Većina ljudi nasilje povezuje isključivo sa fizičkim zlostavljanjem. Međutim, agresivnost se vrlo često manifestira i u obliku verbalne komunikacije koja uključuje vrijeđanje, korištenje pogrdnih riječi i ponižavanje što može imati jednako teške posljedice. Društvene mreže postale su pogodno tlo za vrijeđanje, a žrtva tog verbalnog nasilja može biti bilo koja žena, bez obzira na obrazovanje, starosnu dob, nacionalnost ili položaj u društvu. Neke skupine žena posebno su na meti verbalnog nasilja primjerice djevojke, političarke, novinarke, sportašice ili žene iz javnog života. Upravo su o ovoj temi na panelu „Bole li riječi“ u Zadru govorile potpredsjednica Sabora RH Sabina Glasovac, vijećnica u Skupštini Zadarske županije Nevenka Marinović, novinarka HRT-a Zrinka Grancarić, natjecateljica u body buildingu i fitness trenerica Vanja Tokić, voditeljica grupe za maloljetničku delikvenciju Službe kriminalističke policije PU Zadarske Ljiljana Gašperov-Dujmović, zamjenica ravnateljice Centra za socijalnu skrb Zadarske županije Martina Buljat i stručna radnica Odjela za djecu, mladež i obitelj Amanda Šikić-Vernik. Sve sudionice su bile složne u činjenici da žene kasno prepoznaju verbalno nasilje koje obično vodi do onog fizičkog, da kroz razne poslove često trpe i kritike i omalovažavanja, da se nasilje najčešće pojavljuje u krugu obitelji, a posebno veliki problem predstavljaju  razne komunikacijske platforme putem kojih se širi neprimjerena komunikacija. Zato treba javno govoriti o tom problemu, upozoravati i djecu učiti od malih nogu o primjerenoj odnosno neprimjerenoj komunikaciji. Govorilo se o tome kako prepoznati verbalno nasilje, u kojem ga trenutku prijaviti policiji i koja je uopće granica za toleranciju. Na nasilje svakako treba reagirati, suprotstaviti se bilo kakvom obliku verbalnog nasilja i poraditi na sebi kako bi stekli samopouzdanje.

Panel je u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama  organizirala Dalmatinska podružnica HUOJ-a predvođena voditeljicom Vlatkom Vučić-Marasović te u suradnji s Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Zadarske županije i Narodnim muzejem Zadar.

Odlični gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji nastavljeni su i u ranoj jeseni 2022. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana listopada u Zadarskoj županiji evidentirano je 60.235 zaposlenih što je povećanje za preko dvije tisuće (2.332 ili 3,9 posto) u odnosu na isti dan godinu ranije kada je bilo 57.903 prijavljenih građana.

Odlične brojke u listopadu nadovezuju se na rujan ove godine u kojem je zabilježeno više od 62 tisuće zaposlenih, točnije 62.349 (rast od 4,5 posto) te se time dodatno potvrdila dosad najbolja godina po pitanju broja zaposlenih, ali i po najmanjem broju nezaposlenih.

„Zadarska županija konstantno bilježi značajan rast gospodarskih aktivnosti što izravno utječe na povećanje zaposlenosti. Uz turizam, dodatan iskorak ostvaren je u sektoru ribarstva i marikuluture, a vodeći smo u Hrvatskoj po investicijama u obnovljive izvore energije što je posebno važno istaknuti u kontekstu globalne energetske krize“, kaže župan Božidar Longin te najavljuje da će se na županijskoj razini nastaviti s potporama gospodarskom sektoru.

„Da bismo zadržali trend rasta gospodarstva potrebno je održati investicijsku aktivnost. Zadarska županija u proteklom je razdoblju imala niz aktivnosti i mjera za potpore poduzetništvu, a u tijeku je javni poziv za poticanje razvoja start-up tvrtki. To je jedna nova mjera bespovratnog sufinanciranja razvojnih tvrtki namijenjena njihovom osnaživanju kapaciteta i povećanju konkurentnosti“, istaknuo je župan.

