Župan Božidar Longin sudjelovao je u Splitu na sastanku Vlade i turističkog sektora kojem je presjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković i na kojem je predstavljen novi zakonski okvir za razvoj turizma.

Župan Longin izvijestio je kako u Zadarskoj županiji trenutno boravi oko 160.000 gostiju, te da su brojke u prvih šest mjeseci ove godine bolje od rekordne 2019. godine .

”Po broju dolazaka imamo 12,93% više , a po broju noćenja smo već za 14,17% premašili prvih šest mjeseci 2019. godine. Ako ne bude negativnih iznenađenja, očito je da bi Zadarska županija mogla ostvariti promet veći nego u rekordnoj 2019. godini, odnosno više od 15 milijuna noćenja i više od 2 milijuna dolazaka.”- rekao je župan.

Dodao je kako nas je najviše gostiju  posjetilo iz Njemačke, Slovenije, Poljske, Austrije, Češke, Slovačke i Mađarske te da su to su sve auto-gosti, što, kako je naveo,  čini važnom našu dostupnost i dobru prometnu povezanost.

Tome je dodao da je povećan promet u Zračnoj luci Zadar te u nautičkom turizmu.

Ukazao je i na sve veći problem ilegalnih iznajmljivača smještaja i rada na crno, ali i naveo kako je u tijeku izrada Strategije razvoja turizma Zadarske županije do 2030. godine s kojom se želi postići povećanje kvalitete turističke ponude i razvoj cjelogodišnjeg održivog turizma.

 “Vrlo je jednostavno uočiti nelegalno iznajmljivanje, npr. imamo određeni broj kapaciteta u pojedinom mjestu, a kada pogledamo prijavu koja ide kroz eVisitor, dolazimo do vrlo zabrinjavajućeg podatka, da četrdeset posto gostiju uopće nije prijavljeno. Moramo znati i uz te koji nisu prijavljeni, a imaju kategorizaciju, imamo i određeni broj objekata, koji još uvijek nemaju kategorizaciju, a primaju goste i dalje oglašavaju svoje apartmane. Nelegalno iznajmljivanje stvara razne probleme, od komunalnih, pa sve do razvijanja određene destinacije. Ne znamo koliko gostiju stvarno posjeti našu destinaciju te ne znamo koliki je stvarni broj dolazaka i noćenja, a samim time ne znamo ni koliko nam je infrastrukturno opterećenje (čistoća, struja, voda, odvodnja, parkirališta, itd.) i na kraju ne znamo da li je postojeći turizam već postao ekološki neodrživ i treba li uopće odobravati nove smještajne kapacitete. Nemamo realne podatke tko sve trenutno boravi u destinaciji, a to predstavlja i veliki sigurnosni problem. Raspolažemo potpuno krivim podatcima, stoga i priprema svake sljedeće turističke sezone ne može biti odrađena kvalitetno. Velika je odgovornost na svima nama i jedino s takvim stavom se možemo nadati snažnijoj državi i boljem poslovnom okruženju za održivi razvoj turizma i drugih legalnih gospodarskih djelatnosti.”- istaknuo je župan Longin na sastanku u Splitu.

Predstavljajući dosadašnje rezultate ove turističke sezone na sastanku Vlade i turističkog sektora u Splitu, premijer Andrej Plenković je kazao da je ostvareno 10,2 milijuna dolazaka i 46,8 milijuna noćenja, što je pet posto više dolazaka i jedan posto više noćenja nego u istom razdoblju lani. Što se tiče turističkog prometa u predsezoni, ove godine bio je bolji za 11 posto u dolascima i 12 posto u noćenjima nego prošle godine, koja je bila rekordna.

„To je dio realizacije koncepta Hrvatske kao cjelogodišnje turističke destinacije“, istaknuo je.

Hrvatski je turizam, kroz zajednički rad svih turističkih djelatnika u suradnji s Vladom, pokazao i otpornost u krizama i konkurentnost i strateško usmjerenje prema održivom razvoju, poručio je i dodao da je Hrvatska 18. turistička destinacija svijeta. 

Naveo je da je ukupni iznos investicija u turizmu u posljednjih osam godina procijenjen na 6,25 milijardi eura, a do 2030. Vlada je osigurala 1,3 milijarde eura za financiranje projekata održivog turizma.

Po prvi puta osigurana su bespovratna europska sredstva i za javni i za privatni sektor od 290 milijuna eura samo iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Uz to, za razvoj zdravstvenog turizma osigurano je 60 milijuna eura iz državnog proračuna.

