Adresa:
Božidara Petranovića 8, 23000 Zadar
Telefon:
023/350-350 (Centrala)
Službena email adresa:
zupanija@zadarska-zupanija.hr
Prilagodba pristupačnosti
U utorak, 28. studenoga 2023. godine u 10 sati, u Centru za razvoj i edukaciju Poličnik (Poličnik, Grabi 26), u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede Zadarska županija organizira Kolegij mediteranske poljoprivrede posvećen problematici vezanoj uz raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, a koji će se održati prema sljedećem dnevnom redu:
1. Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH
2. Digitalizacija raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH
3. Razno
Na Kolegiju će sudjelovati ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Ministarstva poljoprivrede Sandra Zokić sa suradnicima -načelnikom Sektora za poljoprivredno zemljište Igorom Miodragom i voditeljicom Službe za provedbu i kontrolu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države Silvijom Runje. S obzirom na činjenicu da nam se vrlo često poljoprivredni proizvođači obraćaju s upitima vezanim upravo za mogućnost i način korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH, održavanje ovakvog događanja smatramo odličnom prigodom u kojoj bi zainteresirani proizvođači mogli dobiti odgovor na sva pitanja od djelatnika nadležnog Ministarstva.
Pozivamo sve zainteresirane poljoprivrednike da se odazovu pozivu.
UPRAVNI ODJEL ZA
OPĆU UPRAVU
KLASA: 112-02/23-01/25
URBROJ: 2198-19/1-23-2
Zadar, 16. studenog 2023. godine
Na temelju članka 17. i 19. stavka 1. i članka 86. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 86/08, 61/11, 4/18, 112/19 – u daljnjem tekstu: Zakon), sukladno Pravilniku o unutarnjem redu upravnih tijela Zadarske županije („Službeni glasnik Zadarske županije“ broj 4/22 – u daljnjem tekstu: Pravilnik), u skladu s Planom prijma u službu u upravna tijela Zadarske županije u 2023. godini („Službeni glasnik Zadarske županije“ broj 3/23, 8/23, 11/23), a temeljem Odluke o raspisivanju javnog natječaja za prijam u službu vježbenika u Upravni odjel za opću upravu, Matični ured Zadar (KLASA: 112-02/23-01/25, URBROJ: 2198-19/1-23-1 od 16. studenog 2023. godine), pročelnik Upravnog odjela za opću upravu, raspisuje
JAVNI NATJEČAJ
za prijam u službu u Upravni odjel za opću upravu, Matični ured Zadar, radi obavljanja vježbeničke prakse, radno mjesto broj 267. iz Pravilnika:
- matičar - vježbenik, 1 izvršitelj, na određeno vrijeme od 12 mjeseci.
Vježbenici se primaju u službu na određeno vrijeme u trajanju vježbeničkog staža. Vježbenički staž traje 12 mjeseci. Vježbenik je dužan položiti državni ispit najkasnije do isteka vježbeničkog staža.
Vježbenici su osobe za završenim obrazovanjem određene stručne spreme i struke, bez radnog iskustva na odgovarajućim poslovima ili s radnim iskustvom kraćim od vremena propisanog za vježbenički staž, dakle s radnim iskustvom na odgovarajućim poslovima u trajanju kraćim od 12 mjeseci.
Kandidati za navedeno radno mjesto, pored općih uvjeta propisanih člankom 12. Zakona moraju ispunjavati i sljedeće posebne uvjete utvrđene Pravilnikom, i to:
- srednja stručna sprema upravne, ekonomske, hotelijersko-turističke struke ili gimnazija.
U službu ne može biti primljena osoba za čiji prijam postoje zapreke iz članka 15. i 16. Zakona.