U tekstu Javnog poziva objavljenog na mrežnoj stranici Zadarske županije opisani su uvjeti i način provedbe ovog Programa. Krajnji rok za podnošenje prijava je 05. prosinca 2022. godine.

Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije - AGRRA u suradnji s Lučkom Upravom Jonskog mora - Lukom Taranto provodi projekt ECOWAVES u sklopu programa INTERREG ADRION 2014. - 2020. u području održivih regija. U sklopu projektnih aktivnosti održalo se predstavljanje eko otoka i meteo stanice za mjerenje kakvoće zraka koji su postavljeni u lukama Gaženici u Zadru i Vela Lamjana u Kalima.

„Glavni nam je cilj zaštita okoliša Jadranskog mora gdje su glavni rizici onečišćenja ilegalno odlaganje otpada s brodova, kao i neadekvatno upravljanje otpadom. U tu su svrhu nabavljeni mobilni ekološki otoci koji omogućuju njegovo selektiranje, recikliranje, a time i smanjenje troškova i količina otpada u samoj luci“, kazao je tom prigodom ravnatelj AGRRA-e Ivica Pintur.

Nabavljena je i meteo stanica koja mjeri kakvoću zraka.

„Kakvoća zraka utječe na ljudsko zdravlje i na okoliš. Visoko tehnološka oprema je vrijedna nešto manje od 700.000 kuna. Ovo je samo jedan od projekta koje ćemo u budućnosti provoditi zajedno s Lučkom upravom.“, dodao je Pintur te naglasio kako je značajnu potporu projektu dala i Zadarska županija.

„Uz zahvalu AGRRA-i što nas je uključila u projekt, moram istaknuti kako nam je on donio velike koristi. Detektirali smo nedostatke te smo napravili sve potrebne iskorake, program i nabavu potrebne opreme kako bi luku Gaženica napravili još boljom“, poručio je  ravnatelj Lučke Uprave Zadar Željko Knežević. Nabavljena meteo stanica je montirana na krovu zgrade.

„Podaci s meteo stanice bit će uskoro dostupni na našoj web stranici, a nabavljena je i senzorika kojom je moguće detektirati 4 različita štetna plina, pomična je i služit će za cijelo područje Lučke uprave. Dva eko otoka koristit će se u Gaženici i Lamjani kojima će se reciklirati različite vrste otpada“, rekao je Knežević te dodao kako je u sklopu Interreg Italija-Hrvatska projekta SUSPORT – SUStainable PORTs napravljena nadstrešnica sa solarnim panelima i baterijama za spremanje prikupljene energije te punjačem za električne automobile. Osim punjenja, putem solarnih panela će se dobiti oko 30 kW struje koja će se koristiti za osvjetljavanje luke Gaženica. Za realizaciju aktivnosti Lučka uprava je dobila 500.000 eura iz SUSPORT projekta.

Postavljanje mobilnih ekoloških otoka služi za selektivno odvajanje otpada. Izdvojenim sakupljanjem i odlaganjem otpada u ekološke otoke omogućuje se iskorištavanje tih sirovina te smanjenje količine otpada koji se odlaže u luci. Na taj se način postižu značajne uštede te se smanjuje negativan utjecaj na okoliš korištenjem postojećih sirovina i štednjom energije. Krajnji cilj je održivo gospodarenje otpadom u kojem se sav koristan otpad reciklira te se stavlja naglasak na važnost održivog upravljanja okolišem u skladu s prioritetima projekta.

Stalno rastuća koncentracija putnika u luci zahtijeva i sve veću brigu o kvaliteti zraka jer ona utječe na okoliš i u konačnici na zdravlje ljudi. Senzori za praćenje kvalitete zraka doprinijet će poboljšanju kvalitete zraka s ciljem smanjenja štetnih posljedica na okoliš, ljudsko zdravlje te povećanje ekološke održivosti lučkog područja.