„Cilj nam je da zakonski propisi budu jednostavni, prohodni i razumljivi, sa svrhom i ciljem da turizam od toga ima puno koristi“, poručio je predsjednik Vlade pozivajući sudionike sastanka da upozore na eventualne prepreke kako bi se prije konačnog usvajanja podzakonskih akata  to ispravilo.

Nakon mjeseci intenzivnih radova, završena je sanacija glavnog lukobrana i gata u luci Ražanac. Ovaj značajan projekt obuhvaća dio rive uz prometnicu te 75 metara dug lukobran kao i 30 metara dug gat.

„To što danas ovdje u Ražancu otvaramo drugu luku u našoj županiji dovoljno govori o tome kolilko smo aktivni kada je u pitanju lučka infrastruktura. U nju smo u posljednjih pet godina u našoj županiji uložili gotovo 50 milijuna eura i to dovoljno govori koliko skrbimo o ovdašnjem stanovništvu. Ova luka u Ražancu ima epitet sigurne luke. I to je najvažnije. Jer kada se s Velebita sjuri bura, bez obzira što je ona sada lijepa i divna i krasna, najvažnija je uvijek sigurnost“- rekao je župan Zadarske županije Božidar Longin na svečanom otvaranju obnovljene  luke u Ražancu.

Zadovoljstvo dovršetkom  radova u luci Ražanac bio je i Damir Jordan, načelnik Općine Ražanac.

„Nakon dovršetka prve faze sanacije, sada nam slijedi i druga faza, a to je zamjena školjere za koju je već napravljena projektna dokumentacija. Čeka se odobrenje sredstava od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Županijske lučke uprave te postupak javne nabave. Nadam se da će radovi na drugoj fazi što prije započeti kao i početak projektiranja treće faze, odnosno dogradnje rive sa izgradnjom novog gata i 50-ak novih komunalnih vezova što je po meni i cilj. Osigurati svim ljudima da ostanu ovdje u Ražancu živjeti i raditi sa svojim obiteljima.“

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, prema riječima državnog tajnika Josipa Bilavera,  podržat će drugu i treću fazu radova. Bilaver je pritom rekao kako je u posljednjih osam godina u lučku infrastrukturu te plaže i šetnice duž naše obale, uloženo preko 400 milijuna eura.

„Mogu ovdje najaviti da idemo dalje sa ovim projektima. I dalje ćemo podržavati izgradnju i druge i treće faze, ali isto tako i izgradnju niza šetnica i plaža koje smo dosada provodili na području Općine Ražanac, Zadarske županije te diljem naše obale. Idemo dalje sa renesansom na našoj obali jer nam je stalo da se maksimalno poveća sigurnost, ali i izgled samog mjesta. Ovaj projekt osim sigurnosti pruža i jednu lijepu vizuru mjestu Ražanac što on i zaslužuje“ – kazao je Bilaver.

Vrijednost ovog projekta iznosi 952.725 eura i 86 centi s PDV-om, a isti je sufinanciran sredstvima  Županijske lučke uprava Zadar, resornog ministarstva i Općine Ražanac.

Na današnjoj svečanosti otvaranja novog lukobrana i gata nazočni su bili saborski zastupnici Nikolina Baradić i Ante Babić, zamjenik župana Šime Vicković, potpredsjednik Županijske skupštine Željko Šoša, zamjenik ravnatelja Županijske lučke uprave Vedran Zrilić te brojni drugi uzvanici.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je posjetio Sali na Dugom otoku te u pratnji župana Božidara Longina i načelnika Općine Sali Zorana Morovića obišao obnovljenu i uređenu luku Sali, novootvorenu Hrvatsku knjižnicu i čitaonicu Sali, kao i Tvornicu ribljih konzervi Mardešić.  
U posjetu Dugom otoku uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, predstojnik ureda predsjednika vlade Zvonimir Frka-Petešić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver, saborski zastupnici Nikolina Baradić i Ante Babić, potpredsjednik Županijske skupštine Željko Šoša, zamjenik župana Šime Vicković te brojni drugi. U novoj su ga  luci  dočekali mnogobrojni Saljani, predvođeni pulićima »Tovareće mužike« i članicama KUD-a »Sloga«.
Obraćajući se nazočnima, premijer Andrej Plenković,  prvi predsjednik Vlade koji je posjetio Sali nakon 35 godina, kazao je da je novi  lukobran najveća pojedinačna investicija u zadnjih nekoliko desetljeća,   da je projekt vodoopskrbe u Zadarskoj županiji u tijeku, te najavio realizaciju za četiri godine.
Podsjetivši da je novi lukobran investicija vrijedna 12 milijuna eura i najveća na otoku u zadnjih nekoliko desetljeća dodao je i to da je  Vlada uložila sredstva i u ceste na otoku, kao i komunalnu infrastrukturu, od sanacije deponija, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, niza aktivnosti važnih za odvodnju i pročistač.
Istaknuo je da je veliki broj infrastrukturnih projekata napravljeno za otok, da je napredak vidljiv te najavio još projekata :
„Da dobijete širu sliku, u našem mandatu je u hrvatske otoke uloženo 3,4 milijarde eura“, rekao je Plenković.
Predsjednik Vlade istaknuo je kako je voda za svaki otok najbitnija, te da Vlada subvencionira brodove vodonosce sa 100 tisuća eura godišnje, ali da to nije rješenje u današnje vrijeme.
Kako je rekao, Hrvatska je reorganizirala sve svoje strateške zadaće i radi ogromne investicije u infrastrukturu, ne samo cestovnu, obalnu i energetsku, već mora učiniti ključne napore u vodno-komunalnoj infrastrukturi, kako bi, između ostalog, na području Zadarske županije uključila i otoke.
Kazao je da je veliki projekt ulaganja u vodoopskrbu u Zadarskoj županiji u tijeku te da je planirano da investicija bude realizirana za 4 godine te će i Dugi otok tada imati pitku vodu.
 
