Adresa:
Božidara Petranovića 8, 23000 Zadar
Telefon:
023/350-350 (Centrala)
Službena email adresa:
zupanija@zadarska-zupanija.hr
Prilagodba pristupačnosti
U Slunju je u srijedu, 4. srpnja održan sastanak Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina na kojem je nazočio i župan Zadarske županije Božidar Longin.
“Napravili smo platformu, okvir za razvoj novih ideja, za informiranje o politikama, zakonskim prijedlozima i projektima, kao i za usuglašavanje stavova središnje vlasti s jedinicama lokalne i područne samouprave”, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodnom obraćanju na sastanku sa županima i predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina održanom u Slunju.
Županica Martina Furdek Hajdin, kao domaćin skupa, istaknula je kako je Slunj odabran za mjesto sastanka upravo kako bi se naglasilo da je cijelom ovom kraju potrebna pomoć države.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić rekao je da je nastupio povoljan trenutak za provođenje strukturnih reformi ukupnog političkog, gospodarskog i socijalnog sustava u Republici Hrvatskoj u kojemu su upravo županije spremne za brze promjene u svrhu boljitka i razvoja sustava. "Kada govorimo o protekle dvije godine u kojima smo se suočili s pandemijom, gospodarskom krizom i potresima moramo priznati da smo upravo preko naših županijskih stožera u suradnji s nacionalnom razinom uspjeli odgovoriti na sve izazove", ističe Marušić.
Premijer Plenković istaknuo je da demografska napućenost utječe na ekonomski razvoj, socijalnu situaciju te na perspektive i mogućnosti napretka. "Upravo zbog toga Vlada radi na ravnomjernom razvoju Hrvatske", naglasio je premijer, podsjetivši na praksu redovitih polugodišnjih tematskih susreta sa županima i predstavnicima jedinica lokalne samouprave. Kazao je da se nalazimo u fazi preklapajućih kriza s obzirom na to da je COVID još uvijek prisutan i zahtijeva oprez, a zahvatila nas je i velika kriza vezana za rast cijena energenata, hrane i sirovina.
"Sve to utječe na inflatorne pritiske s kojima se svi moramo nositi i koje trebamo rješavati", poručio je Plenković. Podsjetio je na paket mjera koje je Vlada donijela u travnju za pomoć građanima i gospodarstvu te spomenuo najnovije Vladine mjere vezane u rast cijena energenata.
Govoreći o ciljevima koji će se ostvariti u ovoj godini, naglasio je da je upravo dok traje ovaj sastanak, Europski parlament izglasao europsko izviješće o uvođenju eura i ulasku Hrvatske u eurozonu.
Premijer je kazao da ćemo 1. siječnja biti i u europodručju i u Schengenskom prostoru, a oko 15. srpnja imat ćemo po tri svjetske agencije za kreditni rejting najbolji investicijski kreditni rejting u povijesti. "To znači da je smjer naše politike i sidra koja smo postavili u temelje, dobar i da to ide na korist našim građanima i gospodarstvu i da će Hrvatska zahvaljujući svim tim ostvarenjima biti pouzdanija i prepoznatljivija i privlačnija za ulagače", poručio je Plenković.
Spomenuo je da vodimo računa o tome da ova energetska kriza bude i svojevrsna šansa za Hrvatsku, istaknuvši mogućnost proširenja terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku, čime bi zadovoljili potrebe, ne samo za Hrvatsku, nego i za susjedne zemlje. Naglasio je da Jadranskim naftovodom možemo dostaviti više nego dovoljne količine nafte zemljama srednje i istočne Europe.
Pojasnio je da smanjenje sredstava za oporavak znači da se Hrvatska brzo oporavlja. "Pokazali smo živost, agilnost, brzinu, opravaka i gospodarski rast koji je bio sjajan u 2021.," dodao je. Spomenuvši Pelješki most koji će se otvoriti za nekoliko dana kazao je da je riječ o nacionalnom, strateškom, suverenističkom potezu koji ova generacija rješava.
