Sjednica Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija održana je u srijedu 24. kolovoza u Varaždinskoj županiji. Raspravljalo se, između ostalog, o aktualnostima iz djelokruga Ministarstva financija, raspolaganju državnom imovinom te višegodišnjem programu katastarskih izmjera građevinskih područja za razdoblje 2021.- 2030.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić najavio je sastanak s ministrom financija Markom Primorcem kako bi se detaljno raspravile inicijative lokalne i regionalne samouprave. Također, istaknuo je važnost pitanja raspolaganja državnim zemljištem. „Decentralizacija državnog zemljišta, odnosno raspolaganje državnim zemljištem je odluka koja se donosi najbliže građanima, odnosno na razini županija. Time se znatno ubrzava aktivacija državnog zemljišta“, zaključio je.

Župan Zadarske županije  Božidar Longin upozorio je sporost u rješavanju predmeta kada je riječ o nekretninama u državnom vlasništvu, a koriste ih županije ili njihove ustanove, te da bi se takvi predmeti  trebali puno brže rješavati, a ne da se čeka četiri ili pet godina kao što je to slučaj sada.

Upitan o porastu cijena energenata, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak rekao je da su oni u županiji osigurani do kraja godine: „U Varaždinskoj županiji smo još početkom godine osigurali isporuku dovoljne količine energenata, i to nakon što smo već tada uočili porast cijena od 50 do 70 posto. Teško je reći što nose jesen i zima po pitanju online nastave u školama, no mi smo spremni za sve mogućnosti“, poručio je Stričak.

Podsjetio je i na nedavne krize u Varaždinskoj županiji: prirodnu nepogodu tuču koja je nanijela ogromne štete cijelom hrvatskom cvjećarstvu, do nedavne masovne prometne nesreće, pri čemu su službe žurno reagirale i spasile brojne živote. „Vjerujem da ćemo dobro surađivati i razgovarati sa svim hrvatskim županijama te Vladom Republike Hrvatske“, zaključio je župan Stričak.

„Svjedoci smo porasta cijena energenata kako u školstvu, tako i u zdravstvu za 70 - 80 posto, čak i više. U Brodsko-posavskoj županiji smo obnovili 23 škole i sve bolničke zgrade našeg bolničkog sustava i to se pokazalo ispravnim. Tu su uštede energije bile i do 72 do 75 posto“, dodao je župan Marušić.

Predstavnici Državne geodetske uprave predstavili su Višegodišnji program katastarskih izmjera građevinskih područja za razdoblje 2021.-2030. Provedbom aktivnosti iz Programa osigurat će se ažurni podaci o nekretninama u građevinskim područjima u Republici Hrvatskoj i područjima oko građevinskih područja koji su važni za razvoj gradova i općina, županija i države te u kojima se obavlja više od 80 % gospodarskih aktivnosti, a koji su nužni za nesmetan promet nekretninama, prostorno planiranje i gradnju, za poslove zaštite prirode i okoliša i održiv razvoj.

Za datum obilježavanja 20. godina Hrvatske zajednice županija izabran je 28. travnja 2023., a svečanost će ugostiti Primorsko-goranska Županija.

Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća oko 20 izaslanstava kod križa u dvorištu župne crkve sv. Nikole gdje je molitvu odrješenja predvodio župnik don Damir Juričin, otvaranjem 20 milijuna vrijednog poslovnog objekta Kelava d.o.o. u gospodarskoj zoni Murvica jug, tvrtke braće Stanka i Tomislava Kelave za ograde i ogradni sustav Betafence, te dodjelom godišnjih nagrada i svečanom sjednicom Općinskog vijeća pred brojnim  uzvanicima obilježena je  29-godišnjica Dana općine Poličnik i nebeskog zaštitnika Glavosjeka sv. Ivana Krstitelja .