U pisanoj prijavi na javni natječaj navode se podaci podnositelja prijave (ime i prezime, adresa prebivališta, broj telefona, e-adresa, isključivo za potrebe postupka) i uz pisanu prijavu potrebno je priložiti slijedeću dokumentaciju:
- životopis,
- dokaz o hrvatskom državljanstvu (ili preslika važeće osobne iskaznice ili putovnice ili vojne iskaznice ili domovnice),
- presliku rodnog lista,
- dokaz o ispunjavanju uvjeta stupnja obrazovanja (stručne spreme) i struke određene ovim natječajem: preslika svjedodžbe,
- dokaz o radnom iskustvu: elektronički zapis - u slučaju da je osiguranik podnio zahtjev u elektroničkom obliku preko korisničkih stranica Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje ili potvrda koju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na osobno traženje osiguranika izdaje na šalterima područnih službi/ureda Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje, o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje iz kojeg je vidljivo da kandidat nema radnog iskustva, odnosno da ima manje od 12 mjeseci radnog iskustva u odgovarajućem stupnju obrazovanja i struci određene ovim javnim natječajem, a koji zapis/potvrda ne smije biti stariji od 1 mjeseca,
- vlastoručno potpisana izjava da za prijam u službu ne postoje zapreke iz članaka 15. i 16. Zakona.
Osobni podaci kandidata obradit će se isključivo u svrhu provedbe javnog natječaja sukladno Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“ broj 42/18) i Uredbe (EU) 2016/679.
Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti dostavlja izabrani kandidat po obavijesti o izboru, a prije donošenja rješenja o prijmu u službu.
Sve isprave prilažu se u neovjerenom presliku, a prije donošenja rješenja o prijmu u službu izabrani kandidat predočit će izvornik.
Kandidati koji ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnom zakonu, dužni su u prijavi na javni natječaj pozvati se na to pravo, te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta iz javnog natječaja kao i sve dokaze kojima ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju, u kojem slučaju imaju prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.
Kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju sukladno članku 101. Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ broj 121/17, 98/19 i 84/21), dokazuje to potrebnim dokumentima. Dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju objavljeni su na stranici Ministarstva branitelja Republike Hrvatske https://branitelji.gov.hr/zaposljavanje-843/843.
Kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju sukladno članku 48. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata („Narodne novine“ broj 84/21), uz prijavu na natječaj dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti i sve potrebne dokaze iz članka 49. navedenog Zakona. Dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju objavljeni su na stranici Ministarstva branitelja Republike Hrvatske https://branitelji.gov.hr/zaposljavanje-843/843.
Kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju na temelju članka 48. f. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata („Narodne novine“ 33/92, 77/92, 27/93, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 94/01, 103/03, 148/13, 98/19) dokazuje to rješenjem ili potvrdom o priznatom statusu iz koje je vidljivo to pravo, te dokazom iz kojeg je vidljivo na koji način je prestao radni odnos kod posljednjeg poslodavca (rješenje, ugovor, sporazum i sl.).
Kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju na temelju članka 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne novine“ 157/13, 152/14, 39/18, 32/20) dokazuje to odgovarajućom javnom ispravom o invaliditetu na temelju koje se osoba može upisati u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom, te dokazom iz kojeg je vidljivo na koji je način prestao radni odnos kod posljednjeg poslodavca (rješenje, ugovor, sporazum i sl.).
Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju na temelju članka 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina („Narodne novine“ broj 155/02, 47/10, 80/10, 93/11), uz prijavu na natječaj, pored dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, nije dužan dokazivati svoj status pripadnika nacionalne manjine.
Osoba koja nije podnijela pravodobnu i urednu prijavu ili ne ispunjava formalne uvjete iz javnog natječaja ne smatra se kandidatom prijavljenim na javni natječaj.
Urednom prijavom se smatra prijava koja sadrži sve podatke i priloge navedene u javnom natječaju.
Osobe koje ne ispunjavaju formalne uvjete iz javnog natječaja kao i one koji nisu podnijele pravodobnu i/ili urednu prijavu o tome će biti obaviještene pisanim putem.