Na kraju izlaganja predsjednik Vlade osvrnuo se na projekt zaštite od poplava grada Karlovca i okolice. "Mislim da jedan povijesni veliki grad zaslužuje da ga zaštitimo od redovitih, bremenitih situacija koje se sezonski ponavljaju, a s druge strane ovaj kraj koji pati od demografskog deficita i to je osnovni problem. Teško je tamo gdje ima malo ljudi imati puno aktivnosti", kazao je.
"Hrvatska postaje zemlja rješenja, a ne problema”, zaključio je premijer Plenković.
Ministrica Nataša Tramišak predstavila je višegodišnji financijski okvir (2021-2027), ministar Davor Filipović mjere za ublažavanje energetske krize, a o mjerama pomoći u poljoprivredi i ribarstvu govorila je ministrica Marija Vučković.
Uoči sastanka premijer Plenković je predsjednik Vlade Andrej Plenković je u Slunju posjetio tvrtku VJ-eko u Donjem Taborištu, tvrtke kćeri DOK-ING, specijalizirane za proizvodnju strojeva za razminiranje i za rudnike.
Fotografije:Kristijan Toplak
Odlični gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji nastavljeni su i u šestom mjesecu 2022. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana lipnja u Zadarskoj županiji imali smo 63.689 zaposlenih što je povećanje za gotovo gotovo tri i pol tisuće (3.333 ili 5,5 posto) u odnosu na isti dan godinu ranije.
Da bi se održao rast gospodarstva potrebno je održati investicijsku aktivnost. Zadarska županija u okviru svojih proračunskih mogućnosti ima niz mjera za potpore poduzetništvu, a brojke potvrđuju da smo na dobrom putu. Sve upućuje da će broj zaposlenih u Zadarskoj županiji u srpnju prvi put u povijesti premašiti brojku od 65 tisuća, stoji u analizi Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam Zadarske županije.
„Trend je pozitivan i za očekivati je daljnji rast i razvoj gospodarskih aktivnosti u Zadarskoj županiji“, istaknuo je župan Božidar Longin dodavši da se dodatan rast gospodarskih ativnosti očekuje idućih mjeseci zbog turističke sezone. Lipanj je potvrdio dobru pozicioniranost Zadarske županije kao turističke destinacije te donio bolje brojke čak i u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Stoga se s razlogom očekuje odlična turistička sezona koja bi mogla nadmašiti promet iz 2019. kada je zabilježeno 15 milijuna noćenja i 2 milijuna dolazaka.
Na županijskoj razini nastavit će se s mjerom subvencije kredita poduzetnicima za investicijske projekte, a tijekom ove godine uvest će se i nova mjera sufinanciranja otvaranja razvojnih (start-up) tvrtki.
Istodobno, uz potpore poduzetnicima, Zadarska županija prepoznala je važnost trenutka jer su energenti znatno poskupjeli pa je, s ciljem potpore građanima u povećanju korištenja obnovljivih izvora energije, raspisala dva javna poziva za koje je osigurano milijun kuna. Riječ je o javnim pozivima za sufinanciranja mjera energetske obnove obiteljskih kuća i za sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne energije u kućanstvima, za vlastitu potrošnju.
