak, 30. listopada 2021. godine, održana je druga sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća Zadarske županije.

Ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Marina Dujmović Vuković, prezentirala je Nacionalni plan oporavka i otpornosti s financijskom perspektivom 2021-2027. godine, s posebnim osvrtom na gospodarski dio Plana razvoja Zadarske županije. Najavila je da su na razini Zadarske županije pripremljeni brojni projekti koji će biti kandidirani na natječaje iz EU fondova, a trebali bi dati dodatan zamah infrastrukturnom i gospodarskom razvoju naše županije.

Mjere za poticanje zaposlenosti na području Zadarske županije izložio je Ante Vukašina, predstavnik Upravnog odjela za gospodarstvo, turizam, infrastrukturu i EU fondove. Istaknuo je da su se pozitivni gospodarski pokazatelji nastavili i tijekom rujna kada smo u Zadarskoj županiji imali smo gotovo 60 tisuća zaposlenih (59.553), odnosno 2.965 (5,2 %) više zaposlenih nego na isti dan prošle godine.

Dodao je kako smo posljednjeg dana rujna imali 3.041 nezaposlenih što je za 1.544 (33,7 %)  manje nezaposlenih osoba u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, a u usporedbi s 2014. godinom imamo čak 4.363 (54,5 %) manje nezaposlenih stanovnika.    

S obzirom da je na prošloj sjednici Dajana Subić, dopredsjednica GSV-a Zadarske županije upozorila na deficitaran broj zdravstvenih djelatnika koji su, u novonastalim okolnostima uzrokovanim pandemijom koronavirusne bolesti najtraženiji kadar, analizu cjelokupnog sustava zdravstvene zaštite, javnog zdravlja i socijalne skrbi na području naše županije stručno je obradila Franka Krajnović iz Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade.

Izlaganjem teme usuglašavanja obrazovnog sustava s potrebama poslodavaca, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Ivan Šimunić pokrenuo je aktivni dijalog svih sudionika u cilju poboljšanja, koordiniranja i unapređenja sustava obrazovanja s potrebama aktualnog, modernog i mobilnog tržišta rada. Svoje prijedloge za usklađeniju politiku obrazovanja s trendom brzog i inventivnog poduzetništva, konstruktivno su iznijeli predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca Boris Budan  i Vesna Ivić-Šimetin.

.

Županijska gospodarska komora na svečanoj  je sjednici u hotelu Kolovare dodijelila Zlatne kune, priznanje najuspješnijim trgovačkim društvima Zadarske županije za rezultate ostvarene u 2020. godini. Plaketa "Zlatna kuna" dodjeljuje se u tri kategorije - za najuspješnije veliko, srednje i malo trgovačko društvo, a ovogodišnji su dobitnici tvrtke Tankerska plovidba, HSTec i Olimp.

Zahvaljujući u ime nagrađenih, direktor Tankerske plovidbe Mario Pavić je podsjetio da je riječ o godini u kojoj je pandemija toliko obilježila poslovanje, da će se o tome snimati filmovi i pisati knjige.

Posebno priznanje dodijeljeno je Turisthotelu, Jaderi i Hotelima Zadar, trima poduzećima koji su posljednjih 45 godina nositelji zadarskog turizma i ugostiteljstva.

Premijer Andrej Plenković poručio je danas na sastanku sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Zajednice općina da je petogodišnja praksa takvih sastanaka stvorila sinergiju i povjerenje te intenzivan zajednički rad. Sada se, dodao je, nalazimo u fazi političke stabilnosti, a Vlada, župani, gradonačelnici i načelnici zajedno će raditi u sljedeće tri godine na boljitku u svim mogućim aspektima života građana. 

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas u Zaprešiću sastankom Vlade sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina.

Prvi sastanak u tom formatu održan u Zagrebu, 19. prosinca 2016. godine, radi uspostave načela partnerstva u komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama. Tada je dogovorena praksa redovitog usklađivanja višerazinskog upravljanja Hrvatskom, radi njezinoga ravnomjernog regionalnog razvoja.
 
Teme današnjeg sastanka bile su situacija s pandemijom koronavirusa te uloga i obveze lokalne (regionalne) samouprave u sustavu civilne zaštite, izrada državnog proračuna za 2022., pripreme za uvođenje eura kao službene valute te prilike koje nude europski fondovi u financijskom razdoblju 2021.-2027.
 