Javni natječajni postupak obuhvaća obaveznu prethodnu provjeru znanja i sposobnosti kandidata (pisano testiranje i intervju) na koju mogu pristupiti samo kandidati koji su podnijeli pravodobnu i urednu prijavu i koji ispunjavaju formalne uvjete iz javnog natječaja.
Riječni i pojmovni skupovi u ovoj Odluci koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnose se na jednak način na muški i ženski rod.
Na mrežnoj stranici Zadarske županije www.zadarska-zupanija.hr i na oglasnoj ploči Zadarske županije bit će dostupan opis poslova i podaci o plaći radnog mjesta koje se popunjava javnim natječajem, način obavljanja prethodne provjere znanja i sposobnosti kandidata, pravni i drugi izvori za pripremanje kandidata. Na navedenoj mrežnoj stranici te na oglasnoj ploči Zadarske županije, Božidara Petranovića 8, 23000 Zadar, bit će objavljeno vrijeme održavanja prethodne provjere znanja i sposobnosti kandidata najmanje pet dana prije održavanja provjere.
Pisane prijave na javni natječaj, s dokazima o ispunjavanju uvjeta, podnose se u roku od 8 dana od dana objave javnog natječaja u „Narodnim novinama“, na adresu: ZADARSKA ŽUPANIJA, Božidara Petranovića 8, 23000 Zadar s obaveznom naznakom „Prijava na javni natječaj za prijem u službu vježbenika u Upravni odjel za opću upravu – NE OTVARAJ“.
Prijava je podnesena u roku ako je prije isteka roka zaprimljena u pisarnici Zadarske županije, Božidara Petranovića 8, 23000 Zadar, a ako je prijava upućena poštom preporučeno ili predana ovlaštenom pružatelju poštanskih usluga kao preporučena pošiljka, dan predaje pošti, odnosno ovlaštenom pružatelju poštanskih usluga smatra se danom predaje javnopravnom tijelu kojem je upućena.
O rezultatima javnog natječaja kandidati će se izvijestiti dostavom rješenja o prijmu u službu izabranog kandidata u zakonskom roku.
Zadarska županija
U prepunom atriju Providurove palače u Zadru u četvrtak je održana završna konferencija projekta "Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar-Poluotok", poznatijeg kao obnova zadarske rive.
Projekt Lučke uprave Zadar obuhvatio je rekonstrukciju zaobalnog dijela Liburnske obale te obnovu obalnog zida Obale kralja Petra Krešimira IV., kao i dogradnju gata koji je vraćen u povijesne dimenzije. Iako je prošlo već neko vrijeme od završetka radova, koji su kraju privedeni mjesecima prije roka, za termin završne konferencije projekta simbolično je izabran tjedan kada Zadrani slave Dan grada kojem je riva jedan od simbola.
“Malo koji Zadranin nema svoju priču o rivi i zato je pred nama bio još veći izazov kako je učiniti ljepšom, a istodobno poštujući sve zahtjeve koje donosi ovako izazovan projekt. Dobili smo priliku, čast i veliku odgovornost. No zahvaljujući odličnoj koordinaciji našeg tima s izvođačima radova i stručnim nadzorom, slobodno mogu kazati kako je ovaj projekt uspješno i kvalitetno proveden i možemo biti ponosni na učinjeno”, ustvrdio je ravnatelj Lučke uprave Zadar Željko Knežević.
Knežević je zahvalio Vladi RH i resornom ministarstvu koji su od prvog dana stajali uz ovaj projekt, kao i svim djelatnicima Lučke uprave Zadar, njegovim prethodnicima na mjestu ravnatelja, Upravnom vijeću, Gradu Zadru i Zadarskoj županiji te svim građanima Zadra na strpljenju kojeg su pokazali prilikom izvođenja radova.
“Nije ovo bio običan projekt – a naša je generacija dobila tu čast da položi svoje ruke i obnovi još jednu zadarsku ikonu, dio duše ovoga grada. Time smo je sačuvali za generacije koje će na uređenoj rivi hraniti svoju ljubav prema Zadru. Uskoro nam slijedi i parterno uređenje Rive, hortikulturno i komunalno, ali s istim osjećajem odgovornosti za taj neprocjenjivi zadarski prostor”, poručio je gradonačelnik Zadra Branko Dukić.