ZAPOSLENI – ZADARSKA ŽUPANIJA
|
STANJE NA DAN |
BROJ |
RAZLIKA |
INDEKS |
POVEĆANJE |
|
30.06.2014. |
52.780 |
100,0 |
||
|
30.06.2015. |
53.556 |
776 |
101,5 |
1,5% |
|
30.06.2016. |
55.013 |
2.233 |
104,2 |
4,2% |
|
30.06.2017. |
56.655 |
3.875 |
107,3 |
7,3% |
|
30.06.2018. |
58.893 |
6.113 |
111,6 |
11,6% |
|
30.06.2019. |
61.038 |
8.258 |
115,6 |
15,6% |
|
30.06.2020. |
57.375 |
4.595 |
108,7 |
8,7% |
|
30.06.2021. |
60.356 |
7.576 |
114,4 |
14,4% |
|
30.06.2022. |
63.689 |
10.909 |
120,7 |
20,7% |
Ako se gleda zaposlenost po gradovima i općinama, čak 70 posto radnog stanovništva je raspoređeno u tri najveća grada - Zadru, Biogradu i Benkovcu. Prema omjeru stanovnika i zaposlenih najbolja je situacija u Biogradu na Moru koji po popisu iz 2021. godine ima 5.598 stanovnika, od čega čak 3.747 zaposlenih, dok u ukupnom broju prednjači Grad Zadar u kojem radi 37.981 stanovnik, što je gotovo 60 posto svih zaposlenih na području Zadarske županije.
|
JLS (grad, općina) |
||
|
BROJ ZAPOSLENIH |
% |
|
|
Benkovac |
2.871 |
4,5% |
|
Biograd na Moru |
3.747 |
5,9% |
|
Gračac |
801 |
1,3% |
|
Nin |
1.549 |
2,4% |
|
Obrovac |
809 |
1,3% |
|
Pag |
1.681 |
2,6% |
|
Pakoštane |
1.303 |
2,0% |
|
Poličnik |
979 |
1,5% |
|
Preko |
1.008 |
1,6% |
|
Sukošan |
1.011 |
1,6% |
|
Sveti Filip i Jakov |
854 |
1,3% |
|
Vir |
994 |
1,6% |
|
Zadar |
37.981 |
59,6% |
|
OSTALE JLS |
8.101 |
12,7% |
|
63.689 |
100,0% |
U Tkonu je prigodom Dana općine i blagdana nebeskog zaštitnika sv. Benedikta svečano otvoren Interpretacijski centar Pomorske baštine u sklopu projekta Arca Adriatica - Zaštita, promocija i valorizacija jadranske pomorske baštine.
Riječ je o svojevrsnom muzeju/galeriji koji će izlošcima, postavima i drugim aktivnostima aktivno angažirati i educirati lokalno stanovništvo, a ujedno predstavljati konkretan sadržaj kojim Općina Tkon i cijeli otok Pašman dobivaju sadržaj vrijedan posjeta kroz čitavu godinu.
Arca Adriatica je projekt prekogranične suradnje Italija – Hrvatska ukupne vrijednosti 3,16 milijuna eura u kojem sudjeluje deset partnera, od čega je za aktivnosti Općine Tkon osigurano 390 tisuća eura.
„Dočekali smo dan kad uranjamo u prošlost i neke davne, pomalo zaboravljene priče. Kada spominjemo i dičimo se liku i djelu sasvim običnog, ali velikog čovjeka. Pomorca, ribara, kalafata, težaka, baba i didova koji više nisu s nama, ali koje smo oživjeli kroz ovu priču o pomorskoj, etnološkoj i kulturnoj baštini Općine Tkon. Priča je to ispričana od samih žitelja, slagalica sačinjena od prikupljenih fotografija, škrinja napunjena od predmeta iz konoba, podruma i nekih zamračenih, prašnjavih i najskrovitijih kutaka i ladica koje su kroz projekt Arca Adriatica dočekale svjetlo dana i postale dio ovog Centra“, kazao je općinski načelnik Anđelo Palaškov zahvalivši na aktivnom sudjelovanju mještanima Tkona koji su za postav Interpretacijskog centra na raspolaganje dali više od 100 predmeta iz obiteljskih riznica.
Prethodno je održana Svečana sjednica Općinskog vijeća na kojoj su dodijeljena priznanja, koja su ove godine zaslužili otac Jeronim Adam Marin, prior benediktinskog samostana na Ćokovcu te Vojko Bobić, Stanislav Kuštera i Josip Smoljan.