„Projekt ECOWAVES vrijedan 2.114.750,00 eura će pomoću transnacionalnog pristupa doprinijeti očuvanju i smanjenju onečišćenja, te će razviti transnacionalnu strategiju usmjerena k upravljanju otpadom i oformiti transnacionalnu mrežu za zaštitu okoliša unutar lučkog područja“, rekla je voditeljica projekta ECOWAVES iz AGRRA-e Ivana Dević.

Projekt ECOWAVES se provodi od 1. ožujka 2020. do 28. veljače 2023. godine.

U Velikoj vijećnici Zadarske županije održana je redovna sjednica Stožera civilne zaštite Zadarske županije pod predsjedanjem načelnika Stožera Šime Vickovića. Za razliku od posljednjih nekoliko sastanaka kad je u prvom planu bila borba protiv pandemije koronavirusne bolesti, Stožer je ovaj put raspravljao o redovnim aktivnostima službi poput izvješća o ljetnoj protupožarnoj sezoni te pripremi za zimsku sezonu.

Zapovjednik vatrogasne zajednice Zadarske županije Matej Rudić izvijestio je o protupožarnim aktivnostima tijekom ljetne sezone, istaknuvši da je godina bila vrlo izazovna pogotovo zbog suše i velikih vrućina. Unatoč tome, vatrogasne postrojbe sve su požare na području naše županije držale pod kontrolom i nije bilo većih materijalnih šteta niti ljudskih žrtava.

Uoči zimske sezone, istaknuto je kako unatoč globalnoj energetskoj krizi ne bi trebalo doći do značajnijih poteškoća u odvojanju redovnih aktivnosti na našem području. Naglasak će biti stavljen na održavanje prometnica kako bi se promet i u razdoblju zimskih padalina mogao odvijati nesmetano i sigurno za sve sudionike.

Pri kraju sjednice, okupljenima su predstavljeni rezultati istraživanja „Utjecaj otvorenih požara na kvalitetu tla i vode (2019. – 2022.)“. Istraživanje je predstavio prof.dr.sc. Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upozorivši, uz ostalo, da će globalno zatopljenje produljiti sezonu požara i da se mora preventivno djelovati kako bi se spriječile teže posljedice za okoliš.

Pod sloganom Zadarska županija - čista županija tijekom 2022. godine sufinancirano je 15 projekata zaštite okoliša i prirode koje provode udruge, od čišćenja podmorja i plaža do uređenja okoliša, edukacija i škola u prirodi. Ukupno je za tu namjenu izdvojeno 100.000,00 kuna, a financirani su projekti udruga diljem županije. Od zaštite flore i faune na plažama u Zatonu, čišćenja poljskih i šumskih putova u Silbi, uklanjanja morskog otpada u Telašćici i ekoloških akcija na Zrmanji pa do sufinanciranja rada Zelenog telefona, koji služi kao servis građanima za prijavu okolišnih problema.

Uz navedene aktivnosti, znatna financijska sredstva, gotovo 900 tisuća kuna, izdvojena su za projekte očuvanja mora. Kontrola kakvoće mora tako je provedena na više od 100 plaža diljem županije, a financirane su i aktivnosti praćenja kakvoće morskog okoliša putem uzorkovanja mora za područja marikulture, luka te lokacija ispuštanja otpadnih voda na području županije.

Znatna financijska sredstva izdvojena su za sanaciju divljih i neusklađenih odlagališta otpada (140.000,00 kuna), a ono što je najvažnije, tijekom 2023. godine očekuje se početak rada Centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim te postupno zatvaranje i sanacija odlagališta otpada Diklo, kao i svih ostalih odlagališta otpada na području Zadarske županije. Za provođenje tih aktivnosti u proračunu za 2023. godinu predviđen je iznos od 1,35 milijuna eura.