„Zavaljujući odlukama načelnika Davora Lončara kojem je ovo osmi mandat, i Općinskog vijeća od siromašne općine prije 29 godina, malog naselja na kraju grada, postali smo simbol uspješnosti u razvoju, ulaganjima i zapošljavanju, ne u našoj županiji već u cijeloj Lijepoj Našoj“ rekao je Darijo Buljat, predsjednik OV-a.

Općinski načelnik Davor Lončar sa čak 28 godina staža o učinjenom u proteklom razdoblju je rekao:

„Poličnik je u zadnjih 10 godina "narastao" za 230 stanovnika i sad u općini živi 4.700 stanovnika. Izgradili smo još jedan vrtić u kojima ukupno imamo oko 200 djece i nitko nije na čekanju. Boravak vrtićke djece sufinanciramo s 80%, sufinanciramo učenički prijevoz i svake godine od 50 do 70 studenata“.

Općina Poličnik poznata je kao općina u koju ljudi doseljavaju, u kojoj mlade obitelji ostaju, a sve zahvaljujući otvaranju radnih mjesta i stvaranja kvalitetnih uvjeta za život.

„Trenutno se gradi oko 100 obiteljskih kuća, većina su to mladi. I turistima je ovo područje sve primamljivije, a svojevrsni je Bingo da se nakon dugogodišnjih priželjkivanja gradi 50-ak milijuna kuna vrijedna nova 110kWh trafostanica“, dodao je Lončar istaknuvši i podatak kako je izgrađeno  sedam novih poslovnih subjekata, a u nadolazećoj godina gradit će se još šest novih.

Državni tajnik Šime Erlić rekao je kako je općina Poličnik jedan od hrvatskih primjera koja je najviše napravila iza Domovinskog rata jer je uz dobro vodstvo imala dobru suradnju sa županijom i Vladom.

„U ovdašnjim zonama je otvoreno 2.000 radnih mjesta te je ovo općina u kojoj postoji najveći interes mladih za život na ovim prostorima“, poručio je Erlić.

Župan Božidar Longin govorio je o županijskim ulaganjima u općini te  istaknuo podatak da je u protekloj godini isplaćena pomoć za 71 novorođeno dijete.

„Upravo se Općina Poličnik izdigla među najsnažnije nositelje aktivnosti vezanih uz uspostavu novih jezgri gospodarskih aktivnosti u Zadarskoj županiji i u mnogočemu postala primjer uspješne pripreme i provedbe plana razvoja poslovnih zona. Te aktivnosti Zadarska je županija pomagala od samog početka, a svakako da će i ubuduće pratiti programe općine vezane uz razvoj gospodarskih djelatnosti. Nadalje, županija je i ove godine dodjeljivala financijske potpore za razvoj poljoprivrede ovdašnjim poljoprivrednicima i poljoprivrednim gospodarstvima.“- istaknuo je Longin. 

U ime saborskih zastupnika obratio se Rade Šimičević, a u ime načelnika i gradonačelnika Tomislav Klarić, gradonačelnik Bakra.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković u svom obraćanju posebno je istaknula lokalni uspjeh u povlačenju sredstava iz Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo, najviše u zaobalju hrvatskog Jadrana kad je riječ o investicijama u preradu proizvoda ribarstva i akvakulture.

Najsvečaniji trenutak bio je dodjela čak 16 općinskih javnih priznanja. Općinsku nagradu dobili su: tvrtka Aluflexpack novi d.o.o.; Ante Zdrilić iz Ruplja za 51 davanje krvi; kuglač Niko Lulić iz Gornjeg Poličnika; Roko Strika za brončanu medalju na Prvenstvu Europe za kadete u hrvanju; sportski plesači David Kevrić iz Dračevca Ninskog i Mirta Barić iz Poličnika; mladi atletičar Jakov Bubić iz Briševa; plivač Šimun Zdrilić iz Briševa.

