Na Sestrunju je održan znanstveni kolokvij povodom 120. obljetnice otkupa toga otoka od zadarske plemićke obitelji Borelli. Kolokvij je bio zamišljen kao poticaj promišljanju o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti malih otoka i njihova stanovništva, a otkrio je mnoge dosad manje poznate zanimljivosti i činjenice iz bogate sestrunjske povijesti.

Trg Prislik u središtu mjesta bio je pretijesan za sve zainteresirane Sestrunjce i prijatelje tog otoka, goste i sudionike skupa čiji povod je bila priča o otkupu otoka.

Te 1904. godine 30 sestrunjskih obitelji za 32.000 kruna, podigavši u jednoj austrijskoj banci kredit, otkupilo je svoj otok od plemićke obitelji Borelli. Ugovor uime svih 30 obitelji potpisalo je 16 glavara, podsjetio je u uvodu don Zdenko Dundović, upravitelj Župe Sestrunj, jedan od organizatora znanstvenog kolokvija i izvanredni profesor na Teološko katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru.

Okupljene su, uz ostale, pozdravili državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver, župan Božidar Longin, gradonačelnik Zadra Branko Dukić, načelnik Općine Preko Jure Brižić te rektor Sveučilišta u Zadru, Josip Faričić.

„Ovo je dar akademske zajednice vama, a zapravo otplata samo jednoga malog dijela duga koji su Sestrunjke i Sestrunjci činili stoljećima u ovom prekrasnom dijelu naše županije“, poručio je rektor Faričić, dok je župan Longin podsjetio kako je Sestrunj 10. otok po veličini u našoj županiji koji prema zadnjem popisu stanovništva ima tek 45 stanovnika.

„Makar na jedan dan u fokus javnosti ući će ova mala zajednica, saznat ćemo nešto o njenom geografskom položaju i njegovu utjecaju na razvoj, o povijesti, o strukturi i broju stanovnika nekada i danas, o vjerskom životu jer upravo su crkvene knjige najkvalitetniji izvor podataka o životu u malim sredinama kakva je Sestrunj. Čestitam prije svega don Zdenku koji je kao upravitelj ovdašnje župe bio motorom pokretačem organizacije ovoga kolokvija. Bez sumnje ovdje je na djelu bila ona sjajna kombinacija svećenika i znanstvenika što don Zdenko jest, no prije svega veliki entuzijazam i želja da se javnosti ukaže na značaj Sestrunja u kulturno-povijesnom kontekstu našega prostora“, istaknuo je župan Longin.

Znanstveni kolokvij organizirali su Sveučilište u Zadru, Društvo za povjesnicu Zadarske nadbiskupije „Zmajević“, Župni ured sv. Petra – Sestrunj i Općina Preko – Mjesni odbor Sestrunj.

Na kolokviju su sudjelovali: prof.dr.sc. Josip Faričić, prof.dr.sc. Damir Magaš, prof.dr.sc. Ante Bralić, doc.dr.sc. Ante Gverić, izv.prof.dr.sc. Zlatko Begonja, izv.prof.dr.sc. Stella Fatović-Ferenčić, dr.sc. Grozdana Franov-Živković, Danijela Deković, prof., Marija Kero, mr.sc. don Zdenko Milić i don Zdenko Dundović.

U prekrasnom ambijentu Kaštela Benković u Benkovcu je održano 15. izdanje Vinfesta, najveće vinske manifestacije u Zadarskoj županiji.

Šampion ovogodišnjeg Vinfesta je Ker-Vin Cabernet Sauvignon 2019., vlasnika Tomislava Glavića. On je preuzeo trofej koji od ove godine nosi ime pokojnog Željka Katuše, velikog čovjeka i stručnjaka koji je posthumno dobio i nagradu za životno djelo Zadarske županije.

Najbolji Rose ima OPG Branko Kutija iz Lisičića, najbolju Maraštinu Vinarija Karaba, a najbolju Plavinu Vina Vinketa. Šampion bijelih vina u postupku proizvodnje su Vina Karaba s Maraštinom, dok je ista vinarija šampion kod crnih vina sa svojim Crljenkom. Šampionsko bijelo vino na tržištu je Pošip Karaba, a crno Cabernet Sauvignon Ker-Vina, ujedno i najbolje ocijenjeno vino manifestacije.