U uvodnom obraćanju premijer Plenković istaknuo je da je ova, sada već petogodišnja praksa, stvorila jednu vrstu sinergije i povjerenja te intenzivnog zajedničkog rada Vlade i svih župana, gradonačelnika i načelnika.
 
Rezultati turističke sezone iznad svih očekivanja
 
Uz nastavak politike funkcionalne i fiskalne decentralizacije, gdje god je to moguće i svrhovito, od zadnjeg susreta u lipnju suočili smo se s tri izazova, kazao je premijer.
 
Prvi je nastavak borbe protiv Covida, a premijer je istaknuo da je i u uvjetima pandemije Hrvatska tijekom cijelog ljeta uspjela na karti ECDC-a ostati u narančastom i ostvariti izvrsne rezultate u turističkoj sezoni, iznad svih očekivanja, što je bio drugi izazov.  
 
Dodao je da je Hrvatska ostvarila 80 posto dolazaka u odnosu na rekordnu 2019. godinu, a posezona se odlično razvija.
 
Treći izazov, kojeg je ocijenio ključnim, bio je proces očuvanja radnih mjesta, koji je prošao uspješno, a Vlada je djelovala i brzo i odlučno i odvažno i na vrijeme, kao i vrlo izdašno u smislu potpora privatnom sektoru.
 
Zaokružili smo period pandemije bez najgorih posljedica za ekonomiju i građane
 
"Izbjegli smo društveni rascjep, kao i val otpuštanja i val stečajeva, i osigurali smo egzistencije hrvatskim obiteljima", poručio je premijer dodavši da je Vlada tada namjerno trenutno odustala od politike smanjenja deficita kako bi bila u stanju to sve osigurati.
 
Istaknuo je da su te mjere Vlade rezultirale većim brojem zaposlenih i osiguranika nego što je to bilo 2019., prije Covid krize.
 
"Zaokružili smo taj period bez najgorih posljedica za ekonomiju i naše građane", dodao je.
 
Sada se, kazao je premijer, nalazimo u fazi političke stabilnosti, a Vlada, župani, gradonačelnici i načelnici zajedno će raditi u sljedeće tri godine na boljitku u svim mogućim aspektima života građana. 
 
Dodao je da Hrvatska, kao i cijeli svijet, kreće u fazu gospodarskoga oporavka, a zbog velike potražnje trenutno je glavna tema u svijetu rast cijena energenata.

Podsjetio je da je jučer Vlada još jednom povukla potez koji nije neobičan u njenih pet godina mandata, a to je intervencionizam onda kada treba. Naime, jučer je Vlada Uredbom na 30 dana ograničila maloprodajnu cijenu benzina na 11,10, a dizela na 11 kuna.

"Reagirali smo na vrijeme da spriječimo daljnji udar na standard naših građana zbog rasta cijena goriva", poručio je i dodao da će Vlada pratiti daljnji razvoj situacije. 
 
Daljnji ciljevi Schengen i europodručje te učinkovita apsorpcija europskih sredstava
 
Što se tiče daljnjih zajedničkih ciljeva, premijer Plenković kazao je da treba nastaviti napore prema dvije dublje integracije na razini Europske unije – Schengenskom prostoru i europodručju.
 
Pritom, dodao je, treba biti učinkovit u apsorpciji sredstava i Višegodišnjeg financijskog okvira i Instrumenta EU iduće generacije, kao i sredstava za obnovu nakon potresa Zagreba, Banovine i drugih županija.
 
Podsjetio je da je Vlada pomogla Gradu Zagrebu, Sisačko-moslavačkoj, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji sredstvima koja im omogućavaju normalno funkcioniranje u zahtjevnim okolnostima nakon potresa.
 
"U najvećoj krizi stvorili smo najbolje preduvjete za razvoj", poručio je.

Božinović: Na sve učestalije prirodne katastrofe trebamo odgovoriti organiziranjem na svim razinama vlasti
 
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović govorio je o sustavu civilne zaštite, koji je posebno važan u posljednjih nekoliko godina s obzirom na sve učestalije prirodne katastrofe, kojih nije pošteđena ni Hrvatska.
 