„Sve navedene aktivnosti provodit će se i u idućoj godini, ali i neke nove, od kojih izdvajamo sufinanciranje projekata zaštite zraka u sklopu kojeg će postojati i mogućnost izgradnje i uređenja biciklističkih staza kao doprinos zdravom načinu života. Zadarska županija planira sufinancirati i projekte ublažavanja posljedica klimatskih promjena, primjerice ozelenjivanjem prostora“, najavljuje pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Olivio Meštrović.

Uz to, očekuje se intenziviranje ulaganja u solarne i vjetroelektrane s čime je povezano donošenje Izmjena i dopuna županijskog Prostornog plana i izrada karte pogodnosti područja za iskorištavanje obnovljivih izvora energije.

„Zadarska županija je vodeća u Hrvatskoj po investicijama u obnovljive izvore energije što je posebno važno istaknuti u kontekstu globalne energetske krize. To je jedan važan dio gospodarskih aktivnosti koji je rezultat promišljenog planiranja i pravodobne izrade strateških dokumenata koji su otvorili vrata investicijama u obnovljive izvore energije. Svjesni smo koliko je održivi razvoj važan te radimo na tome da u skoroj budućnosti budemo 'zelena', odnosno ekološka županija “, poručio je župan Božidar Longin.

Izgradnja Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije; fotografija: Eko d.o.o.

229,1 milijuna eura, odnosno 1,73 milijarde kuna iznosit će županijski proračun za 2023. godinu, potvrdili su vijećnici Županijske skupštine. Proračun Zadarske županije (bez proračunskih korisnika) iznosit će 43,4 milijuna eura, od čega su izvorni prihodi Zadarske županije 21 milijun eura.

Proračun je zadovoljio pet ključnih komponenti: razvojnu, socijalno-demografsku, gospodarsku, kulturno-sportsku te izdvajanja za zaštitu i spašavanje, poručio je župan Božidar Longin predstavljajući proračun.

Dodao je kako su u proračunu obuhvaćeni važni razvojni projekti, od izgradnje Hospicija na Babindubu, Skloništa za napuštene i izgubljene životinje, Poljoprivredno-edukacijskog centra i Centra za školjkarstvo Zadarske županije. Predviđena su i sredstva za projekt energetske obnove zgrade Srednjoškolskog đačkog doma Zadar, izgradnju nove Medicinske škole u Zadru, završetak izgradnje dnevnih bolnica i Centra za gospodarenje otpadom.

Na današnjoj sjednici prihvaćeni su Godišnji program rada upravnih tijela Zadarske županije za 2023. godinu, Plan djelovanja Zadarske županije u području prirodnih nepogoda za 2023. godinu, kao i Program javnih potreba za obavljanje redovite djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja, Stanice Zadar za 2023. godinu.

Zadarski je kraj jedinstveni spoj Velebita i Mediterana. Njegova kulinarska baština odraz je prirodno-zemljopisnih osobitosti, ali i burnih povijesnih mijena. Tradicionalna kuhinja zadarskog kraja temelji se na svježim lokalnim namirnicama, mnogo svježeg povrća i mahunarki (sočiva), jednostavnoj  pripremi s dodatkom maslinova ulja i vrlo malo začina i začinskog bilja. Meso se jelo i uglavnom kuhalo (lešo), a riba često pripremala na gradele ili na brudet. Od slastica najznačajnije su fritule, kroštule i štrudl.

Tradicionalna jela zadarskog kraja zadovoljavaju sve kriterije suvremene prehrane, temelje se na lokalnim namirnicama i imaju visoku zdravstvenu vrijednost. Usprkos tome sve više uzmiču pred globalnom industrijom hrane. Kako bi očuvali i promovirali kulinarsku baštinu zadarskog kraja i potaknuli uključivanje tradicionalnih jela u suvremenu turističku ponudu, odlučili smo pokrenuti CUHaCHA Zadar CookingFest – festival tradicijskih jela Zadarske županije.