Vinfest je otvorila veleposlanica Portugala u RH Maria Paula Leal Da Silva, a okupljene su pozdravili i župan Božidar Longin, gradonačelnik Benkovca Tomislav Bulić te predstavnici stručne komisije.

„Naši vinari su proteklih godina napravili značajan iskorak u kvaliteti, ali i u marketinškom nastupu te su važan kotačić u brendiranju Zadarske županije kao eno-gastro destinacije. Trebamo svi zajedno nastaviti u tom smjeru, jer uz jednu kvalitetnu sinergiju poljoprivrede i turizma možemo ponuditi dodatnu vrijednost našem turističkom proizvodu“ istaknuo je tom prigodom župan Longin. 

Prethodno je u sklopu manifestacije Vinfest Benkovac održana prva stručna konferencija pod nazivom „Izazovi u vinogradarstvu i vinarstvu Sjeverne Dalmacije“ koju su organizirali Grad Benkovac, Turistička zajednica Ravni Kotari te Udruga vinara Zadarske županije u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Uz teme vezane za izazove u vinogradarstvu i vinarstvu, prezentirani su rezultati suradnje Grada Benkovca i Općine Alenquer iz Portugala te njihovih vinara.

Udruga vinara Zadarske županije ovom je prigodom predstavila novu brošuru u kojoj su prikazane najpoznatije vinarije našeg kraja.

Kick-off sastanakom započeo je projekt Central - BIC_ Central Europe Biodiversity Innovative Communities, novi projekt Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove financiranog iz Programa prekogranične suradnje Interreg CENTRAL EUROPE 2021.-2027.

Aktivnosti Zadarske županije na projektu su vezane za stvaranje preduvjeta za početak proizvodnje sadnog materijala autohtonih sorti maslina, odnosno za uzgoj bezvirusnih genotipova rijetkih, ugroženih autohtonih sorti. U apliciranje ovog  projekta smo se upustili radi detektiranog problema, a to je dostupnost zdravog sadnog materijala rijetkih autohtonih sorti, pa samim tim u njihovom širenju i prihvaćanju od strane proizvođača.

Duga povijest uzgoja maslina na zadarskom području rezultiralo je brojnim sortama maslina koje su se kroz vrijeme dopunjavale i mijenjale što nije vidljivo na karti autohtonoga sortimenta RH.

Vodeće sorte oblica, drobnica i krvavica te ostale, upotpunjene su s drugim pratećim sortama koje su se prvenstveno koristile kao oprašivači. One su se jednim djelom introducirale iz drugih maslinarskih regija, ali su i nastajale nicanjem kao samonikle masline. Uz pomoć proizvođača te su se sorte masline zbog svojih gospodarskih vrijednosti (redovite rodnosti, otpornosti prema suši i/ili krupnoći ploda itd.…) proširile na ovome području i nastavile razmnožavati cijepljenjem ili nekim drugim vegetativnim razmnožavanjem.

Sorta maslina je temelj za proizvodnju autentičnih maslinovih ulja jer je ona glavni faktor koji utječe na sastav i kvalitetu ploda, a time i ulja.

Uz sve navedeno, iz pogleda biološke raznolikosti lokalni tipovi i samonikle masline su neprocjenjiva vrijednost i izvor genetske raznolikosti. Kako bi se stekli preduvjeti za proizvodnju sadnica, evaluaciju i očuvanje autohtonih sorata masline odlučili smo se zasnovati nasad u kojem će se prikupiti (zasaditi) autohtone sorte maslina Zadarske županije. U nasadu će se pratiti njihov razvoj kao i njihova pogodnost za proizvodnju ulja te će se stvarati i preduvjeti za proizvodnju sadnoga materijala.

Specifični cilj projekta je očuvanje okoliša središnje Europe dok je opći cilj projekta razviti plan zaštite bioraznolikosti kako bi se postigla kolektivna svijest o zajednicama koje upravljaju biološkom raznolikošću.