Općinske zahvalnice dobili su: Samantha Alić iz Gornjeg Poličnika, Laura Kovačević iz Poličnika, Lana Zdrilić iz Ruplja, Tamara Ukalović iz Suhovara, Zara Crnjak iz Murvice i Vita Savić iz Briševa (sve za odličan uspjeh u osmoškolskom obrazovanju); Lea Zdrilić iz Ruplja za odličan uspjeh u srednjoškolskom obrazovanju; Josip Rončević iz Briševa za odličan uspjeh pri studiranju na riječkom Fakultetu zdravstveni studija.

U kulturno-umjetničkom programu pored klape Koporan nastupili su plesački par, učenica Mirta Barić i učenik David Kevrić, te talentirani gitarist Borna Štulić.

Već tradicionalno, posljednjeg vikenda u kolovozu, u Kolanu na Pagu održana je 6. Fešta od sira.

Uz registrirane otočne proizvođače sira, na Fešti su izlagali i ostali otočni i županijski izlagači delicija, pa su domaćini i njihovi gosti mogli uživati i u domaćem pršutu, medu, vinima, džemovima, aromatičnim uljima, mastima na bazi maslinovog ulja i ostalim autohtonim delicijama te proizvodima ovog dalmatinskog kraja.

Na školskom igralištu u Kolanu ove godine na prigodnim štandovima svoje proizvode predstavilo je 34 izlagača. Domaćini ove 6. Fešte od sira su Udruga proizvođača paškog sira na čelu s predsjednicom Martinom Pernar Škunca, TZ Općine Kolan s direktoricom Sarom Čemeljić te Općina Kolan s načelnikom Šimom Gligorom.

„Svi znamo da manifestacija Fešta od sira znači promociju Općine Kolan i prilika je da vas ugostimo u samom centru otoka Paga, u Kolanu. Naravno da Fešta od sira najviše služi u promociji njegovog veličanstva, paškog sira, i to ne samo kao brenda otoka Paga, već Zadarske županije i same RH. Posljednje dvije godine nije bilo fešte, ali naši sirari nisu mirovali, jer oni žive poljoprivredu. S koronom ili bez, poljoprivreda ne može stati. Za daljni razvoj Općine Kolan treba reći što je naš cilj, kakva bi trebala Općina Kolan biti u budućem periodu? Naša Općina prema najnovijem popisu stanovništva ima 812 stanovnika, a na taj broj imamo 60 OPG-a. U turizmu imamo oko 10 tisuća ležajeva, što znači da posjedujemo popriličan turistički potencijal koji se uglavnom nalazi u privatnom smještaju. Gledajući te dvije komponente, poljoprivredu i turizam, odlučili smo upravo na to staviti naglasak u određivanju budućeg smjera djelovanja Općine Kolan, te smo odredili da se moramo razvijati kao kvalitetna turistička destinacija s jasno definiranim ruralnim i poljoprivrednim identitetom, poručio je načelnik Općine Kolan Šime Gligora.

O svim izazovima s kojima se danas susreću proizvođači paškog sira govorila je Martina Pernar Škunca, predsjednica Udruge proizvođača paškog sira.

„Ovo je 6. Fešta od sira, i ove godine mi kao Udruga proizvođača nismo htjeli da sve bude zabavnog karaktera već smo odlučili da se dotaknemo nekih izazova u svakodnevnom radu, tako da smo organizirali okrugli stol gdje smo raspravljali o izazovima s kojima se susrećemo u svakodnevnom radu. Nekakve teme o kojima smo govorili bile su smanjenje stope PDV-a na sir i mliječne proizvode, govorili smo o budućnosti Paškog sirarstva, profesori s Agronomskog fakulteta u Zagrebu predstavili su svoje projekte u vidu poboljšanja uvjeta za proizvođače Paškog sira i vezano za kontrolu provedbe oznake izvornosti“, zaključila je Pernar Škunca.

