POZIV

na sudjelovanje u savjetovanju s javnošću o

NACRTU PRIJEDLOGA PLANA DAVANJA KONCESIJA NA POMORSKOM DOBRU ZADARSKE ŽUPANIJE ZA 2024. GODINU

PRAVNI TEMELJ:

Sustav koncesija u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o koncesijama (Narodne novine, broj 69/17, 107/20). Zakon predstavlja krovni propis kojim se na općoj razini uređuju sva osnovna pitanja vezana za koncesije.

Zakonodavni okvir za koncesije, uz Zakon o koncesijama, čine i posebni propisi kojima se uređuju koncesije u pojedinim područjima i za pojedine djelatnosti.

Davanje koncesija na pomorskom dobru regulirano je Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ 83/23), a postupak je detaljnije uređen Uredbom o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru („Narodne novine“ 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10, 102/11, 83/12, 10/17) (u daljnjem tekstu: Uredba). Predmetna Uredba sukladno članku 231. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe kojom se utvrđuju početni iznosi naknade za koncesiju u ovisnosti o namjeni koncesije, obuhvaća li koncesija gradnju ili samo gospodarsko korištenje, o zonama, stupnju isključenja opće upotrebe te minimalnom sadržaju ponude i minimalnim kriterijima za ocjenjivanje ponuda.

Sukladno članku 56. stavku 7. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ broj 83/23), Upravni odjel za pomorsko dobro, more i promet, kao nadležno tijelo, provodi pripremne radnje za davanje koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra za predmete koji su od interesa i značaja za jedincu područne (regionalne) samouprave i koncesije u ostalim zaštićenim dijelovima prirode na rok do 20 godina, a čija je namjena planirana prostornim planom i to:

1. za luku posebne namjene

2. za nautičko sidrište

3. za privezište

4. za zahvaćanje mora (npr. punjenje bazena morskom vodom, eksploatacija mora za medicinske proizvode, desalinizatori, za uzgoj ribe i drugih morskih organizama i sl.)

5. za korištenje snage mora za grijanje i/ili hlađenje, postavljanje i upotrebu solarnog/fotonaponskog sustava te za druga inovativna rješenja koja se odnose na energetsku učinkovitost

6. za obavljanje proizvodnih i uslužnih djelatnosti (npr. morska solana, ugostiteljski objekt, objekt za proizvode ribarstva i akvakulture, uključujući žive školjkaše i dr.)

7. za objekt prometne infrastrukture i suprastrukture (aerodrom na vodi, helidrom i sl.)

8. za gospodarsko korištenje morske plaže

9. za pomorski servis, izgrađeni plažni ili bazenski objekt

10. za uzgoj ribe i drugih morskih organizama, s potrebnom popratnom infrastrukturom koja uključuje i plutajuće objekte koji su postavljeni na lokaciji koncesije i koriste se za djelatnost akvakulture

11. i za drugu namjenu

Člankom 78. stavak 1. Zakona o koncesijama („Narodne novine“ broj 69/17, 107/20) davateljima koncesija propisana je obveza izrade godišnjih i srednjoročnih (trogodišnjih) planova davanja koncesija.

Obveza je davatelja koncesije izraditi godišnji plan davanja koncesija za 2024. godinu te ga do kraja siječnja iduće godine dostaviti ministarstvu nadležnom za financije.

OBRAZLOŽENJE:

Zakon o koncesijama u članku 78. stavku 1. propisuje sadržaj godišnjeg plana davanja koncesija, a to je: planirani broj koncesija, predviđene vrste i predmete koncesija, rokove na koje se koncesije planiraju dati, pravnu osnovu za davanje koncesije, procijenjenu godišnju naknadu za pojedinu koncesiju, popis ugovora o koncesiji koji istječu u godini na koju se plan odnosi s napomenom za koje se koncesije planira novi postupak davanja koncesije te obrazloženjem razloga za eventualno neplaniranje davanja nove koncesije.

