Zadarska županija ima snažan potencijal za daljnji razvoj plavog gospodarstva, osobito u području ribarstva, marikulture, nautike i lučke infrastrukture, ali taj razvoj mora biti održiv i usklađen s potrebama lokalnog stanovništva. Istaknuto je to na konferenciji Blue Economy Zadar, održanoj u hotelu Hyatt Regency Zadar u organizaciji Zadarskog lista, koja je okupila predstavnike državne i lokalne vlasti, gospodarstva, znanstvene zajednice i drugih institucija.

Konferencija je dio nacionalne inicijative Blue Economy Croatia, koju zajednički razvijaju Novi list, Glas Istre, Zadarski list i Glas Slavonije. U fokusu zadarskog izdanja bili su razvoj otočnih zajednica, upravljanje pomorskim dobrom, nautička infrastruktura, vodoopskrba otoka, zaštita obale i prilagodba klimatskim promjenama.

Pozdravljajući okupljene, vršitelj dužnosti glavnog urednika Zadarskog lista Toni Perinić naglasio je kako more za Zadar i Zadarsku županiju predstavlja mnogo više od gospodarskog resursa te kako razvoj mora donositi konkretne koristi lokalnom stanovništvu.

„Razvoj ne možemo promatrati samo kroz brojke, investicije i gospodarski rast. Jednako je važno pitanje kakav Jadran ostavljamo budućim generacijama, kako čuvamo prostor koji imamo i kako osigurati da od razvoja korist imaju i naši otoci i ljudi koji na njima žive“, poručio je Perinić, istaknuvši važnost suradnje gospodarstva, znanstvene zajednice i donositelja odluka.

Bilaver: Zadarska županija najribarskija je županija na Jadranu

Župan Josip Bilaver zahvalio je organizatorima što su upravo Zadar odabrali za održavanje konferencije, istaknuvši kako je more stoljećima oblikovalo život, identitet i gospodarstvo zadarskog kraja.

„Naši preci stoljećima su živjeli na moru i uz more. Za nas more nije samo kulisa za turiste, nego vrijedan resurs koji moramo koristiti odgovorno i sačuvati za generacije koje dolaze. Nije slučajno da je Zadarska županija najribarskija županija na Jadranu. Imamo dugu tradiciju ribarstva, a na tim se temeljima razvila i snažna marikultura na koju smo iznimno ponosni“, poručio je Bilaver.

Naglasio je kako budućnost tih djelatnosti mora uključivati primjenu novih tehnologija, suradnju sa znanstvenom zajednicom i što manji utjecaj na morski okoliš. Jednako je važno, dodao je, dugoročno održivo usmjeravati razvoj turizma i nautičkog sektora, uz uvažavanje potreba lokalnih zajednica.

Govoreći o konkretnim ulaganjima, župan je istaknuo kako Zadarska županija, u suradnji s Vladom Republike Hrvatske i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, provodi i priprema projekte kojima će se osigurati **više od 1.500 novih komunalnih vezova** za lokalno stanovništvo.

„Upravo danas izvođač se uvodi u posao na izgradnji 80 novih komunalnih vezova u luci Sveti Filip i Jakov. Istodobno se radi na lukama u Biogradu i Ninu, a uskoro očekujemo i početak radova u Dobropoljani. Na području Zadra pripremamo nove projekte, među kojima je i luka u Kožinu, za koju je raspisan natječaj za izradu glavnog projekta i ishođenje građevinske dozvole“, istaknuo je župan.

Posebno je izdvojio projekte luka Dražanica i Maestral, koji će značajno promijeniti izgled i funkcionalnost dijela zadarske obale te povećati broj komunalnih vezova.

„Riječ je o dva iznimno važna projekta koja zajednički razvijaju Županijska lučka uprava, Grad Zadar i Zadarska županija. Vlada Republike Hrvatske za njihovu je realizaciju osigurala ukupno 20 milijuna eura, a očekujemo da ćemo krajem proljeća 2027. godine imati građevinske dozvole“, najavio je Bilaver.

Naglasio je kako će ti projekti, uz sigurnije vezove za domaće stanovništvo, donijeti i kvalitetnije uređene javne prostore te nove šetnice uz more.

Osvrnuo se i na razvoj teretne luke Gaženica, istaknuvši kako Zadar ne treba promatrati kao konkurenciju Rijeci, nego kao luku s vlastitim gospodarskim potencijalom.