Otvorenju su nazočili državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Šime Mršić koji je otvorio manifestaciju, državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Spomenka Đurić,  zamjenik župana  Šime Vicković s pročelnicima Danielom Segarićem i Antom Sjaušem, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravko Barać, , direktorica TZ Zadarske županije Mihaela Kadija, , profesori s Agronomskog fakulteta u Zagrebu te brojni drugi uzvanici.

FOTO: Jure Orlić

Odlični gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji nastavljeni su i u sedmom mjesecu 2022. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana srpnja u Zadarskoj županiji evidentirano je 64.990 zaposlenih što je povećanje za preko tri tisuće (3.231 ili 5,2 posto) u odnosu na isti dan godinu ranije kada je bilo 61.759 prijavljenih građana.

„Kao što su analize predviđale, nastavljen je trend rasta i razvoja gospodarskih aktivnosti u Zadarskoj županiji. U velikoj mjeri to je zasluga i odlične turističke sezone koja je potvrdila dobru pozicioniranost naše županije kao turističke destinacije“, istaknuo je župan Božidar Longin dodavši da su vrlo dobre najave za posezonu pa se očekuje da bi brojke trebale biti u rangu rekordne 2019. godine kada je na području Zadarske županije zabilježeno 15 milijuna noćenja i 2 milijuna dolazaka.

Da bi se održao rast gospodarstva potrebno je održati investicijsku aktivnost. Zadarska županija u okviru svojih proračunskih mogućnosti ima niz mjera za potpore poduzetništvu, a brojke potvrđuju da smo na dobrom putu, stoji u analizi Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam Zadarske županije.

„Na županijskoj razini nastavit će se s mjerom subvencije kredita poduzetnicima za investicijske projekte, a od jeseni krećemo i s novom mjerom sufinanciranja otvaranja start-up tvrtki“, najavljuje župan.

Inače, Zadarska županija, uz Zagrebačku, bilježi najveće povećanje zaposlenih u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu - porast od 4,8 posto. Po ukupnom broju zaposlenih Zadarska županija je pri samom vrhu - na osmom mjestu od ukupno 21 jedinice regionalne samouprave.

Dobre brojke zabilježene su i na nacionalnoj razini pa je broj zaposlenih u RH na dan 31. srpnja 2022. godine - 1.645.770, što je povećanje u odnosu na isti dan prošle godine za 39.217 ili 2,4 posto.

ZAPOSLENI – ZADARSKA ŽUPANIJA

U Biogradu je u prostoru nekadašnje škole otvoren "Centar za održivi aktivni turizam BioSfera Biograd".  Riječ je o projektu  nositelja Javne ustanove Park prirode Vransko jezero, a realiziran je  se u suradnji s partnerima Gradom Biogradom na Moru, Clusterom za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA Split i Hrvatskom gorskom službom spašavanja (HGSS).

Projekt je financiran iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, u okviru natječaja „Promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode“. 

 BioSfera Biograd se bavi pitanjem ekološke, društvene i ekonomske održivosti zaštićenih područja prirode Dalmacije i Like. Cilj projekta je očuvati i valorizirati prirodnu baštinu ciljanog prostora, posebice manje razvijenih, ruralnih područja kroz cjelogodišnji održivi aktivni turizam. Ciljne skupine projekta su turistički sektor, sportske, ekološke, obrazovne, kulturne i sl. udruge i ustanove, djeca, mladi, lokalni stanovnici, ali i posjetitelji ovog prostora i šire regije.

Ovime se želi doprinijeti održivom razvoju lokalnih zajednica i njihovih ekonomija održivim korištenjem i aktiviranjem potencijala prirodne baštine nacionalnih parkova i parkova prirode u neposrednom okruženju Parka prirode Vransko jezero te na širem području Zadarske, Šibensko-kninske i Ličko-senjske županije.