„Siguran sam da će se svi Saljani složiti da je život na otocima znatno teži od života na kopnu, prije svega zato što ovise o hirovitoj prirodi. Stoga je kvalitetna i pouzdana lučka infrastruktura nužna kako bi se otočanima život barem malo olakšao.“, rekao je župan Božidar Longin u svom govoru dodajući da dosadašnja lučka infrastruktura u Salima nije zadovoljavala ni trenutne ni buduće sigurnosne potrebe.  
„Bilo je, dakle, nužno pristupiti dogradnji prije svega radi lokalnoga stanovništva, ali i radi brojnih gostiju koji su iz godine u godinu sve brojniji. Sama realizacija ideje je bila brza i - konkretna. Županijska lučka uprava imala je spremnu projektnu dokumentaciju, a Vlada RH, snažno nas je podržala u tome, kao uostalom i u svim našim strateškim projektima.  U konačnici - dobili smo novu, modernu luku vrijednu oko 12 milijuna eura, čija je gradnja s 85 % financirana iz EU fondova kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija. Resorno je Ministarstvo financiralo preostalih 15 % na čemu i ovaj put iskreno zahvaljujem.“, naveo je župan Longin.
Dodao je da je za brojne otočne projekte, uglavnom one infrastrukturne, uloženo  više od 3 milijarde eura.  
„ Donošenjem Zakona o otocima, ali i uvođenjem posebnog Integriranog teritorijalnog programa za otoke, hrvatska Vlada je pokazala svoju predanost konkretnom rješavanju otočne problematike. Sinergija koju donose ovakve priče svakako je primjer za razvoj ne samo naše županije, već čitave Hrvatske.“, istaknuo je župan Longin.  
 
Govoreći o novoj rivi i lukobranu, kompleksnom projektu kojeg je provela Županijska lučka uprava,  načelnik Općine Sali Zoran Morović rekao je da radovi nisu bili ni kratki niti jednostavni i zahvalio Saljanima na strpljenju.
„Zbog ulaska u Nacionalni park Kornati omiljena smo destinacija među nautičarima. Gradnjom lukobrana naš je porat tako siguran cijele godine, a naše ljepote još pristupačnije“, poručio je Morović.

Foto: vlada.hr

Na temelju provedenog Javnog poziva za financiranje uređenja i opremanja dječjih igrališta iz Proračuna Zadarske županije za 2024. godinu  (KLASA: 601-02/24-01/1, URBROJ: 2198-18-24-3 od 29. veljače 2024. godine) objavljenog 29. veljače 2024. godine, Zadarska županija objavljuje rezultate Javnog poziva

Na Javni poziv za sufinanciranje izgradnje sunčane elektrane za proizvodnju električne energije u kućanstvu na području Zadarske županije za 2024. godinu pristiglo je 56 prijava za sufinanciranje izgradnje sunčane elektrane za proizvodnju električne energije u kućanstvima, za vlastitu potrošnju. U skladu s odredbama Javnog poziva Povjerenstvo je utvrdilo da 33 prijave ispunjavaju sve uvjete te će se iz proračuna Zadarske županije odobriti sredstva u ukupnom iznosu od 100.000,00 eura.

Pozitivno ocijenjeni prijavitelji mogu ostvariti bespovratna sredstva Zadarske županije u iznosu do 40% prihvatljivih troškova ulaganja, maksimalno do 4.000,00 eura po kućanstvu.