Festival će se održati u Ulici Šimuna Kožičića Benje, u petak, 2. prosinca 2022. godine u vremenu od 12 do 15 sati.

CUHaCHA Zadar CookingFest je jedna od aktivnosti u okviru Interreg projekta CUHaCHA – EnhanCing Sustainable ToUrism Development througH Culinary HeritAge (Program Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. – 2020.). Glavni cilj projekta CUHaCHA je ojačati i očuvati identitet zajedničke kulinarske baštine programskog područja i pridonijeti razvoju turizma. Vodeći partner projekta je Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA (HR), a ostali partneri na  projektu su Zadarska županija, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta Hercegovačko – Neretvanske županije – Kanton (BiH) i Općina Tivat (Crna Gora).

Na festivalu će se moći probati tradicijska jela: dagnje na buzaru, bakalar na bilo, orzo i fažol, line sipe, pašticada s njokima i štrudl od skute.

Hranu će pripremati kuhar restorana Foša Saša Began, a sudjelovat će i restorani Trattoria Mediterraneo, Salsa Rossa i OPG Fabijanić s Paga. Pripremljena hrana će se dijeliti posjetiteljima festivala.

Na ostalim štandovima poljoprivredni proizvođači iz Zadarske županije prodavat će svoje proizvode - sir, maslinovo ulje, suhe smokve, prošek.

Zadovoljstvo nam je pozvati vas na CUHaCHA Zadar CookingFest. Radujemo se vašem dolasku!

Vozni park Liburnije obogaćen je s 21 novim autobusom proizvedenim po najsuvremenijim standardima, u što su se danas mogli uvjeriti sudionici završne konferencije za medije projekta „Nastavak nabave novih autobusa za Liburniju d.o.o.“, održane u Centru za kreativne industrije u Zadru.

Radi se o projektu vrijednom ukupno 49.450.000,00 kuna, od čega 33.500.000,00 kuna sufinancira Europska unija iz Kohezijskog fonda. Nabava 21 novog autobusa financirana je u okviru Drugog poziva za sufinanciranje nabave autobusa za pružanje usluga javnog gradskog prijevoza, nakon što je kroz prvi poziv Liburnija 2019. godine dobila prvih 25 autobusa.

Ove godine nabavljeno je 6 gradskih niskopodnih, 12 prigradskih visokopodnih, 1 prigradski visokopodni autobus s podiznom rampom za invalide te 2 prigradska visokopodna autobusa. Svi novi autobusi prilagođeni su osobama s invaliditetom i proizvedeni prema normi EURO VI, stoga će imati pozitivan utjecaj i na okoliš.

„Stavljam naglasak na to da će 359 tona ugljičnog dioksida biti manje u našoj atmosferi na godišnjoj razini. Zajedno s prvih 25 autobusa, to je otprilike 2 tone dnevno manje CO2“, istaknuo je direktor Liburnije Edvin Šimunov koji je usporedio staru i novu flotu kroz priču o ružnom pačetu koje je postalo labud.

Projekt „Nastavak nabave novih autobusa za Liburniju d.o.o.“ završen je čak godinu dana prije ugovorenog roka, 31. prosinca 2023. godine.

„Čestitke timu Liburnije, rijetkost je da netko prije završi projekt, pogotovo u ovo vrijeme poremećaja u dobavnim lancima. Ne treba previše govoriti o tome koliko su Zadar i Zadarska županija uspješni u povlačenju bespovratnih EU sredstava, ali napomenut ću kako u samom SAFU-u imamo skoro 80 ugovora vrijednih preko 1,4 milijardi kuna. No na tome ne stajemo, već nam sada slijedi Nacionalni plan oporavka i otpornosti i novo financijsko razdoblje“, istaknuo je Dragan Jelić, vršitelj dužnosti ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU.