U ime Zadarske županije obratio se zamjenik župana Šime Vicković istaknuvši, uz ostalo, da je nova trajektna luka Tkon, vrijedna više od 32 milijuna kuna, konkretan pokazatelj sinergije općinske, županijske i državne vlasti u uspješnom korištenju EU sredstava.
„Zajednički nam je cilj pomoći ovdašnjim žiteljima u namjeri da ostvare što sretniji i kvalitetniji život. U tom smislu moramo surađivati, promišljati o novim projektima, biti aktivni i činiti sve što je u našoj moći da bismo taj cilj ostvarili. Svakako vrijedi spomenuti da imamo velika očekivanja iz nove financijske omotnice EU, u kojoj je Hrvatskoj na raspolaganju gotovo 25 milijardi eura“, poručio je Vicković dodavši da je Tkonu, kao i većem dijelu županije ključan infrastrukturni projekt – izgradnja mreže vodovoda i odvodnje.
Projekt Aglomeracije biogradske rivijere, u koju je uključen i otok Pašman, trebao bi biti financiran u idućem programskom razdoblju EU-a.
U četvrtak 14. srpnja 2022. održana je završna konferencija projekta „Podzemni grad u srcu Velebita: razvoj cjelogodišnjeg održivog i sigurnog aktivnog turizma u NP Paklenica i širem velebitskom području"
Nositelj projekta je Javna ustanova Nacionalni park Paklenica. Uvodnu riječ održala je ravnateljica Javne ustanove Nacionalni park Paklenica Natalija Andačić koja je izrazila dobrodošlicu te navela osnovne informacije o provedbi projekta. Projekt je usmjeren unaprjeđenju zaštite i valorizacije prirodne baštine kroz razvoj oblika turizma posebnih interesa prikladnih za podvelebitsko područje. Ovim projektom izgradit će se atraktivna posjetiteljska i sigurnosna infrastruktura, osnažiti potrebni ljudski resursi i institucionalni kapaciteti javne ustanove Nacionalni park Paklenica JU NPP, djelatnika javnih ustanova s područja Velebita, turističkog, civilnog, javnog i privatnog sektora, te osmisliti i promovirati postojeći i novi turistički proizvodi temeljeni na prirodnoj baštini.
Osim ravnateljice uzvanicima su se obratili: Josip Granić- pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja, Aleksandra Čilić- načelnica Sektora zaštite okoliša Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Nikolina Tkalčec- v.d. ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, Igor Kreitmeyer-ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te zamjenik župana Zadarske županije Šime Vicković :
“Znamo da je turizam naša najjača gospodarska grana, no znamo i za njegovu kroničnu boljku – sezonalnost. Svaki projekt koji teži razvoju cjelogodišnjeg održivog turizma u tom je kontekstu za svaku pohvalu. A NP Paklenica područje je koje svojom ljepotom ostavlja bez daha svakog posjetitelja, a zbog ovdašnjih klimatoloških uvjeta goste dapače više može privući tijekom ostalih godišnjih doba, a ne isključivo ljeti.“, istaknuo je Šime Vicković i dodao kako ga posebno veseli što je HGSS bio partner na projektu jer upravo su njegovi pripadnici i pripadnice, kako je istaknuo, oni koji najbolje poznaju Velebit.
„Stoga ne čudi da su upravo oni podnijeli teret provedbe onih elemenata projekta koji se odnose na sigurnost posjetitelja.“, dodao je.
Nazočni su imali prilike pogledati i projekciju filma Povijest penjanja u Paklenici, te obići posjetiteljski centar.
Projektni partneri su Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) i Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA Split. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a usmjeren je unaprjeđenju zaštite i valorizacije prirodne baštine kroz razvoj oblika turizma posebnih interesa prikladnih za podvelebitsko područje. Ovim projektom izgradit će se atraktivna posjetiteljska i sigurnosna infrastruktura, osnažiti potrebni ljudski resursi i institucionalni kapaciteti javne ustanove Nacionalni park Paklenica JU NPP, djelatnika javnih ustanova s područja Velebita, turističkog, civilnog, javnog i privatnog sektora, te osmisliti i promovirati postojeći i novi turistički proizvodi temeljeni na prirodnoj baštini.