Projekt je započeo 1. lipnja 2024. godine, predviđeno trajanje projekta je 30 mjeseci, a na projektu sudjeluje 12 projektnih partnera iz 8 zemalja: Italije, Hrvatske, Njemačke, Mađarske, Poljske, Slovačke, Slovenije i Austrije. Uz Zadarsku županiju, iz Hrvatske je još partner i Javna Ustanova Kamenjak iz Istre.

Ukupan proračun projekta iznosi 2,353,468.34 EUR-a, od čega je sredstvima ERDF-a sufinancirano 80%, odnosno 1.882.774,67 EUR-a.

Proračun Zadarske županije je 179,890.00 EUR-a, od čega 143.912,00 EUR-a sufinancira ERDF i 35.978,00 EUR-a Zadarska županija.

POZIV

na sudjelovanje u savjetovanju s javnošću

o donošenju

ODLUKE O IZMJENAMA ODLUKE O BROJA ORDINACIJA

U DOMU ZDRAVLJA ZADARSKE ŽUPANIJE

Odlukom o broju ordinacija u Domu zdravlja Zadarske županije iz 2019. godine (Službeni glasnika Zadarske županije broj 13/19) utvrđeno je da Dom zdravlja Zadarske županije u odnosu na ukupan broj timova u mreži javne zdravstvene službe u svom sastavu mora osigurati 25% ordinacija u djelatnostima: obiteljske medicine, dentalne medicine, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada, laboratorijske dijagnostike i zdravstvene njege u kući.

Obveza utvrđivanja postotka ukupnog broja timova u određenim djelatnostima temeljila se na odredbi članka 103.Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/18) kojim je bilo propisano da domovi zdravlja uz odluku osnivača u određenim djelatnostima u mreži javne zdravstvene službe u svom sastavu moraju osigurati do 25 % ordinacija, ako obavljanje tih djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe nije drugačije organizirano.

Izmjenama odredbi članka103. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 125/19) broj ordinacija koje u svom sastavu moraju imati domovi zdravlja nije ograničen utvrđenim postotkom od ukupnog broja timova prema mreži javne zdravstvene službe u svakoj pojedinoj djelatnosti već je utvrđena obveza osnivača da svojom odlukom utvrdi postotak od ukupnog broja ordinacija za obavljanje svake djelatnosti koje se moraju obavljati u domu zdravlja.

Domovi zdravlja obvezni su osigurati provođenje djelatnosti iz članka 103. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj: 100/18., 125/19., 133/20., 147/20., 136/21., 119/22., 156/22., 33/23., 145/23., 36/24.) ako obavljanje istih sukladno mreži javne zdravstvene službe nije drukčije organizirano. Također, člankom 13. Općih uvjeti ugovora o provođenju primarne zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj: 160/13., 17/15., 129/17., 42/18.) nadležni domovi zdravlja u obvezi su osigurati kontinuiranost u pružanju zdravstvene zaštite osiguranih osoba u slučaju spriječenosti privatnog zdravstvenog radnika ugovorenog s HZZO om za obavljanje zdravstvene djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe za određeno područje. Slijedom toga Zadarska županija kao osnivač Doma zdravlja Zadarske županije pristupila je izradi izmjene odluke kojom se utvrđuje broj ordinacija za obavljanje određenih djelatnosti koje  treba  treba imati Dom zdravlja Zadarske županije, a sve sukladno Mreži javne zdravstvene službe ("Narodne novine" broj 49/24.)

Zbog obveze osiguranja kontinuiteta i dostupnosti zdravstvene zaštite na području Zadarske županije te s obzirom na popunjenost mreže javne zdravstvene službe Dom zdravlja Zadarske županije treba u svom sastavu imati 25 % ordinacija u djelatnostima: obiteljske medicine, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene njege u kući, laboratorijske dijagnostike te u djelatnosti medicine rada.