Prema riječima župana Božidara Longina, ovo je jedan od najuspješnije provedenih EU projekata na području Zadarske županije.
„Projekt je to oko kojeg je vladalo potpuno zajedništvo, a koji je ujedno bio vrlo zahtjevan, ali je istodobno izveden sustavno, vrlo kvalitetno i u rokovima… Opjevanu zadarsku rivu učinili smo još ljepšim mjestom za šetnju. Zadarska riva nije tek obalni pojas, ona je za nas Zadrane, ali i ne samo za nas, puno više”, istaknuo je Longin.
Uz emotivnu, istaknuta je i financijska težina projekta čija je ukupna vrijednost iznosila 8,8 milijuna eura, od čega je 7,5 milijuna eura sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda, dok nacionalni doprinos iznosi 1,3 milijuna eura.
Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić čestitao je svima uključenima u projekt ističući kako tako kompleksan zahvat nije bilo lako provesti.
“A još pogotovo to učiniti u zadanim rokovima i financijama - to je iznimka na kojoj treba čestitati. Pored prilagođavanja svim propisima i sinkronizirane podrške Vlade, gradske i županijske uprave, najvažnije od svega bilo je imati naklonost javnosti jer riva je najvrjedniji identitetski prostor grada. Napravili ste operaciju u srcu zadarskog tkiva, koja je dirala u živuću emociju i sjećanje svakog Zadranina, do te mjere da se gledalo pomicanje svakog kamena i tu nije bilo mjesta za pogreške. I sve je napravljeno bez greške, svatko je u svojoj roli dao svoj obol i danas imamo novu rivu koja će tu stajati stoljećima”, naglasio je ministar Erlić.
Veliku podršku projektu od njegovih samih početaka iskazao je i državni tajnik za more i EU fondove u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver.
„Ovo je jedan od 25 projekata lučke infrastrukture koji su realizirani ili u realizaciji, a meni je osobno najdraži. Obnovljena riva je najljepši poklon Gradu Zadru za 10 godina članstva u EU. Zadarska riva nije samo kamen ili šetnica, već dio identiteta svih Zadrana i ponosan sam što će pružati vizuru najljepšoj obali u svijetu”, kazao je Bilaver na završnoj konferenciji projekta.
Ovom prigodom predstavljena je monografija „Zadarska riva – obnova“, u izdavaštvu Hanza Medije, koja obiluje atraktivnim fotografijama svih faza radova s kopna i iz zraka te donosi reportaže s gradilišta i razgovore s poznatim Zadrankama i Zadranima.
„Krenulo je spontano, kao zanimljiva i donekle provokativna novinarska tema, o neiskorištenom potencijalu zadarske rive. Takav pogled ”izvan struje” prvi nam je ponudio neprežaljeni kolega Nenad Marčev, a nakon njega sve se posložilo samo od sebe. Krenuli smo tražiti sugovornike koji žele nešto reći na temu sadašnjosti i budućnosti zadarske rive. Ali prije Marčeva i tridesetak Zadranki i Zadrana koje smo intervjuirali, na problem dotrajale i oštećene obale ukazao je Venci Jurin. Naš novinarski posao, započet te 2017. i završen ove godine, bio je da pratimo taj proces koji se nije smio zaustaviti”, istaknuo je urednik monografije, novinar Slobodne Dalmacije i portala zadarski.hr Ivicu Nevešćanina.
Jedan od poznatih Zadrana koji je u monografiji dao svoju viziju budućnosti ovog prostora je povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor Pavao Pavuša Vežić, dobitnik ovogodišnje Nagrade za životno djelo koju dodjeljuje Grad Zadar.