Istaknuvši kako više nije pitanje hoće li se nego kada će se prirodne katastrofe i kome dogoditi, poručio je da se kao društvo na svim razinama moramo orijentirati na poduzimanje mjera kako bi se posljedice tih katastrofa svele na najmanju moguću mjeru.
 
"Svi se moramo dodatno senzibilizirati, pri čemu jedinice lokalne i područne samouprave imaju, ne samo zakonsku, nego i Ustavnu obvezu sudjelovanja u ovom sustavu u odnosu prema svom stanovništvu, što znači poduzeti sve što je potrebno kako bi podigle sustav civilne zaštite na području svoje nadležnosti na razinu koja će znati i moći poduzeti sve moguće preventivne mjere, zatim odgovora na krize te razdoblje oporavka", kazao je ministar Božinović.
 
Podsjetio je da su jedinice lokalne i područne samouprave prema Zakonu o sustavu civilne zaštite odgovorne za osnivanje, financiranje, opremanje, osposobljavanje i uvježbavanje operativnih snaga.
 
To ne znači da država nema svoju ulogu, istaknuo je, međutim bez aktivnog participiranja na svim razinama vlasti teško se može podići sustav na razinu operativnosti i fleksibilnosti odgovora na sve učestalije izazove.
 
Vlada, kazao je ministar, trenutno radi na izmjenama Zakona, a namjera je tih izmjena da niže razine poštedi izrade procjena rizika velikih nesreća, što će ih osloboditi određenih troškova, a glavni nositelji izrade bit će županije.
 
Za povlačenje sredstava iz EU fondova ključna izrada Strategije upravljanja rizicima od katastrofa
 
Svi čelnici i članovi stožera civilne zaštite, kojih je u Hrvatskoj ukupno 577 s ukupno 4600 članova, istaknuo je ministar Božinović, imaju obvezu osposobiti se za obavljanje tih poslova, za što čelnici imaju rok od 6 mjeseci, a članovi od godinu dana.
 
Program osposobljavanja provodi Ravnateljstvo civilne zaštite, a za nekih desetak dana započinje se s osposobljavanjem novoizabranih čelnika – njih 173, od kojih su 7 župana, 43 gradonačelnika i 123 načelnika općina.
 
Na razini općina i gradova ustrojene su 492 postrojbe civilne zaštite opće namjene, s 16967 raspoređenih pripadnika, zatim 151 specijalističku postrojbu sa 5425 pripadnika, dakle ukupno 22392 pripadnika sustava civilne zaštite, izvijestio je ministar.
 
Trenutno se radi na aktivnostima s ciljem jačanja sustava na lokalnoj i regionalnoj razini, koja uključuju i povlačenje sredstava iz fondova EU, za što je ključna izrada Strategije upravljanja rizicima od katastrofa do 2030., čija je svrha poboljšati upravljanje rizicima u svakom segmentu u svim sektorima i na svim razinama.
 
Strategija je trenutno u e-savjetovanju, a ministar je zamolio sve župane, gradonačelnike i načelnike da se uključe svojim komentarima kako bi dokument bio što kvalitetniji.
 
Što se tiče razine spremnosti temeljnih operativnih snaga sustava – a to su prije svega vatrogasci, HGSS i Hrvatski crveni križ – na razini države procijenjena je visokom, kazao je ministar Božinović, dok je razina spremnosti postrojbi na razini lokalne i područne samouprave neujednačena.
 
Na kraju izlaganja ministar Božinović zamolio je župane, gradonačelnike i načelnike da se u svojim jedinicama osobno uključe u ove aktivnosti jer delegiranje tih poslova nije dobro, što se pokazalo i u nedavnim situacijama vezanim uz potres i korona-krizu.
 
"Učinimo zajedno sve na osposobljavanju specijalističkih postrojbi civilne zaštite do razine potrebne operativnosti za odgovore na izvanredne događaje", poručio je ministar Božinović.
 
Beroš: Od 9 novih osoba na respiratorima u odnosu na jučer, nitko nije bio cijepljen
 
Ministar zdravstva Vili Beroš govorio je o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj.
 
Izvijestivši prvo o novim slučajevima zaraze, kojih je od jučer zabilježeno 1758, kazao je da se radi o minimalnom, ali i dalje prisutnom porastu u odnosu na prošli tjedan.
 