Župan Božidar Longin i glavni tajnik Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi Domagoj Rebić potpisali su Kolektivni ugovor za ustanove u kulturi, Narodni muzej Zadar i Kazalište lutaka Zadar, kojima je osnivač Zadarska županija.
Novim Kolektivnim ugovorom usklađuju se plaće i ostala materijalna prava djelatnika u kulturi s pravima službenika i namještenika Zadarske županije.
Svečanom sjednicom Općinskog vijeća u Kolanu na Pagu obilježen je Dan općine Kolan. Među brojnim uzvanicima nazočan je bio i župan Božidar Longin sa svojim zamjenikom Šimom Vickovićem te pročelnikom Ivanom Šimunićem. Nazočan je bio i počasni mještanin Kolana general Mladen Markač, saborski zastupnik Marin Miletić, čelnici otočnih gradova i općina te brojni drugi uzvanici.
Sa učinjenim u protekloj godini nazočne je upoznao načelnik ove općine Šime Gligora, a laureatima su podijeljene nagrade i priznanja.
Župan Božidar Longin, izaslanik predsjednika Sabora RH Gordana Jandrokovića i predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića rekao je kako je ovdašnje stanovništvo vrlo vrijedno i spremno koristi sve prednosti prostora na kojem živi kako bi si osiguralo sretan i kvalitetan život.
„Osobito se to odnosi na očuvanje tradicijske djelatnosti, a to su stočarstvo i sirarstvo, ali i njeno povezivanje s turizmom koji se razvija zbog zemljopisno-klimatoloških uvjeta koji su ovdje vrlo povoljni.“, rekao je župan i istaknuo da Županija pruža potpore ruralnom razvoju te pozvao male gospodarstvenike, OPG-ove da ih iskoriste.
„Županija kroz svoje zakonom povjerene zadaće pruža potporu projektima lokalne samouprave pa ću tako spomenuti da i na području ove općine naša Županijska uprava za ceste redovito održava cestovnu infrastrukturu, a prošle godine sufinancirali smo i sanaciju pomorskog dobra. Također, u tekućoj godini financijski smo pomogli i izgradnju dječjeg igrališta u Mandrama koje će danas biti i otvoreno te prepuštenom malenima na uživanje.“- rekao je župan.
Nakon svečane sjednice svečano je otvoreno novouređeno dječje igralište koje je Zadarska županija sufinancirala sa 70.000 kuna.
Foto: Jure Orlić
U postupku, provedenom sukladno Zakonu o sudovima i Zakonu o sudovima za mladež, Županijska skupština je; na prijedlog ovlaštenih predlagatelja Gradskog vijeća Grada Zadra, Gradskog vijeća Grada Biograda na Moru i Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Zadar, uz pozitivno mišljenje predsjednika Općinskog suda; donijela Rješenja o imenovanju sudaca porotnika i sudaca porotnika za mladež Općinskog suda u Zadru na razdoblje od četiri godine.
Za suce porotnike Općinskog suda u Zadru imenovani su Franka Colić, Marina Jadrešin, Tanja Petani, Filip Ladiš, Denis Pavlović, Miroslav Cindori, Ivana Miočić, Ana Štampalija i Dinko Basioli, a za suce porotnike za mladež Općinskog suda u Zadru Marija Ivoš, Leon Mazić, Filip Ladiš, Višnja Punoš, Marija Kostić, Ivana Kulaš i Marko Jović.
Postupak imenovanja okončan je u petak, 22. srpnja 2022. godine, kada su suci porotnici, u Velikoj vijećnici Doma Županije pred predsjednikom Županijske skupštine Zadarske županije Zoranom Šikićem, uz nazočnost zamjenika predsjednika Općinskog suda u Zadru Ivice Marinovića, svečano položili prisegu.