U voznom parku Liburnije dosad je bilo 88 autobusa, od kojih 30 starijih od 15 godina, s preko 25,5 milijuna prijeđenih kilometara. Nakon nabave novih autobusa prosječna starost vozila koja su u dnevnoj upotrebi pala je ispod 5 godina.

„Prije nekoliko godina bio sam predsjednik Nadzornog odbora Liburnije pa iz prve ruke znam s kakvim se poteškoćama suočavala. Razina kvalitete pružanja usluga te sigurnosti putnika i vozača postala je neusporediva kroz samo nekoliko godina. S ukupno 46 novih autobusa, nabavljenih u tri godine, obnovljene su tri četvrtine voznog parka Liburnije. Ostvareni su svi ciljevi – od sigurnosti vozača i putnika preko podizanja kvalitete usluga javnog prijevoza i smanjenja C02 do uštede u troškovima održavanja vozila“, istaknuo je zamjenik gradonačelnika Ante Babić.

Podizanje kvalitete usluga javnog prijevoza kroz anegdotu je prikazao zamjenik župana Šime Vicković.

„Prije 20 godina dok sam kao učenik putovao do škole poznavao sam svaku rupu na putu od Zemunika do Zadra zbog stanja autobusa. Danas možemo vidjeti da je to jedan velebni vozni park“, poručio je Vicković.

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver prisjetio se prvih sastanaka s direktorima tvrtki za javni prijevoz.

„Kad smo ih pitali koliko im autobusa treba, bili su malo sramežljivi i nitko nije prelazio brojku od 15. Iz Ministarstva smo ih ohrabrili i složili kvalitetan program. U dva poziva povukli smo ukupno preko 900 milijuna kuna europskih sredstava i obnovili cjelokupnu flotu autobusa u 9 velikih gradova u Hrvatskoj. Od tih 900 milijuna kuna, 100 milijuna kuna je otišlo Zadru, a od 600 novih autobusa 46 je dobila Liburnija, naglasio je Bilaver dodajući kako je prosinac kao mjesec darivanja najbolje započeti s ovakvim poklonom Liburniji i svim stanovnicima Zadarske županije.

Pod motom  " Zajedno smo jači" Udruga tjelesnih invalida Zadarske županije obilježila je Međunarodni dan osoba s invaliditetom.

„Udruga okuplja 750 članova, a svima nam je nedostajalo malo druženja koje je dvije godine bilo prekinuto zbog korone“, istaknuo je predsjednik udruge Željko Županović i posebno zahvalio Zadarskoj županiji na kontinuiranoj pomoći.

 Okupljanju  je nazočio je i  župan Božidar Longin u čijoj su pratnji bili pročelnici Josip Vidov i Marko Kolega, a nazočna je bila i državna tajnica Marija Pletikosa. Župan je ovom prilikom k naglasio da  županija zapošljava osobe s invaliditetom te da je riječ o izuzetno  vrijednim ljudima.

„Danas bi ja na ovaj način apelirao i drugim ustanovama i institucijama, pa i privatnim tvrtkama da zaposle invalide , da se oni asimiliraju u društvo jer kad se čovjek osjeća da je manje vrijedan to je jedan najgori osjećaj koji može biti. ”- istaknuo je župan.

Udruga tjelesnih invalida Zadarske županije na poseban je način zahvalila dugogodišnjoj djelatnici Zadarske županije Dubravki Dragaš koja je do odlaska u mirovinu uz ostalo radila i s udrugama te svojim predanim  radom i angažmanom uvelike pomagala rad ove udruge koja okuplja socijalno osjetljivu populaciju.

U Općoj bolnici Zadar bolnici prigodnom svečanošću otvorena je nova Angio sala koja je financirana sredstvima Ministarstva zdravstva. Radi se o tehnologiji najnovije generacije koja uvodi nove kliničke mogućnosti, a da pri tom koristi najniže doze zračenja.