U djelatnostima stomatološke zdravstvene zaštite Dom zdravlja obvezan je osigurati 10 % ordinacija, odnosno 9 od potrebnih 80 timova stomatološke zdravstvene zaštite utvrđenih mrežom javne zdravstvene službe  (Tablica 1. Mreža javne zdravstvene službe u odabranim djelatnostima  za područje Zadarske županije na dan 30. svibnja 2024. godine)

Budući da je riječ o dokumentu kojim se uređuju pitanja od interesa za dobrobit građana, i zaposlenika ustanove čiji je osnivač Zadarska županija, sukladno članku 11. Zakona o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine" br. 25/13., 85/15., 69/22) provodi se postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Postupak savjetovanja provest će se, sukladno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine broj 140/09.), stavljanjem izmjena Odluke o broju ordinacija u Domu zdravlja Zadarske županije na mrežne stranice Zadarske županije s mogućnošću sudionika da elektroničkom poštom ili u pisanom obliku dostave svoje komentare, primjedbe i prijedloge prema na stranicama raspoloživom obrascu.

Postupak savjetovanja provest će se u razdoblju od 8. srpnja 2024. godine do 8. kolovoza 2024. godine. Organizator i nositelj postupka savjetovanja je Upravni odjel za zdravstvo.

Pozivamo vas na sudjelovanje u postupku Savjetovanja, za koju potrebu vam je na raspolaganju:

Prilog 1. Izmjene Odluke o broju ordinacija u Domu zdravlja Zadarske županije

• Prilog 2. Obrazac za dostavu prijedloga, primjedbi i mišljenja u internetskom savjetovanju
• Prilog 3. Odluka o broju ordinacija u Domu zdravlja Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije broj: 13/19)

Zadarska županija početkom ove godine donijela je Program poticajnih mjera za zdravstvene djelatnike za 2024. godinu s ciljem razvoja i primjene modela osiguravanja dostatne radne snage te popunjavanja mreže javno-zdravstvenog sustava na otocima i ruralnom području. Cilj programa, čiji su nositelji Dom zdravlja Zadarske županije i Zavod za hitnu medicine Zadarske zupanije, je osigurati potreban broj zdravstvene radne snage za popunjavanje mreže javne zdravstvene službe, za organizaciju zdravstvene zaštite tijekom turističke sezone kao i dodatna financijska sredstva za provedbu mjera.

Programom su predviđene dvije poticajne mjere. Kroz prvu se sufinancira smještaj doktorima medicine (osim specijalizantima) u iznosu do 500 eura mjesečno i najdulje 5 godina, zaposlenima u Domu zdravlja Zadarske županije, a zbog popunjavanja mreže javne zdravstvene službe. Tu mjeru Dom zdravlja trenutno koristi za troje liječnika - u ordinacijama obiteljske medicine Larisa Hrebeniuk u Bibinjama te za ordinaciju doktora Silvija Altarca u Sukošanu, kao i jedna specijalistička pedijatrijska ordinacija.

Kroz drugu mjeru sufinancira se smještaj doktorima medicine za vrijeme turističke sezone, u najvišem iznosu do 500 eura mjesečno.  Za sada se troje liječnika priprema koristiti tu mjeru za rad u turističkoj sezoni – liječnici Doma zdravlja u turističkoj ambulanti u Biogradu na Moru te Kalima, kao i jedna doktorica Zavoda za hitnu medicinu koji će u ljetnoj sezoni biti osnažen s još desetak dodatnih liječnika. 

Svi zainteresirani za korištenje ovih mjera mogu se javiti u Dom zdravlja Zadarske županije ili Zavod za hitnu medicine Zadarske županije.

Sveučilište u Zadru i Narodni muzej Zadar potpisali su u Domu Zadarske županije sporazum o međusobnoj suradnji na razvijanju projekta stalnog postava Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar, sukladno uputama Hrvatskog muzejskog vijeća. Sveučilište i Muzej surađivat će u izradi Idejne i Glavne muzeološke koncepcije Etnološkog odjela i Centra za tkanje Ana i Ivan Tomljanović. Ugovor su potpisali rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić i v.d. ravnateljica NMZ-a Vesna Sabolić. Na sporazumu i velikom projektu objema stranama čestitao je župan Božidar Longin, kao predstavnik osnivača Narodnog muzeja Zadar.