„Gaženica ima izniman prostor za daljnji razvoj i privlačenje novih tereta. Posebno će to doći do izražaja realizacijom željezničke infrastrukture i izmještanjem pruge iz Bibinja. Vjerujem da će tada Luka Gaženica ostvariti svoj puni potencijal i dati još snažniji doprinos gospodarstvu i zapošljavanju u Zadru, Zadarskoj županiji i Hrvatskoj“, zaključio je župan.

Erlić: Plavo gospodarstvo može biti temelj konkurentnosti Zadra

Gradonačelnik Zadra Šime Erlić naglasio je kako Zadar i Zadarska županija imaju izrazitu komparativnu prednost u djelatnostima povezanima s morem.

„Ako postoji područje u kojem se Zadar i Zadarska županija mogu dodatno specijalizirati i biti konkurentni ne samo u Hrvatskoj nego i na europskom i svjetskom tržištu, onda je to upravo plavo gospodarstvo. Nautika, turizam, ribarstvo, marikultura i sve povezane industrije čine snažan gospodarski ekosustav koji već danas ima veliko značenje za naš kraj“, poručio je Erlić.

Posebno je naglasio ulogu Sveučilišta u Zadru u razvoju stručnih kadrova, istraživanja i inovacija. Najavio je i pokretanje Centra za plavo obrazovanje i održivi razvoj, koji Grad Zadar priprema u suradnji sa Sveučilištem u Zadru kako bi se djecu već tijekom osnovnoškolskog obrazovanja upoznavalo s djelatnostima povezanima s morem.

„Naš je cilj stvarati kvalitetnija radna mjesta, razvijati industrije s većom dodanom vrijednošću i istodobno očuvati obalu kao naš najvrjedniji resurs“, istaknuo je gradonačelnik.

Mihotić: U hrvatske jadranske luke uloženo oko 500 milijuna eura

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić istaknuo je kako država intenzivno ulaže u pomorsku i prometnu infrastrukturu, stvarajući preduvjete za daljnji gospodarski razvoj obalnih područja.

„U posljednjih deset godina u hrvatske jadranske luke uloženo je oko 500 milijuna eura. Ta ulaganja nisu samo prometno pitanje, nego i pitanje konkurentnosti gospodarstva, sigurnosti opskrbnih lanaca i dugoročne otpornosti države“, poručio je Mihotić.

Podsjetio je na niz realiziranih projekata na području Zadarske županije, među kojima su rekonstrukcija zadarske rive vrijedna oko devet milijuna eura, dogradnja luke Sali na Dugom otoku vrijedna više od deset milijuna eura te ulaganja u ribarsku luku Gaženica.

Posebno je istaknuo planiranu obnovu željezničke pruge Knin – Zadar, projekt vrijedan oko 70 milijuna eura, kao i važnost povezivanja željezničke infrastrukture s lukom Gaženica. Time bi se otvorile nove mogućnosti za razvoj teretnog prometa i snažnije uključivanje zadarske luke u europske prometne tokove.

Mihotić je podsjetio kako je Ministarstvo od 2016. godine za lučku infrastrukturu na području Zadarske županije dodijelilo oko 14,5 milijuna eura, uz dodatnih gotovo 7,7 milijuna eura za projekte na pomorskom dobru u gradovima i općinama.

„Kombinacija javnih ulaganja, europskih sredstava i privatnog kapitala omogućuje ubrzan razvoj lučke i pomorske infrastrukture, ali i dugoročnu održivost tih ulaganja. Takav partnerski pristup ključan je za daljnje jačanje konkurentnosti hrvatskih luka i ukupnog gospodarskog razvoja“, naglasio je državni tajnik.

Održivi razvoj kroz suradnju gospodarstva i znanosti

Konferencija je nastavljena panel-raspravom o budućnosti plavog gospodarstva, u kojoj su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i vodno gospodarstvo Zadarske županije Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Zadra Darko Kasap, član Uprave i glavni komercijalni direktor Telemacha Hrvatska Mislav Galler, direktor Turističke zajednice Zadarske županije Vanja Čvrljak te pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru Tomislav Šarić.

U središtu rasprave bila je potreba povezivanja javnog i privatnog sektora, znanstvene zajednice i lokalnog stanovništva kako bi se potencijali plavog gospodarstva pretvorili u konkretne razvojne projekte. Pritom je naglašena važnost gospodarskog napretka koji će istodobno pridonositi kvaliteti života stanovništva i očuvanju mora i obale za buduće generacije.