„Nova sala predstavlja sustav koji je u potpunosti prilagođen pacijentima i liječnicima, a inovativnim načinom upravljanja postiže se brži rad kod kompleksnih postupaka liječenja bolesti srca i krvnih žila. Naglasak je na znatno sniženom zračenju što je od velikog značaja za pacijenta, ali i zdravstvene djelatnike koji su svakodnevno izloženi zračenju“, istaknuo je pročelnik Službe za interne bolesti, voditelj Odjela za kardiologiju OB Zadar dr. Dražen Zekanović.

Dodao je kako je  pacijentima  sada osigurano da se na najsuvremeniji način liječe.

„ Infarkt se dešava svima, obično u neobično doba dana – rano ujutro ili jako kasno, a tad naši timovi stižu da bi spasili čovjeku život. Pri tom ugrožavaju i svoje zdravlje jer su izloženi zračenju. Zato je ova moderna sala i važna za njihov život i rad jer je doza zračenja znatno smanjena.” Istaknuo je dr. Zekanović

Sredstva za nabavku uređaja osigurana su iz decentraliziranih sredstava za decentralizirane funkcije u zdravstvu, osiguralo ih je Ministarstvo zdravstva, a vrijednost uređaja je gotovo 4,6 milijuna kuna.

„Proces nabavke nove Angio sale trajao je tri do četiri mjeseca, no sad imamo najsuvremeniji uređaj za rađenje perkutalnih intervencija ne samo u Zadru ili Dalmaciji već i šire“, istaknuo je ravnatelj OB Zadar, dr. Željko Čulina dodajući da je  Odjel za kardiologiju  jedan od  najboljih odjela, ne samo unutar OB Zadar nego i šire.

„Sigurno će i nova Angio sala pomoći u razvoju Odjela i pružanja pomoći sadašnjim i budućim pacijentima., rekao je  dr. Čulina

I župan Božidar Longin naglasio je kako je Odjel za kardiologiju jedan od  najkvalitetnijih Odjela Opće bolnice Zadar.

„ Mogli bismo zaključiti da to i mora biti baš tako jer oni su ti koji brinu o našem najznačajnijem organu, o onoj našoj „pumpici“ bez čijeg dobroga rada nema života. Pjesnici bi rekli da nema ni ljubavi, a ona je također jedno od „pogonskih goriva“ ljudskog života. „

Dodao je kako je ova investicija dio  sjajne priče koja je kroz dvije godine donijela našoj bolnici 50 milijuna kuna vrijedne investicije.

„Ova visoka brojka potvrda je i kvalitetne komunikacije i kvalitetne suradnje županijske i državne razine koja, a vidimo to i danas, rezultira unapređenjem zdravstvene zaštite za sve naše građane. U kontekstu suradnje, moram istaknuti i niz uglednih pojedinaca, sportaša te gospodarstvenika koji su nesebično donirali sredstva za kupnju medicinske opreme i uređaja, za opremanje pojedinih bolničkih odjela. Sve takve akcije, u kojima zajedno radimo u općem interesu svih naših građana, su hvalevrijedne jer predstavljaju iznimnu sinergiju kroz koju do izražaja dolazi humanost i sve one temeljne ljudske vrijednosti koje, pritisnuti tegobama svakodnevice, možda ponekad i zaboravimo, a ne bismo smjeli.“, dodao je još župan Longin.

„Uvijek naglašavam da je Zadarska bolnica jedna od najboljih u Hrvatskoj poglavito na nivou sekundarne zdravstvene zaštite i sigurno ne pretjerujem kad kažem da se može stati uz bok tercijalnim zdravstvenim ustanovama. Kardiologija je zasigurno jedna od takvih djelatnosti gdje pacijenti mogu dobiti jednaku skrb kao bilo kojem Sveučilišnom centru u Hrvatskoj“, zaključio je državni tajnik dr. Silvio Bašić, koji  je naglasio kako zadarska kardiologija može već sada nositi naziv Centar izvrsnosti.