Na Sveučilištu u Zadru danas je s radom započeo znanstveni skup „1100 godina od spomena Tomislava kao kralja i kontinuitet hrvatske državnosti“, koji se u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Hrvatskim državnim arhivom i Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika organizira u povodu 1100. obljetnice spomena kralja Tomislava (925.), prvog hrvatskog vladara okrunjenog kraljevskom titulom. Upravo je priznanje Tomislava od pape Ivana X. učvrstilo položaj Hrvatske u europskom kontekstu zapadne kršćanske civilizacije i označilo važan korak u oblikovanju njezina političkog identiteta.

Papa Ivan X. sazvao je 925. godine Prvi splitski sabor, događaj koji se u povijesti smatra ključnim za hrvatsku samostalnost i međunarodno priznanje. O njegovu značaju te o kontinuitetu hrvatske državnosti kroz proteklih jedanaest stoljeća, tijekom trodnevnog skupa u Zadru, Ninu i Biogradu na Moru, izlagat će dvadesetak znanstvenika iz različitih područja – povijesti, arheologije, geografije, prava, književnosti i jezikoslovlja. Svečanost otvaranja održana je jutros u sveučilišnoj kapeli sv. Dimitrija.

Sudionike su pozdravili predsjednik Organizacijskog odbora, prof. dr. sc. Ante Uglešić, koji je zahvalio svim izlagačima i institucijama na podršci, te rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, koji na skupu sudjeluje i kao izlagač.

Rektor Faričić istaknuo je da obilježavanje 1100 godina od spomena hrvatskog vladara Tomislava kao kralja nije samo povijesna obljetnica, nego i prilika za promišljanje o hrvatskom identitetu i državnosti u širem europskom kontekstu.

„To je papa koji je prije pontifikata bio ravenski nadbiskup i dobro je poznavao zbivanja na istočnoj obali Jadrana. Nije slučajno oslovio Tomislava kao kralja, niti je to pogreška njegova ureda. Ne trebamo iz te činjenice stvarati mitove, ali je ne smijemo ni obezvrjeđivati“, rekao je Faričić.

Dodao je da je upravo ova obljetnica prigoda za povijesnu retrospektivu hrvatske državnosti i identiteta kroz različite znanstvene discipline, naglasivši pritom da Hrvatska, iako malena brojem i površinom, ima neprocjenjivo mjesto u mozaiku europske civilizacije – kao narod koji baštini antičke korijene, kršćanske vrijednosti i bogatu kulturnu raznolikost.

Gradonačelnik Zadra Šime Erlić podsjetio je kako su skup i popratna izložba u Klovićevim dvorima važan podsjetnik na hrvatsku državnost i kulturnu baštinu, od prvih narodnih vladara do moderne Republike Hrvatske.

„Vjerujem kako će upravo ovaj skup rezultirati novim spoznajama o formiranju i kontinuitetu hrvatske državnosti, a sve nas potaknuti na još gorljivije njegovanje našeg hrvatskog identiteta i kulture za generacije koje dolaze“, rekao je Erlić.

Župan Josip Bilaver u svom se obraćanju posebno osvrnuo na značenje kralja Tomislava i kontinuitet hrvatske državnosti kroz burna povijesna razdoblja. Poručio je kako je ovo okupljanje prigoda za dublje promišljanje o državnom, kulturnom i duhovnom kontinuitetu hrvatskog naroda.

„Kralj Tomislav u duhu našega naroda simbol je političke svijesti, crkvene povezanosti s tadašnjom Europom i vojne snage“, rekao je Bilaver.

Dodao je da će brojna izlaganja tijekom ovih dana zorno pokazati da hrvatska državnost nije bila linearna ni neprekinuta u institucionalnom smislu, ali da su kontinuitet političkog identiteta, jezične i kulturne posebnosti te težnja za suverenitetom i slobodom bile trajne konstante kroz stoljeća.

U svom obraćanju, župan Bilaver naglasio je kako hrvatska povijest, premda isprepletena složenim političkim okolnostima i razdobljima neslobode, svjedoči o neuništivosti ideje državnosti. Od ranosrednjovjekovne kneževine i kraljevstva, preko personalne unije s Ugarskom, borbi za autonomiju u doba Habsburške Monarhije, sve do stvaranja moderne hrvatske države u 20. stoljeću – kroz sve te epohe ostao je živ osjećaj pripadnosti i svijesti o nacionalnom identitetu.

„Danas, 1100 godina nakon Tomislavove krunidbe, dužnost nam je ne samo slaviti prošlost, nego i iz nje crpiti snagu i mudrost za budućnost. Naš kontinuitet državnosti nije samo povijesna činjenica, nego i zalog odgovornosti prema generacijama koje dolaze“, zaključio je Bilaver.

Pozdravne riječi uputili su i zadarski nadbiskup mons. Milan Zgrablić, savjetnica predsjednika Republike Hrvatske Jadranka Žarković te akademik Stjepan Ćosić, koji je plenarnim predavanjem „Hrvatska kruna i regnum kao temelji političkog identiteta“ otvorio radni dio skupa.