Ukupno je trenutno aktivnih 9811 bolesnika, a 14-dnevna stopa incidencije na 100 tisuća stanovnika je 443,22.
 
Broj pozitivnih osoba ukupno od 25. veljače 2020. godine je 424.666, dok je na bolničkom liječenju danas 873 osobe, od kojih je 118 na respiratoru. Naglasio je da je u odnosu na jučer novih 9 osoba na respiratoru, od kojih nitko nije cijepljen.
 
Od početka epidemije ukupno se oporavilo 405.993 osobe, a ukupan broj preminulih osoba je 8862.
 
U posljednja 24 sata nažalost je preminulo 15 osoba, a ministar Beroš naglasio je da su među njima samo dvije osobe bile cijepljene.
 
Kada je riječ o cijepljenju, ministar Beroš kazao je da je ukupno utrošeno 3.503.116 doza, a cijepljeno je 1.861.783 građana, što je 45,88 posto ukupnog stanovništva, odnosno 55 posto odrasloga stanovništva, dok je cijepljene završeno za 51,64 posto odraslog stanovništva.
 
Jučer je aplicirano i 186 trećih doza, za imunokompromitirane odnosno kronične bolesnike.  
 
Najviše cijepljenih u Varaždinskoj i Primorsko-goranskoj, najmanje u Splitsko-dalmatinskoj i Ličko-senjskoj županiji
 
Iznio je i brojeve cijepljenih građana po županijama, a najviše cijepljenih s dvije doze je u Varaždinskoj županiji i Primorsko-goranskoj, slijede Grad Zagreb i Istarska županija, dok najniži udio procijepljenih imaju Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska županija.
 
Na karti ECDC-a, naveo je ministar, jedino je Istarsko županija u narančastom, dok su sve druge u crvenom ili tamno crvenom.
 
Uglavnom se radi o velikom broju mikro-žarišta  i manjih grupiranja koja imaju značajan utjecaj na opću epidemiološku situaciju u cijeloj zemlji, a posljedica su privatnih okupljanja te karakterističnih poljoprivrednih aktivnosti koje donosi jesenski period.
 
Značajan udio u oboljelima, dodao je ministar, su kontakti prethodno oboljelih.
 
Kada je riječ o hospitalizacijama po županijama, ministar je naveo da je u četiri županije zabilježen pad broja hospitaliziranih – Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj, Karlovačkoj i Splitsko-dalmatinskoj.
 
U šest županija, dodao je, nije došlo do značajnije promjene broja hospitaliziranih – Bjelovarsko-bilogorskoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj, Šibensko-kninskoj, Sisačko-moslavačkoj te Zagrebačkoj.
 
U preostalim županijama došlo je do povećanja broja hospitaliziranih. 
 
"Nitko nije siguran, dok svi nismo sigurni", poručio je ministar Beroš na kraju i pozvao sve župane, gradonačelnike i načelnike, kao i sve nazočne, da ulože dodatni angažman u povećanje obuhvata cijepljenja kao i na jačanje svijesti o važnosti pridržavanja epidemioloških mjera.
 
"Zajednički strateški cilj svim nam je što brži izlazak iz ove epidemije. Znamo put – to je cijepljenje i pridržavanje epidemioloških mjera, ali i edukacija i kontrola", zaključio je.

U petak 15. listopada 2021. održano je svečano obilježavanje 31. obljetnice osnutka postrojbe specijalne jedinice policije - SJP Poskoci. U sklopu obilježavanja obljetnice pripadnici SJP Poskoci su obišli Spomen sobu poginulih suboraca kao čin počasti i zahvale te očuvanja uspomena na njihova herojska djela u Domovinskom ratu. Obilježavanje obljetnice započelo je odavanjem počasti na mjestu osnutka postrojbe, ispred zgrade bivšeg odmarališta Čazmatrans na Relji u Zadru na mjestu gdje je postavljeno spomen obilježje za poginule pripadnike SJP Poskoci te na Gradskom groblju kod Središnjeg križa gdje su položeni  vijenci i upaljene svijeće. Ovom prilikom počast su odala izaslanstva Policijske uprave Zadarske predvođeno načelnikom Policijske uprave Antonom Dražinom, Zadarske županije predvođeno zamjenikom župana Šimom Vickovićem, Grada Zadra predvođeno gradonačelnikom Brankom Dukićem, roditelji poginulih pripadnika postrojbe SJP Poskoci te brojni predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