„Suradnja Zadarske županije i Sveučilišta u Zadru je na visokoj razini, upućeni smo jedni na druge i  to će se nastaviti i ovim projektom. Veličina čovjeka jest upravo u tome da je spreman nešto darovati za javno dobro. Bračni par Tomljanović činom darivanja svog umjetničkog opusa javnosti, pružio nam je svima primjer koliko je u životu potrebno pronaći ono što nas obogaćuje, ali ne materijalno, već ono što nam puni srce i čini nas boljim ljudima. Ono što na nama ostaje, a djelatnici Narodnog muzeja, osobito kustosice Lulić i Šarić Ban, to itekako dobro znaju i rade već dugo na tome, jest darovano sačuvati i oplemeniti ga tzv. dodanom vrijednošću“, poručio je župan Longin.

Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru i Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar u dvije će faze izraditi plan razvitka Etnološkog odjela, idejnu muzeološku koncepciju, plan raspodjele muzejskog prostora, odabrati građu, idejno rješenje prezentacije građe itd. Prilikom potpisivanja sporazuma rektor Faričić istaknuo je kako je Zadarska županija vrlo raznolik prostor, s otocima, priobaljem, zaobaljem, velebitskim i na kraju zavelebitskim dijelom.

„Taj prostor imao je šarolik razvoj, koji je bilo moguće pratiti u obalnom dijelu, za razliku od zaobalnog, koji u okolnostima osmanlijskog prodora nije bio kontinuiran, ali je pridonio bogatstvu mozaika naše baštine. Etnografska baština izložena je nažalost depopulaciji i deagrarizaciji, stanovništva koje u prirodi osigurava egzistencijalne potrebe sve je manje, kao i različitih tradicijskih vještina koje prepoznajemo kao etnografski ukras našeg prostora i dio identiteta. Posljednji je trenutak da se posvetimo istraživanju onoga što će, sasvim je izgledno, za pet ili deset godina posve iščeznuti iz ruralnih prostora“, rekao je Faričić.

V. d. ravnateljice Narodnog muzeja Vesna Sabolić rekla je kako će budući Etnološki odjel biti smješten u prostoru dosadašnjeg Muzeja grada Zadra na Poljani pape Aleksandra III., kod sv. Krševana.

„U Gradskoj straži nismo mogli osigurati uvjete koje nalaže Hrvatsko muzejsko vijeće i pravilnici muzejske djelatnosti. Sada dobivamo zgradu koja će biti i suvremena i moderna te će prezentirati našu baštinu na moderan i aktualan način. Prepoznali smo pravi trenutak u kojemu možemo ući u investiciju i aplicirati na sredstva EU fondova, moramo pripremiti dokumentaciju, koncept, stručnjake, a bez pomoći Sveučilišta to ne bismo uspjeli. Građa će biti digitalizirana tako da će naša tradicijska baština biti dio globalne kulturne baštine“, kazala je Sabolić.

Ministar regionalnoga razvoja i EU fondova Šime Erlić u Centru za pružanje usluga u zajednici Tereza u Obrovcu je uručio ugovore iz "Programa podrške gospodarskoj i društvenoj revitalizaciji Ravnih kotara, Bukovice i Neretvanske doline“ za Zadarsku županiju vrijedne 3,6 milijuna eura. Riječ je o 10 ugovora među kojima su dva koja su dodijeljena Zadarskoj županiji. 

Uručenje ugovora održano je - za zamjenu parketa u OŠ Benkovac i uređenje kuhinje u OŠ Franka Lisice u Polači.

Ugovori su dodjeljeljeni i gradovima  Benkovac i Obrovac te općinama Lišane Ostrovičke, Stankovci, Polača, Škabrnja, Zemunik Donji i Poličnik.

U Škabrnji će se dovršiti zgrada Općine s memorijalnim centrom za što je odobren iznos 140.000 eura. U Poličniku će se izgraditi nova komunalna infrastruktura u vrijednosti 750.000 eura.

Općina Polača će za rekonstrukciju i opremanje društvenog doma dobiti 200.000 eura te 140.000 eura za uređenje kuhinje OŠ Polača. Benkovac dobiva autohtonu dalmatinsku kućicu za 900.000 eura i novi pod u sportskoj dvorani za 140.000 eura.

Za drugu fazu izgradnje sekundarnih ogranaka fekalne odvodnje općina Zemunik Donji dobit će 100.000 eura. Gradu Obrovcu je 720.000 eura odobreno za drugu fazu uređenja centra za pružanje usluga u zajednici.