U povodu dovršetka dijela zahvata na sanaciji obalnog zida Obale kralja Petra Krešimira IV., zadarsku rivu danas su obišli državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar i župan Zadarske županije Božidar Longin i gradonačelnik Zadra Branko Dukić sa suradnicima.
„Pred nama je još drugi dio radova na potezu od bivšeg hotela Zagreb do gata, koji će biti gotov do kraja rujna, nakon čega će po završetku turističke sezone započeti dogradnja gata. Za to vrijeme područje drugog dijela radova služit će kao operativna obala za građevinare“, informirao ih je Đoni Štambuk, vršitelj dužnosti ravnatelja Lučke uprave Zadar koja je nositelj projekta.
Ukupna vrijednost projekta “Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar-Poluotok” je 67.489.388,11 kuna, od čega 56.616.917,39 kuna sufinancira Europska unija iz Kohezijskog fonda, dok nacionalni doprinos iznosi 9.991.220,72 kuna.
„Ponosan sam i zadovoljan, te bih Ministarstvu i Josipu koji bdije nad obnovom, čestitao što smo uspjeli ovaj vrijedan projekt uklopiti u EU fondove. Hvala i izvođaču na brzom i kvalitetnom radu, zbog kojeg vjerujem da ćemo iduće godine imati rivu u njezinom punom sjaju. Nastavljamo dalje s projektima. Znamo da grad Zadar bez rive nije grad Zadar. U daljnjim planovima za razvoj turizma riva mora postati epicentar gradskog života“, istaknuo je gradonačelnik Branko Dukić.
Župan Božidar Longin također je zahvalio svima koji sudjeluju u projektu, naglasivši koliko je truda potrebno uložiti kako bi radovi bili završeni u roku. Radovi u sklopu ovog projekta odvijaju se ispred dinamičkog plana pa je tako od početka radova 29. srpnja 2021. godine do 30. lipnja 2022. godine ugovoreni izvođač Adriaing izvršio ukupno 61% ugovorenih radova, za što je bilo potrebno 45% vremenski predviđenog razdoblja trajanja.
„Najesen nas čekaju radovi na gatu, osnosno mulu koji će dobiti svoj izvorni izgled kada je bio 15 metara duži. Njegova uloga je bila da štiti rivu od naleta vjetra, što će ponovno činiti. Djed mi je pričao kako su inženjera kaićem vozili po svim vremenskim uvjetima nakon čega je baš na tom mjestu nacrtao mul u toj dužini. Moramo ga takvog vratiti kako bi naša riva bila ponovno čvrsta i sigurna, a lijepa je uvijek bila“, istaknuo je Longin.
Državni tajnik Josip Bilaver podsjetio je kako je u sklopu istog projekta nedavno završena i rekonstrukcija zaobalnog dijela Liburnske obale koja je obuhvatila uređenje obale, rješavanje oborinske odvodnje, izvedbu tri nova energetska ormarića i njima pripadajuće vodovodne i elektroinstalacijske mreže.
„Za razliku od brojnih drugih velikih infrastrukturnih projekata, ovdje nemamo kašnjenja. Rok završetka projekta je do kraja sljedeće godine, a s obzirom na dobru dinamiku radova, vjerujem da će biti gotov do početka turističke sezone 2023. godine. Nije lako provoditi velike projekte koji zahtijevaju strpljenje, a na čemu zahvaljujem svih građanima“, poručio je Bilaver koji je iskoristio ovu priliku kako bi naglasio da zajedničkim snagama trenutno rješavaju i granicu pomorskog dobra na cjelokupnoj liniji Jazina i Poluotoka, što će dodatno pružiti mogućnost za kvalitetnije i efikasnije upravljanje ovim prostorom.
Više informacija o projektu možete pronaći na službenim mrežnim stranicama https://zadarska-riva.hr/ na kojima je objavljena i virtualna šetnja zadarskom rivom.