„Monografija me u svakom slučaju impresionirala, kao što će, vjerujem, impresionirati svakog tko je bude mogao pribaviti. To nisu samo suhoparni tekstovi koji obrađuju administrativnu stranu uređenja tog velikog zahvata, već je svaki od autora unio svoje emocije, svoju notu prisnosti s rivom“, istaknuo je Pavuša Vežić.
Prema riječima ravnatelja Lučke uprave Zadar, monografija će ostati pisani trag velebnog projekta obnove zadarske rive.
Odlični gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji nastavljeni su i u ranoj jeseni 2023. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana listopada u Zadarskoj županiji evidentirano je 62.825 zaposlenih što je povećanje za gotovo tri tisuće (4,3 posto) u odnosu na isti dan godinu ranije.
Odlične brojke u listopadu nadovezuju se na rujan ove godine u kojem je zabilježeno više od 65 tisuća zaposlenih te se time dodatno potvrdila dosad najbolja godina po pitanju broja zaposlenih, ali i po najmanjem broju nezaposlenih.
„Zadarska županija konstantno bilježi značajan rast gospodarskih aktivnosti što izravno utječe na povećanje zaposlenosti. Trend je vrlo pozitivan, a prema svim pokazateljima očekujemo da će i nastavak ove godine biti još bolji. Nastavljamo bilježiti rekordnu zaposlenost i rekordno nisku nezaposlenost, turistička godina je prema svim pokazateljima najbolja do sada i ona će zasigurno dati značajan doprinos gospodarskom rastu“, istaknuo je župan Božidar Longin podsjetivši kako Zadarska županija u okviru svojih proračunskih mogućnosti provodi niz aktivnosti kojima potiče rast poduzetništva.
„Poduzetnici iz naše županije napravili su u proteklom razdoblju značajan iskorak, pokazavši u velikoj mjeri inovativnost i tržišnu konkurentnost. Porast prosječnih plaća na razini županije uvelike je zasluga njihovih poslovnih aktivnosti. Da bismo zadržali trend rasta gospodarstva potrebno je održati investicijsku aktivnost te ćemo nastaviti s mjerama potpora za poduzetništvo“, najavio je župan.
Ako zaposlenost promatramo po gradovima i općinama, više od 70 posto radnog stanovništva je raspoređeno u tri najveća grada - Zadru, Biogradu i Benkovcu. Od ukupnog broja zaposlenih u listopadu, njih 38.665 (61,54 posto) radi u sjedištu županije, gradu Zadru. Slijede gradovi Biograd (3.498), Benkovac (3.010), Pag (1.331) i Nin (1.221) te općine Poličnik (1.127), Pakoštane (1.112), Sukošan (1.074), Preko (951) i grad Obrovac s 847 zaposlenih osoba.
Svi navedeni podaci potvrđuju činjenicu da je broj zaposlenih u Zadarskoj županiji tijekom posljednjih godina značajno porastao. Primjerice, u odnosu na 2014. godinu taj se broj povećao za 15 tisuća (31,2 posto), od čega je samo u posljednje dvije godine zabilježen rast od gotovo pet tisuća.
|
ZAPOSLENI |
ZADARSKA ŽUPANIJA |
|||||
|
STANJE NA DAN |
BROJ |
RAZLIKA |
INDEKS |
POVEĆANJE |
||
|
31.10.2014. |
47.878 |
100,0 |
||||
|
31.10.2015. |
48.451 |
573 |
101,2 |
1,2% |
||
|
31.10.2016. |
50.195 |
2.317 |
104,8 |
4,8% |
||
|
31.10.2017. |
52.493 |
4.615 |
109,6 |
9,6% |
||
|
31.10.2018. |
54.595 |
6.717 |
114,0 |
14,0% |
||
|
31.10.2019. |
56.195 |
8.317 |
117,4 |
17,4% |
||
|
31.10.2020. |
55.575 |
7.697 |
116,1 |
16,1% |
||
|
31.10.2021. |
57.903 |
10.025 |
120,9 |
20,9% |
||
|
31.10.2022. |
60.235 |
12.357 |
125,8 |
25,8% |
||
|
31.10.2023. |
62.825 |
14.947 |
131,2 |
31,2% |
||
Započeli su radovi na izgradnji Centra za koordinaciju palijativne skrbi Zadarske županije - Hospicija u Babindubu. Riječ je o jednom od strateških projekata Zadarske županije, vrijednom više od 2 milijuna eura pa je u obilasku radova već prvih dana bio župan Božidar Longin u pratnji zamjenika Šime Vickovića i pročelnika Marka Kolege i Daniela Segarića.