Prije 31 godinu, točnije 15. listopada 1990. godine osnovana je Jedinica za posebne namjene Policijske uprave Zadar, poznatija kao Poskoci. Bila je to prva postrojba specijalne policije osnovana u Republici Hrvatskoj. Prije Poskoka u Hrvatskoj je postojala samo jedinica za posebne namjene Lučko, nekadašnjeg RSUP-a, pa se poskoci smatraju začetnicima postrojba specijalne policije koje su osnivane po tadašnjim policijskim upravama. Jezgru Poskoka činilo je u početku 30 pripadnika koji su završili prvi tečaj za hrvatske redarstvenike. Na početku ožujka 1991. godine od Jedinice za posebne namjene osniva se Specijalna jedinica policije PU Zadarske. Prvi zapovjednik postrojbe bio je Đuro Župan. Tijekom postojanja, dužnost zapovjednika Poskoka obnašali su: Svemir Vrsaljko, Nikola Šindija i Anton Dražina. Kad je 2001. došlo do reorganizacije MUP-a, ugasila se i ova, jedna od najelitnijih postrojbi Specijalne policije MUP-a RH. Danas, kao slijednica Specijalne jedinice policije "Poskoci" egzistira Interventna jedinica policije PU Zadarske.

Završena je sanacija gatova i uvale u luci “Krijal” na Premudi, javljaju iz Županijske lučke uprave Zadar. Gatovi, odnosno lukobrani su u funkciji prihvata i priveza manjih brodica i brodova te zaštite same luke.

Sanacijom su se ispunili temeljni zahtjevi za građevinu što je bilo nužno s obzirom na zatečeno stanje. U zatečenom stanju stabilnost i nosivost je bila umanjena pa dijelom i narušena iz razloga što su se s vremenom realizirala razna oštećenja. Ona su se odnosila na podmorski dio u smislu izlokavanja podmorskog zida tako i podlokavanja po cijeloj dužini glave starog gata na istočnoj strani uvale, također u nadmorskom dijelu gdje je riječ o oštećenjima kamene obloge djelomično neadekvatno sanirane kroz vrijeme korištenja na način da su se uništeni elementi mijenjali betonskom oblogom.

Na novom betonskom gatu u središtu uvale izvedenom od betona došlo je do lokalnih otpadanja zaštitnog sloja betona i direktnoj izloženosti armature vanjskim utjecajma uslijed čega je sama armatura korodirala. Na zapadnom gatu, na kontaktu krune zida i plohe nastao je zijev, uslijed vlačnih opterećenja djelovanja na zid od brodova priveznaih za krunu zida. Cijelim ovim zahvatom sanacije u prvom redu se osigurala stabilnosti i nosivost konstrukcije.

Vrijednost izvedenih radova je 1.373.540,63 kn s PDV-om. Provedba projekta financirana je od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije s 400 tisuća kuna, Grad Zadar s 200 tisuća kuna, a ostatak iznosa snosi Zadarska županija te Županijska lučka uprava Zadar.

Natječaj za udruge i zaklade trajat će do 28. listopada. Cilj natječaja je predstavljanje misije organizacije potencijalnim donatorima (građanima i tvrtkama) videom u trajanju do 90 sekundi.

Nakon uspješno održane prve konferencije o fundraising kulturi u Hrvatskoj, projekt „Žuta točka“ nastavlja svoje aktivnosti kako bi se osnažile udruge i zaklade za razvoj fundraising aktivnosti i jačanje financijske održivosti. Projekt je pokrenula Hrvatska zajednica županija u suradnji s Mladenkom Majerić i Zakladom Konrad Adenauer, a podržava ga Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj.

Već s prvim provedenim aktivnostima projekta istaknuta je potreba za glasnijim, javnim dijalogom o fundraisingu u Hrvatskoj, a na samoj konferenciji najavljen je natječaj putem kojeg će organizacije, dobitnice natječaja, sudjelovati na edukaciji o fundraisingu, prvoj takvoj u Hrvatskoj. Edukacija je planirana kroz 5 modula (svaki u trajanju od 6 sati podijeljena u dva dana) u prvom kvartalu 2022 i održat će se on-line uz završni susret uživo svih sudionika edukacije. Sudjelovanje za dobitnike natječaja je besplatno i svaki sudionik će dobiti potvrdu o završenoj edukaciji.