Tvrtke Ilirija, Tankerska plovidba i Turisthotel i Ilirija donirali su Općoj bolnici Zadar sredstva za kupnju dva ultrazvučna uređaja. Riječ je o uređajima ukupne vrijednosti 520 tisuća kuna koji su kupljeni za potrebe Odjela za nefrologiju i Odjela za kardiologiju.
Tim je povodom ravnatelj OB Zadar dr. Željko Čulina na prigodnoj svečanosti uručio zahvalnice direktorima tvrtki Goranu Ražnjeviću, Mariju Paviću i Meri Matešić Sičić.
Donatorima su, uz ravnatelja Čulinu, zahvalili župan Božidar Longin i gradonačelnik Branko Dukić.
„Dobro je činiti dobro. Želja gospodarskog sektora za uključivanjem u humanitaran rad uvijek je više no hvale vrijedna. Ovakve akcije predstavljaju jednu iznimnu sinergiju kroz koju do izražaja dolazi humanost i sve one temeljne ljudske vrijednosti koje nikada ne smijemo zaboraviti“, poručio je tom prigodom župan Longin.
Gradonačelnik Dukić istaknuo je kako on zahvaljuje na donacijama i kao liječnik, koji iz bolnice nije otišao ni kada je preuzeo poziciju prvog čovjeka grada.
„Hvala gospodarstvenicima koji godina apomažu bolnici vrijednim donacijama. Kruna će biti sljedeće godine kada očekujemo da će nam Vlada nabaviti linearni akcelerator. Onkološkim zračenjem zaokružit ćemo jednu cjelinu i omogućiti pacijentima da imaju sve što im je potrebno u svome gradu“, kazao je Dukić.
Ravnatelj Čulina najavio je da bi zadarska bolnica trebala dobiti tri nove donacije kroz sljedeća dva tjedna.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić u utorak, 26. srpnja boravio je u radnom posjetu Zadarskoj županiji. Uz obilaske Doma Sv. Frane i Centra Mocire, u Domu Zadarske županije održao je radni sastanak sa županom Božidarom Longinom i suradnicima.
Župan Longin ga je upoznao s aktivnostima koje Županija provodi s ciljem potpore kako mladim obiteljima tako i stanovnicima treće životne dobi. Uskoro kreće novi program subvencije stambenih kredita za višečlane obitelji, a jedna od županijskih mjera koja je posebno dobro prihvaćena jest subvencija za smještaj u privatnim Domovima za starije i nemoćne koja iznosi 800 kuna mjesečno. Uz to, u partnerstvu s općinama pripremljeni su projekti gradnje novih domova za skrb o starijim i nemoćnima u Poličniku, Preku i Sv. Filipu i Jakovu koji će se prijaviti za financiranje preko EU fondova.
Longin je kao jedan od najvažnijih projekata Zadarske županije istaknuo budući Centar za palijativnu skrb u Babindubu za čiju je izgradnju i opremanje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike osiguralo više od 7 milijuna kuna.
Ministar Piletić u čijoj su pratnji bili državni tajnici Marija Pletikosa, Margareta Mađerić i Dragan Jelić te državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, istaknuo je važnu ulogu Zadarske županije i Grada Zadra u ulaganjima, promicanju i provedbi socijalnih programa i usluga na zadarskom području. Najavio je kako će Ministarstvo i nadalje poticati širenje mreže socijalnih usluga, zapošljavanje teže zapošljivih skupina te voditi posebnu brigu i skrb o najanjivijim skupinama našeg društva.
Ministar je posjetio Dom za odrasle Sv. Frane te Centar za pružanje usluga u zajednici Mocire i tom prilikom najavio daljnja ulaganja i podršku razvoju deinstitucionalizacije. Ujedno je istaknuo kako će se program Zaželi, za zapošljavanje gerontodomaćica koje vode brigu o starijim i nemoćnim osobama provoditi i dalje, najavivši dodjelu ugovora za korisnike s područja Zadarske županije kao i nastavak Programa i u novom financijskom razdoblju 2021.-2027.