Na temelju provedenog Javnog poziva za sufinanciranju izgradnje sunčane elektrane za proizvodnju električne energije u kućanstvu na području Zadarske županije za 2024. godinu (KLASA: 391-03/24-01/1, URBROJ: 2198-18/2-24-3 od 12. veljače 2024. godine) objavljenog 13. veljače 2024. godine, Zadarska županija objavljuje rezultate Javnog poziva

Svečanom sjednicom općinskog vijeća obilježen je Dan Općine Kolan i blagdan Gospe Karmelske-Karmenice.

U nazočnosti izaslanika predsjednika Sabora RH, saborskog zastupnika Ivana Dabe, državnog tajnika Tomislava Družaka, saborskog zastupnika Zvonimira Troskota, zamjenika župana Šime Vickovića te drugih uzvanika općinski načelnik Šime Gligora i predsjednik općinskog vijeća Ante Zubović uručili su zahvalnice ovogodišnjim laureatima.

Nagrada za životno djelo posthumno je dodjeljena Vjencislavu Oštariću, a zahvalnice su dobili KUD Bartol Kašić, Erika Nagyova Petrikova, Ivan Balabanić, Vesna Mirčić, Marin Oštarić, učenici Martina Prtorić, Mia Fabijanić, Marta Gligora, Elena Paladina, mentorica Ksenija Datković, učenici Lukas Gligora, Lucija Oliverić i Fran Baričević, školska odbojka i školski nogomet OŠ A.G. Matoš Novalja i Rukometni klub Pag.

“Ovu našu najzapadniju općinu krasi ljepota, ali prije svega ljudi koji drže do svoje tradicije i običaja. Iz izlaganja načelnika vidljivo je koliko je Zadarska županija prisutna u svim projektima na području Općine, a ima ih zaista puno. Naše ustanove kontinuirano surađuju s ovom općinom- ŽUC skrbi o cestama, ŽLU priprema novi projekt vezan uz lučku infrastrukturu, a Natura Jadera dva nova pilot projekta. Istaknuo bih svakako i stalne napore Vlade RH za razvoj otoka i podsjetio da je od 150 milijuna eura iz ITU mehanizma, 25,6 milijuna namijenjeno otocima Zadarske županije, među kojima je i Pag, a za sada je definirano 7 projekata kroz prvu fazu ocjenjivanja” - poručio je zamjenik župana Šime Vicković.

Osvrnuvši se na proteklo razdoblje, načelnik Općine Kolan Šime Gligora rekao je kako je ova općina u zadnjih nekoliko godina ostvarila niz važnih projekata od izmjene prostornog plana do uvođenja raznih mjera poput ograničenja visine objekata I smanjenje broja smještajnih jedinica po objektu što bi trebalo realizirati većom kvalitetom tih jedinica. Naveo je I niz zahvata na komunalnoj infrastrukturi I prometnicama, povećanje razine zdravstvene zaštite I slično.

U svom izlaganju izdvojio je četiri veća projekta na kojima se kontinuirano radi i čija realizacija će do kraja godine doći do, kako je rekao,  jedne zaokružene cjeline:

“ Dječji vrtić u Kolanu se gradi kao matični vrtić za 40 djece. Površine oko 650 m2 sa pripadajućim uređenjem okoliša i dječjim igralištem. Projekt koji je došao do faze provedbe, odnosno do potpisivanja ugovora sa izvođačem radova koji je planiran do kraja ovog mjeseca. Ostalo je još ugovoriti nadzor i nabavu opreme.  Rok gradnje je godinu dana. Vrijednost investicije je oko 2 300 000 € od kojih je jedan dio osiguran kroz NPOO i Program otoka, a drugi dio će se financirati kreditom preko HBORa gdje smo uspjeli ishodovati sufinanciranu kamatnu stopu u maksimalnom iznosu.

Lučica Mandre – projekt koji pripremamo u suradnji sa Županijskom ličkom upravom. Izrađen je idejni projekt, napravljeni su geomehanički istražni radovi, dobiveno je rješenje da nije potrebno raditi studiju utjecaja na okoliš te je sve spremno za zahtjev za lokacijskom dozvolom. Projekt je podijeljen u 4 faze te je u planu do kraja ove godine ishodovati lokacijsku dozvolu i građevinsku dozvolu za prvu fazu. Dobila bi se lučica koja bi bila otporna na sve vremenske uvjete sa oko 140 komunalnih vezova i vanjskim vezom. Investicija je procijenjena na 2 500 000 €. “, rekao je načelnik Gligora dodavši još  projekt izgradnje Društvenog centra Carova kuća koji je zamišljen  kao centar u kojem će svoj dom naći prvenstveno Etnografska zbirka, ali i prostor koji će postati centar kulturnih zbivanja i prostorije koje će koristiti udruge za svoj redoviti rad te Aglomeraciju Mandre.