Lišanima Ostrovičkim je za rekonstrukciju dječjeg vrtića odobreno 150.000 eura, a općini Stankovci 390.000 eura za izgradnju nerazvrstane prometnice u poslovnoj zoni.

“Imamo tu ulaganje u autohtonu kuću na benkovačkom sajmu, a znamo koliko je to važan turistički potencijal, evo imamo i ulaganje u ovu zgradu gdje se nalazimo , gdje su već utrošena EU sredstva za pružanje usluga u zajednici i Centra za starije. Pa imamo ulaganje u društveni dom u Polači, poslovne zone u Stankovcima, stambena zona za mlade obitelji u Poličniku. S jedne strane znači imamo zadržavanje mladih obitelji, a s druge gospodarski revitalizirati ovaj kraj jer bez zapošljavanja i novih gospodarskih aktivnosti nema razvoja ovoga kraja. ”- istaknuo je ministar Šime Erlić te dodao da je  kroz ulaganja u infrastrukturne projekte jedan od ciljeva  povećanje atraktivnosti prostora, poboljšanje kvalitete života i sprječavanje daljnjeg iseljavanja te poticanje razvoja ključnih gospodarskih sektora.

Župan Božidar Longin u svom je obraćanju istaknuo kako su ovi Ugovori primjer dobre suradnje na svim trima razinama vlasti, pogotovo kad inicijative dolaze s lokalne razine, jer su upravo jedinice lokalne samouprave one koje najbolje mogu procijeniti što njihovim građanima treba.

„Sinergija koju donose ovakve priče svakako je nužna za razvoj ne samo naše županije, već čitave Hrvatske, jer su upravo ulaganja u najmanje potvrda istinitosti narodne izreke da je lanac jak onoliko koliko je jaka njegova najslabija karika. Ulaganjem u male jača se cjelina“, zaključio je župan Longin u čijoj su pratnji danas bili i njegov zamjenik Šime Vicković te pročelnik UO za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Daniel Segarić.

Cilj Programa je poticanje razvoja gospodarskih i društvenih aktivnosti odnosno ulaganje u vrtiće i škole te u kulturnu, društvenu, turističku, komunalnu i prometnu infrastrukturu na spomenutim područjima.

Županijska skupšitna donjela je Odluku o osnivanju ustanove „Sklonište za napuštene i izgubljene životinje Zadarske županije“. Riječ je o ustanovi koja će obavljati djelatnosti skloništa za životinje, sakupljanja i zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih životinja .

Sklonište za napuštene životinje, odnosno novi azil za pse, jedan je od strateških projekata Zadarske županije, a gradi se između  Bokanjca i Briševa. Ukupno je vrijedan 2.187.339,35 eura s PDV-om, a radove provodi tvrtka Alfaplan građenje d.o.o. iz Dubrovnika.

“Sklonište za napuštene životinje projekt je na kojem se radilo nekoliko godina. Ministarstvo državne imovine 2019. godine darovalo je zemljište Zadarskoj županiji namjenski za izgradnju Skloništa, a polovicom 2021. godine ishođena je građevinska dozvola. Grad Zadar ovaj je projekt sufinancirao sa 300 tisuća eura ”, rekao je  župan Božidar Longin.

Upravno vijeće nove ustanove imenovat će voditelja skloništa koji će tu dužnost obnašati na mandat od četiri godine bez mogućnosti produljenja. Voditelj će  morati ispuniti pet uvjeta: biti državljanin Republike Hrvatske, imati završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij, najmanje jednu godinu radnog iskustva, odlikovati se stručnim, radnim i organizacijskim sposobnostima te ne smije biti pravomoćno osuđen za djela zanemarivanja, zlostavljanja, mučenja i ubijanja životinja, niti protiv njega smije biti u tijeku sudski postupak.

Do imenovanja voditelja skloništa Ustanovom upravlja privremeni voditelj skloništa kojeg posebnom odlukom imenuje župan. On će  obaviti sve pripreme za početak rada Ustanove pod nadzorom Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Zadarske županije.

Foto: T.Burčul/Z.Kucelin