Cilj je kroz fundraising edukaciju pružiti im znanja i alate kako će svoju viziju i misiju predstaviti građanima i tvrtkama koji žele sudjelovati u društvenoj promjeni koju organizacija želi postići, a za koju joj je potrebna podrška kroz donacije u novcu, naravi i uslugama te ostale vrste podrške.

Dodatna vrijednost edukacije je mogućnost dobivanja novčanih nagrada za najbolje fundraising planove koje će sudionici natječaja pripremiti.

Cilj natječaja je predstavljanje misije organizacije potencijalnim donatorima (građanima i tvrtkama) videom u trajanju do 90 sekundi. Svoj video uradak možete prijaviti putem obrasca: NATJEČAJ ZA UDRUGE.

Video bi trebao dati odgovor na neka od sljedećih pitanja:

• Koji je konkretan doprinos njihove organizacije lokalnoj zajednici te koju društvenu promjenu žele vidjeti u svom okruženju?
• Zašto organizacija postoji i po čemu je prepoznatljiva?
• Što bi se dogodilo u njihovom okruženju da organizacije prestane djelovati?
• Kako organizaciju vide korisnici i dosadašnji donatori?
• Kako organizaciju vide zaposlenici i volonteri?
• Koji je njihov san, čemu teže i kako mijenjaju svijet na bolje?
• Koje su vrijednosti organizacije i kako ih demonstriraju kroz svoje aktivnosti, komunikaciju i odnose?
• Zašto bi se donatori povezali s misijom organizacije i donirali svoj novac i vrijeme za cilj koji organizacija želi postići?

Navedena pitanja služe kao putokaz, a u videu nije potrebno doslovno odgovarati na navedena pitanja niti će se video ocjenjivati po količini sadržaja, već po kvaliteti poruke i kreativnosti sadržaja. Pravila natječaja potražite na POVEZNICI.

Nagrađene organizacije bit će objavljene na službenoj internetskoj stranici i FB profilu Hrvatske zajednice županija, a pobjednici obaviješteni putem e-maila.

Novi predsjednik Županijske skupštine je Zoran Šikić iz redova HDZ-a. On je izabran većinom glasova na 3. sjednici Skupštine nakon što je prethodono dosadašnji predsjednik Antonio Vučetić ( lista DSU-HNS-HSLS) podnio neopozivu ostavku.

Na današnjoj sjednici Županijske skupštine prisegnulo je dvoje novih vijećnika.

Rajka Rađenović je iz redova pripadnika srpske nacionalne manjine, a njenim izborom  broj članova Županijske skupštine Zadarske županije povećava za 1 člana  i Županijska skupština Zadarske županije u ovom sazivu broji ukupno 38 članova.

 Također, umjesto  vijećnika Frane Vučetića (Most), koji je svoj mandat stavio u mirovanje, za člana Županijske skupštine s kandidacijske liste Mosta  određen je Branko Katić.

U nastavku sjednice prihvaćeno je Izvješće o radu upravnih tijela Zadarske županije za razdoblje siječanj – lipanj 2021. godine o kojem je govorio župan Božidar Longin.

Iz podnesenih izvješća upravnih tijela Zadarske županije vidljivo je da su u razdoblju siječanj – lipanj 2021. godini upravna tijela Zadarske županije obavila zadaće i poslovne aktivnosti predviđene Programom rada za 2021. godinu, a u skladu s nadležnostima te okolnostima epidemije COVID-19.

U nastavku sjednice prihvaćen  je polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Zadarske županije za 2021. godinu  kao i prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o poslovanju Županijske uprave za ceste Zadarske županije za razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2021. Godine. Prihvaćena je i Odluka o davanju suglasnosti na Izmjene i dopune financijskog plana Županijske uprave za ceste Zadarske županije za 2021. Godinu . Kako je pojasnio ravnatelj ŽUC-a Branko Kutija proračun te ustanove se povećao   u iznosu od 428.790 kn, zbog  sklopljenih sporazuma o sufinanciranju gradnje nogostupa u naselju Sikovo sa općinom sv Filip i Jakov i Općinom Novigrad za gradnju nogostupa u naselju Pridraga.