Projekt Hospicija pokrenut je prije četiri godine kada je država Zadarskoj županiji darovala zgradu bivše vojarne na Babindubu. Nakon što je uz pomoć Ministarstva zdravstva zatvorena financijska konstrukcija, proveden je postupak javne nabave i i izabran izvođač radova koji bi trebali trajati godinu dana.
„Radovi su počeli prije desetak dana i očekujemo da će biti provedeni u predviđenim rokovima. To je jedan od strateških projekata Zadarske županije, na kojem sam i osobno inzistirao i uložio puno energije zajedno sa suradnicima. Iznimno smo zadovoljni što smo uz pomoć Vlade RH uspjeli zatvoriti financijsku konstrukciju na čemu zahvaljujem predsjedniku Andreju Plenkoviću i ministru Berošu“, poručio je tom prigodom župan Longin dodavši da će Hospicij biti specijaliziran za pružanje palijativne skrbi. U njemu će se pružati sveobuhvatna zdravstvena, psihološka, socijalna i duhovna skrb s ciljem pružanja potrebne njege bolesnicima s neizlječivom bolešću.
„Projektom rekonstrukcije je predviđen smještaj deset postelja u pet dvokrevetnih soba. Uz sobe za smještaj bolesnika osigurani su prostorni uvjeti za rad multidisciplinarnog stručnog osoblja, te prateće i pomoćne prostorije. U prizemlju i na katu su sobe za smještaj bolesnika, sobe za rad i odmor stručnog osoblja, prateće i pomoćne prostorije“, najavio je župan.
Zgrada ima tri etaže (podrum, prizemlje i kat) i obnovit će se u postojećim gabaritima i arhitektonskom izričaju, uz ugradnju dizala i dogradnju terase kako bi se zadovoljile sve potrebe njenih budućih korisnika, a sukladno ishođenoj građevinskoj dozvoli.
Ugovorena vrijednost predmetnih radova radova na rekonstrukciji zgrade i uređenju okoliša s hortikulturom je 2.060.147,01 eura (s PDV-om), dok je predviđeni rok za izvođenje radova 12 mjeseci. Radove izvodi Krekić d.o.o. iz Bibinja, dok je uslugu stručnog nadzora nad izvođenjem radova provodi tvrtka GiN company d.o.o. Zadar.
U terminu od 30.11. do 03.12.2023. na Zagrebačkom velesajmu održat će se CROAGRO, međunarodni sajam poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije. CroAGRO je poljoprivredni sajam u Hrvatskoj koji se održava u zatvorenim, grijanim i uređenim prostorima po uzoru na najbolje europske sajmove poljoprivrede. Radno vrijeme Sajma je četvrtak - subota od 10 do 19 sati te nedjelja od 10 do 18 sati. Na Sajmu će se prezentirati visokotehnološki proizvodi i usluge svih relevantnih subjekata u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije uz B2B susrete i razmjenu iskustava i znanja. Osim izlagačkog dijela Sajam ima i prateći program – skupove, konferencije i radionice.
U sklopu Sajma održat će se i edukacije za poljoprivrednike korisnike potpora za IAKS mjere ruralnog razvoja i mlade poljoprivrednike koji su u obvezi odslušati navedene edukacije kako bi ostvarili pravo na isplatu potpore u skladu s odredbama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu („Narodne novine“, br. 25/23, 51/23, 56/23 i 65/23).