Projektom je u cijelosti obnovljena stara oronula zgrada nekadašnje biogradske škole i u njoj su na dva kata multimedijalno opremljene prezentacijske dvorane u kojima, uz pomoć najmodernije tehnologije, posjetitelj može „ući“ u pojedino područje. Prezentirani su nacionalni parkovi Paklenica, Krka i Kornati, te parkovi prirode Telašćica, Velebit i Vransko jezero.

Ravnatelj JU PP Vranko jezero Danijel Katičin  istaknuo je da „BioSfera“ podrazumijeva cjelokupnost biljnog i životinjskog svijeta.

„Dodatno, u našem slučaju, to je projekt kojim nastojimo povezati turizam i zaštitu prirode. Ne možemo zamjeriti lokalnom stanovništvu koje želi zaraditi na prirodnoj baštini, treba poticati privatni sektor, a s druge strane važno je slušati argumente onih koji bi izolirali i potpuno zaštitili pojedine dijelove prirodne baštine“ ,  kazao je Katičin, koji je u svečanoj atmosferi završne konferencije uoči otvorenja „BioSfere“  opisao tijek cijelog projekta, od preuređenja stare škole do promocije.

Nazočnima su se obratili gradonačelnik Ivan Knez,  predsjednik organizacije CEDRA iz Splita Ranko Milić te državni tajnici Šime Erlić (Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova), koji je kazao da je Zadarska županija iznimno uspješna po povlačenju EU sredstava, Šime Mršić (Ministarstvo poljoprivrede), Tonči Glavina (Ministarstvo turizma), te Mario Šiljeg (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja). U ime Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost govorila je v.d. direktorica Alenka Košiša Čičin – Šain, te u ime HGSS-a, partnera na projektu, Luka Dubravica. Završno se nazočnima obratio župan Božidar Longin, kazavši da „BioSferu“ što prije treba staviti u funkciju.  

Kaštel Benković u subotu je ugostio 13. izdanje Festivala vina Zadarske županije ˝Vinfest Benkovac 2022˝. Na ocjenjivanje je ukupno pristigao 101 uzorak i to u četiri kategorije – bijelo i crno vino na tržištu te bijelo i crno vino u postupku proizvodnje.

Za najbolje vino, odnosno šampiona 13. Vinfesta u Benkovcu s dodijeljenim 91 bodom proglašeno je desertno vino Maraština - Malvasija Dubrovačka Stjepana Vučemilovića iz Zadra.

Najaboljom Maraštinom s dodijeljenih 89 bodova proglašena je Maraština 2021. Vinarije Jokić iz Lišana Tinjskih. Najbolja Plavina, s 85 bodova, je Plavina 2020. Ker-Vina iz Nadina.

Šampion bijelih vina u postupku proizvodnje s 85 bodova je Maraština 2021. proizvedena u OPG-u Škaulj iz Nadina, dok je šampion crnih vina u postupku proizvodnje, s osvojenih 89 bodova Merlot - Cabernet sauvignon Vinarije Degara iz Zadra.

Šampion bijelih vina na tržištu, s dodijeljenih 89 bodova je Maraština 2021. Vinarije Jokić, a šampion crnih vina na tržištu s 90 bodova je Cuvee Trifun 2016, Cabernet Sauvignon – Merlot – Syrah, Vinarije Poljak iz Zadra.

Najbolji vinari su odabrani prema procjeni i analizi posebne ocjenjivačke komisije koju je predvodila rukovoditeljica Laboratorija za senzorna ispitivanja Zavoda za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Ivana Alpeza. Ona je istaknula kako je ovo ocjenjivanje bilo specifično po mnogo čemu, između ostalog i po tome što postojedvije grupe vina, vina na tržištu i vina u postupku proizvodnje.

„Vina u postupku proizvodnje ove godine, osobito u kategoriji crnih vina, pokazala su ozbiljnost proizvođača koji su poduzeli sve kako bi proizveli kvalitetno vino. No, činjenica da je ove godine bilo puno vina iz proizvodnje i to također crnih i ne samo iz prethodne berbe nego i onih od dvije godine koja već dozrijevaju, govori dovoljno o tome da vinari znaju što znači proizvesti ozbiljno, zrelo, sljubljeno, i vino koje će kada se otvori biti za gušt i užitak“, navela je Alpeza.