Vijećnici su usvojili Odluku o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Zadarske županije.

Naime, kako je 1. siječnja 2020. godine Zadarska županija počela obavljati povjerene poslove državne uprave i preuzela zatečene službenike i namještenike, pismohranu i drugu dokumentaciju te opremu i sredstva za rad dotadašnjeg Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji, bilo je potrebno uskladiti ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela Zadarske županije. Stoga je i donesena navedena Odluka. U odnosu na dosadašnji ustroj i nazive sada su povjereni poslovi državne uprave (osim poslova opće uprave) iz dosadašnjeg djelokruga Upravnog odjela za povjerene poslove državne uprave prenijeti u djelokruge drugih odgovarajućih upravnih odjela. Nastavno na promjene djelokruga poslova,  u manjoj mjeri promijenjeni su  i nazivi pojedinih upravnih odjela.

Tako su sada upravna tijela Županije:

1. Ured župana

2. Služba za unutarnju reviziju

3. Upravni odjel za pravne i zajedničke poslove

4. Upravni odjel za financije i proračun

5. Upravni odjel za javnu nabavu i upravljanje imovinom

6. Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove

7. Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove

8. Upravni odjel za gospodarstvo i turizam

9. Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i šport

10. Upravni odjel za pomorsko dobro, more i promet

11. Upravni odjel za zdravstvo

12. Upravni odjel za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku

13. Upravni odjel za opću upravu

Godišnja konferencija pod nazivom “Novi početak: optimizam, oporavak i otpornost”   započela je danas u zadarskom hotelu Kolovare.

Na otvaranju  programa, okupljenima su se uz predsjednicu APR-a Maju Dodić i voditeljicu Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violetu Simeonov Stančić obratili i gradonačelnik Grada Zadra Branko Dukić  te  župan Zadarske županije Božidar Longin.

„Politika je kolektivna djelatnost koja treba biti usmjerena donošenju odluka koje će pomoći rješavanju problema, i to onih koji se odnose na čitavo društvo. No u politici često polazimo od dijametralno suprotnih stavova i načela s kojima krećemo prema donošenju odluka i stoga je izuzetno važno znati kako komunicirati, kojim se mehanizmima poslužiti kako bismo uspjeli premostiti različitosti i pomiriti stavove, a s ciljem donošenja odluka čija će primjena rezultirati kvalitetnim i dobrim rješenjem za sve građane.“, istaknuo je večeras Božidar Longin dodajući kako je djelovanje Akademije za politički razvoj jako značajno: „Naša je država ipak još uvijek mlada. Prolazili smo, a i još uvijek prolazimo, kroz niz izazova u svim razvojnim fazama koje su stare demokracije prošle odavno, i to u znatno sporijem tempu. Životni ritam suvremenosti natjerao nas je na potpuno drugačiji način, na učenje u hodu, na brze prilagodbe. Najnoviji primjer jest pandemija koja još uvijek traje. Baš zato drago mi je da je tema konferencije usmjerena na propitkivanje koncepta oporavka i otpornosti. Vrijeme koje je pred nama traži stvaranje novih modela i komunikacije, i upravljanja, i socijalne povezanosti, novih modela razvoja općenito. Moramo prije svega uspostavljati dobru i kvalitetnu dvosmjernu komunikaciju jer samo iz dijaloga može se krenuti dalje u stvaranje bolje budućnosti.“, istaknuo je župan Longin.

U nastavku programa u panel raspravi na temu „Globalni izazovi oporavka: Klimatske promjene kao prilika?“ sudjelovao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić koji je danas bio i izaslanik Predsjednika Vlade RH.

Trodnevna konferencija donosi niz zanimljivih tema i sudionika među kojima će biti zastupnik u EU parlamentu Karlo Ressler, državni tajnik Šime Erlić, ravnatelj KBC-a Split Julije Meštrović, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a Damir Trut,  gradonačelnici Rijeke, Pule i Novske, brojni novinari i komunikacijski stručnjaci te sveučilišni profesori.

Akademija za politički razvoj (APR) je udruga koja primarno provodi programe edukacija i povezivanja mladih lidera i profesionalaca iz različitih sektora.