Stjecanje stručnog znanja o održivim praksama, agro-okolišna pitanja i inovacije vrlo su važna za promicanje gospodarskog rasta i razvoja ruralnih područja u Hrvatskoj, a posebice za poljoprivredne proizvođače. Sva poljoprivredna gospodarstva koja su prilikom podnošenja Jedinstvenog zahtjeva za potporu u 2023. godini zatražila plaćanje za eko sheme, proizvodno vezana plaćanja (PVP), IAKS mjere i mlade poljoprivrednike preuzeli su obvezu pohađanja izobrazbe. Edukacije za poljoprivredne proizvođače su besplatne, a provode ih savjetnici korisnici Intervencije 78.01. koji uključuju Upravu za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede („Savjetodavnu službu“), Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu te privatne savjetnike.
Edukacije će se održati prema sljedećem rasporedu:
Pozivamo poljoprivrednike da se prijave na edukacije putem mrežne stranice Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede: www.savjetodavna.hr/tecajevi ili klikom na naziv teme u tablici koji direktno vodi na stranicu pojedine edukacije. Izobrazbu prema Pravilnikom propisanoj tematici, ovisno o uvjetima intervencija Strateškog plana ZPP Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2027., može završiti nositelj ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, odnosno odgovorna osoba ili osoba ovlaštena od strane odgovorne osobe u slučaju ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednog gospodarstva.
Polaznici edukacije imaju besplatan ulaz na Sajam. Nakon prijave na edukaciju, na svoju e-mail adresu, prijavljeni korisnici će zaprimiti obrazac koji je potrebno zamijeniti za ulaznicu na blagajni Sajma.
Sukladno Planu rada Povjerenstva za zaštitu i promicanje prava pacijenata Zadarske županije za 2023.g. održani su sastanci članova Povjerenstva s ravnateljstvima Doma zdravlja Zadarske županije, Zavoda za javno zdravstvo Zadar i Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije. Cilj zajedničkih sastanaka je unaprjeđenje partnerskog odnosa sa zdravstvenim ustanovama Zadarske županije u svrhu bolje i učinkovitije zaštite prava pacijenata. Unatoč vrlo dobroj i učinkovitoj suradnji Povjerenstva i ravnateljstava zdravstvenih ustanova, zaključeno je da postoje i izazovi koje treba kontinuirano rješavati. Tijekom razdoblja pandemije koronavirusa tadašnje ograničavanje i zabrana nesmetanog protoka pacijenata dovelo je do otežanog pristupa zdravstvenoj zaštiti, a samim time i do smanjenja i kršenja prava pacijenata. Nedostupnost adekvatne zdravstvene zaštite u tom dramatičnom razdoblju je dovelo do gubitka povjerenja pacijenata u zdravstveni sustav. U dogovoru sa zdravstvenim ustanovama članovi Povjerenstva posjetili su na dane 09.10.23.g. Dom zdravlja Zadarske županije, 13.10.23.g. Zavod za javno zdravstvo Zadar te 02.11.23.g. Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije. Razgovorima na temu zaštite prava pacijenata članova Povjerenstva i ravnateljstava zdravstvenih ustanova utvrđeni su prioriteti kojima je primarna zadaća zaštita i sigurnost pacijenata prilikom ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu u njihovim ustanovama. Unatoč činjenici da ove tri ustanove pružaju vrlo veliki broj zdravstvenih usluga, broj pritužbi je vrlo mali. Većina ih se odnosi na lošu komunikaciju ili nedostatak kvalitetnih informacija na osnovu kojih bi pacijent mogao donositi odluke koje se tiču njegovog liječenja. U svrhu bolje komunikacije, koja je najčešći uzrok pritužbi, u svim je zdravstvenim ustanovama potrebno zajedničkim naporima pojačati komunikacijske vještine svih dionika u zdravstvenom sustavu. Činjenica je da pacijenti nedovoljno poznaju svoja prava, te da ih brkaju s pravima iz zdravstvenog osiguranja ili nekih drugih zakona, a ponekad i sa svojim željama. Stoga će promocija prava pacijenata i načini njihove zaštite biti jedan od ključnih zadataka Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata Zadarske županije.