Sve nazočne u Kaštelu Benković pozdravio je zamjenik župana Zadarske županije Šime Vicković, naglasivši da svih ovih 13 godina dolazi na festivale vina u Benkovcu, potvrdivši činjenicu da je iz godine u godinu postignut veliki napredak u kvaliteti proizvodnje vina. Istaknuo je da će Zadarska županija i dalje biti partner svim vinarima, naglasivši kako je iznimno važno osnivanje Udruge vinara i vinogradara Zadarske županije, kroz koju će županija dodatno poticati vinare kako bi u konačnici nastavili postizati vrhunske rezultate u proizvodnji vina i marketinškoj prezentaciji.

„Nastojimo brendirati našu županiju kao eno-gastro destinaciju, a naša vina su nam u tome jedan od najvažnijih uzdanica“, kazao je Vicković.

Nakon dodjele priznanja i nagrada, manifestacija je nastavljena zabavnim dijelom programa uz nastup domaćih klapa iz Benkovca, Ženske klape ˝Kotaranke˝ i Muške klape ˝Asseria˝.

Župan Božidar Longin sa suradnicima posjetio je Općinu Ražanac gdje u u pratnji načelnika Damira Jordana obišao više projekata koji se trenutno provode na području općine.

U Krnezi je dovršen projekt izmještanja autobusnog stajališta vrijedan pola milijuna kuna, dok se na županijskoj cesti u Radovinu postavlja novi nogostup, sve u suradnji sa Županijskom upravom za ceste.  U Ljupču je dovršen projekt uređenja plaže Oseka vrijedan milijun kuna, dok je mjesto Ražanac dobilo novu tržnicu-ribarnicu vrijednu 2 milijuna kuna. Sredinom rujna pak, započet će 1,7 milijuna kuna vrijedni radovi na sanaciji luke u Rtini, a paralelno s tim Županijska lučka uprava Zadar priprema projektnu dokumentaciju za sanaciju i rekonstrukciju rive u Ražancu.

„Vidjeli smo da se na području Općine Ražanac događaju brojni projekti. Ovo područje razvija se vrlo dinamično, na čemu čestitam načelniku Jordanu i njegovim suradnicima. Zadarska županija i naše ustanove u okviru svojih mogućnosti nastojat će pratiti i buduće projekte na području općine s ciljem kvalitetnih uvjeta za život svih stanovnika“, istaknuo je župan dodavši da će Županija aktivno surađivati s Općinom na projektu proširenja škole u Ražancu i izgradnje školske sportske dvorane.

„Drago nam je da se župan sa suradnicima osobno uvjerio kako se na području naše općine provode brojni projekti. Oni su rezultat jedne kvalitetne sinergije općinske i županijske vlasti s Vladom RH, a aktivno koristimo i sredstva Europske unije“, kazao je načelnik Jordan koji je napomenuo kako je ovogodišnja turistička sezona i na području Ražanca bila vrlo uspješna.

Od ostalih strateških projekata u planu je izgradnja novog dječjeg vrtića u Radovinu, dok će se u dvorištu područne osnovne škole u Rtini postaviti moderno dječje igralište maritimne tematike, a dječje igralište dobit će i mjesto Ražanac.

„Općina Ražanac je dobila suglasnost Vlade RH na zaduženje kod HBOR-a za ESIF kredit u iznosu od 3.66 milijuna kuna za financiranje modernizacije javne rasvjete. Stare svjetiljke planiramo zamijeniti s 1126 novih visoko efikasnih LED svjetiljki koje doprinose zaštiti okoliša te povećavaju energetsku učinkovitost sustava“, najavio je načelnik Damir Jordan.