U organizaciji Županijske komore Zadar, a u suradnji sa Županijskim komorama Dubrovnik, Split i Šibenik, u hotelu Kolovare u Zadru održana je panel rasprava pod nazivom „Upravljanje pomorskim dobrom u okviru nove zakonske regulative“. Panel je okupio brojne zainteresirane dionike, u provom redu predstavnike marina, luka, hotelijera, charter tvrtki, ugostitelja, ribarstva i marikulture, predstavnicima lokalnih uprava i samouprava, državnih i županijskih agencija, turističkih zajednica i ostalim zainteresiranih građana.
Cilj panela bio je poticanje razgovora o utjecaju primjene novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama na upravljanje pomorskim dobrom s aspekta ključnih dionika gospodarstva na koje se odnosi.
Okupljene je u ime Zadarske županije pozdravio zamjenik župana Šime Vicković naglasivši da Zadarska županija ima obvezu odgovornog upravljanja pomorskim dobrom.
„S obzirom na činjenicu da je more jedan od naših najvrjednijih resursa, a pomorsko dobro njegova granica s kopnom, moramo učiniti sve što je u našoj moći da pronađemo kvalitetan kompromis i održimo ravnotežu između njegova gospodarskog korištenja i očuvanja. Znamo da upravljanje pomorskim dobrom podrazumijeva i održavanje, i unapređenje, ali i brigu o gospodarskom korištenju temeljem koncesija. Županija svake godine donosi godišnji plan upravljanja pomorskim dobrom, a ja se usudim reći da je naše dosadašnje upravljanje bilo uspješno te da je naš promišljen i sustavan strateški pristup rezultirao činjenicom da smo uspjeli postići vrlo dobar gospodarski razvoj, osobito onaj na području marikulture, ali i održati razinu zaštite prilično visokom“, ustvrdio je Vicković dodavši da nova zakonska regulativa, o kojoj se danas raspraljalo na panelu, i županiji i jedinicama lokalne samouprave donosi znatno veću odgovornost, ali ujedno i nešto što se pokazalo izuzetno nužnim do sada – više alata za nadzor.
„Kao svaka novost, i nova zakonska regulativa tražit će određeno vrijeme prilagodbe za sve dionike, no nadam se da će u konačnici pridonijeti održivosti kao ključnom pojmu za upravljanje pomorskim dobrom u cjelini. Zadarska će županija, to mogu sa sigurnošću reći, nastaviti propise provoditi odgovorno i sustavno kao i do sada“, poručio je zamjenik Vicković.
Na panelu je sudjelovao i Josip Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture koji je najavio da se uskoro očekuje donošenje jednog od najvažnijih pravilnika, onoga o upravljanju i građenju na pomorskom dobru.
„Vlada će donijeti posebnu uredbu o građenju na pomorskom dobru. Znači, neće važiti Pravilnik o jednostavnim građevinama nego posebna uredba koja će u obzir uzeti i pejzaž, utjecaj na okoliš, određene karakteristike područja na kojem se planira građenje. Time ćemo spriječiti devastaciju obale i okoliša. Smatramo da ćemo na taj način postići ravnotežu između razvoja te očuvanja pomorskog dobra i okoliša“, najavio je Bilaver i ponovio da će svim građanima pomorsko dobro i dalje biti dostupno, odnosno da se plaže neće ograđivati niti moći naplaćivati.
Uz Bilavera, na panel raspravi sudjelovali su još i Filip Rogošić, direktor tvrtke LUKA SPLIT d.d. i predsjednik Udruženja luka i brodara HGK, Goran Ražnjević, predsjednik Uprave ILIRIJA d.d., Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI d.d., Roko Vuletić, direktor ISKRA BRODOGRADILIŠTE 1 d.o.o., te Lav Bavčević, izvanredni profesor s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.