S ciljem poticanja učenika na upisivanje programa deficitarnih zanimanja, Zadarska županija će, kao i u prethodnim godinama, sufinancirati troškove srednjoškolskog obrazovanja za učenike u deficitarnim zanimanjima u srednjim školama kojima je osnivač Zadarska županija i to osiguravanjem besplatnog prijevoza, smještaja u Srednjoškolskom đačkom domu te osiguravanjem besplatnih udžbenika.

Zadarska županija će u školskoj godini 2022./2023. za 1.079 učenika koji su upisali programe deficitarnih zanimanja u srednjim školama, kojima je osnivač Zadarska županija, izdvojiti nešto više od 200.000,00 kn.

Prema Preporukama za upisnu politiku i politiku stipendiranja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za Zadarsku županiju, za školsku godinu 2022./23, deficitarna zanimanja su: konobar/konobarica, kuhar/kuharica, pekar/pekarica, tesar/tesarica, staklar/staklarica, armirač/armiračica, vrtlar/vrtlarica, zidar/zidarica, CNC operater/CNC operaterka, bravar/bravarica, keramičar/keramičarka, stolar/stolarica, vozač/vozačica, slastičar/slastičarka, dimnjačar/dimnjačarka, soboslikar/soboslikarica, elektroinstalater/elektroinstalerka, instalater/instalerka kućnih instalacija, medicinska sestra/tehničar, farmaceutski tehničar/farmaceutska tehničarka, strojarski računalni tehničar/strojarska računalna tehničarka, tehničar zaštite osoba i imovine/tehničarka zaštite osoba i imovina.

Najviše je učenika upisanih u deficitarna zanimanja u Medicinskoj školi Ante Kuzmanića (326), Strukovnoj školi Vice Vlatkovića (297) te u Hotelijersko-turističkoj i ugostiteljskoj školi (219).

Zadarska županija i ove je godine kroz projekt “Osigurajmo obrok kroz nastavnu godinu 2022./2023." osigurala obroke za 353 učenika slabijeg imovinskog stanja. Veći dio učenika dobivat će jedan obrok dnevno, a u nekim školama učenici će dobivati 3 obroka dnevno. Nositelj projekta „Osigurajmo obrok i u školskoj godini 2022./2023“ je Zadarska županija, a partneri su OŠ “Vladimir Nazor” Neviđane, OŠ Zemunik, OŠ Privlaka, OŠ Sveti Filip i Jakov, OŠ “Jurja Barakovića” Ražanac i OŠ Starigrad.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 380.937,64 kuna, a kroz njega će biti financirano 66. 325 školskih obroka.

Sukladno potrebama učenika i tehničkim mogućnostima, svaka je škola zasebno odlučivala o sudjelovanju u projektu za što su donijeli i pripadajuće Odluke.

Obavezan kriteriji za sudjelovanje u projektu bila su djeca iz obitelji koje su korisnici prava na doplatak za djecu, ali I djeca iz višečlanih obitelji (obitelj s troje i više djece), djeca iz jednoroditeljskih obitelji, djeca iz obitelji u riziku od siromaštva, koja se po osobnoj procjeni djelatnika škole ili centra za socijalnu skrb nalaze u nepovoljnim osobnim, socijalnim i materijalnim okolnostima, a razlog nije činjenica da su iz višečlane ili jednoroditeljske obitelji te djeca državljani Ukrajine kojima je priznata privremena zaštita

U svim partnerskim školama obroci koji će se posluživati ciljanoj skupini neće se razlikovati od obroka koji se poslužuju djeci čiji se obroci financiraju iz drugih izvora, čime će se smanjiti rizik stigmatizacije djece koja žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva. S podjelom obroka dnevno financiranog sredstvima projekta započelo se početkom nove školske godine odnosno 5. rujna 2022. godine.

Najviše obroka u školskoj godini 2022./2023. podijelit će se u Osnovnoj školi Zemunik.