Godišnji plan davanja koncesija mora biti u skladu sa srednjoročnim planom davanja koncesija, a u slučaju odstupanja godišnjeg plana od srednjoročnog plana davanja koncesija, davatelj koncesije je dužan nadležnom ministarstvu dostaviti obrazloženje o navedenom odstupanju prilikom dostave podataka o godišnjem planu davanja koncesija.

Temeljem članka 13. stavak 5. Pravilnika o Registru koncesija („Narodne novine“ broj 1/18) određeno je kako se planovi dostavljaju na zahtjev Ministarstva financija na Obrascu 3 - Plan davanja koncesija te isti čini sastavni dio ovog Plana.

Plan sadrži pet članaka kojima se uređuje kako slijedi:

Članak 1.

Ovim člankom općenito se definira predmet ovog akta.

Članak 2.

Člankom se utvrđuje planirani broj koncesija, predviđene vrste i predmete koncesija, rokove na koje se koncesije planiraju dati, pravnu osnovu za davanje koncesije, procijenjenu godišnju naknadu za pojedinu koncesiju, popis ugovora o koncesiji koji istječu u godini na koju se plan odnosi s napomenom za koje se koncesije planira novi postupak davanja koncesije te obrazloženjem razloga za eventualno neplaniranje davanja nove koncesije.

Članak 3. - Članak 5.

Ovim odredbama regulira se osiguravanje sredstava za provedbu Plana, dostava Plana nadležnom Ministarstvu te objava i stupanje na snagu Plana.

Budući je Plan davanja koncesija na pomorskom dobru Zadarske županije akt kojim se utječe na interese građana i pravnih osoba, sukladno članku 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine broj 25/13., 85/15., 69/22), provodi se postupak savjetovanja s javnošću. Postupak savjetovanja provest će se sukladno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine broj 140/09.), stavljanjem Nacrta prijedloga Plana na internetske stranice Zadarske županije s mogućnošću zainteresiranih da elektronskom poštom ili u pisanom obliku dostave svoje komentare, primjedbe i prijedloge na raspoloživom obrascu – prilog 3.ovog Poziva.

Postupak savjetovanja provest će se u razdoblju od 24.10.2023. do 24.11.2023. godine. Organizator i nositelj postupka savjetovanja je Upravni odjel za pomorsko dobro, more i promet u Zadarskoj županiji.

Uz ovaj Poziv na sudjelovanje u savjetovanju s javnošću, stavlja se na raspolaganje utvrđeni Nacrt prijedloga Plana davanja koncesija na pomorskom dobru Zadarske županije za 2024. godinu sa Prilogom 3 (Obrazac) – Plan davanja koncesije na pomorskom dobru Zadarske županije za 2024. godinu i Obrazac za sudjelovanje u savjetovanju.

-          Prilog 2. - Nacrt prijedloga Plana davanja koncesija na pomorskom dobru Zadarske županije za 2024. godinu

-          Prilog 3. - Obrazac Prilog 3 – Plan davanja koncesija na pomorskom dobru Zadarske županije za 2024. godinu

-          Prilog 4. - Obrazac za dostavu prijedloga, primjedbi i mišljenja u internetskom savjetovanju.

„Idejni projekt za izgradnju željezničke zaobilaznice naselja Bibinje“ bila je tema sastanka održanom u Općini Bibinje na kojem je predstavljena samo jedna od fazi velikog projekta rekonstrukcije željezničke linije od Knina do Zadra. Predstavljanju prvih planova koje HŽ Infrastruktura ima za izgradnju željezničke zaobilaznice Bibinje, koja je jedna od pet fazi projekta u našoj regiji, nazočio je potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, državni tajnik Josip Bilaver, župan Božidar Longin sa suradnicima, načelnik općine Bibinje Šime Sekula, predstavnici Grada Zadra te drugi.

Riječ je o značajnom projektu obilaznice Bibinje, a prema procjeni HŽ infrastrukture, vrijednost radova na tračničkoj poveznici grada Zadra s lukom Gaženica i Zračnom lukom Zadar bit će nekoliko desetaka milijuna eura ukupno za željezničku zaobilaznicu naselja Bibinje i teretni kolodvor Gaženica te za rekonstrukciju pruge M606 Knin – Zadar na dionicama Knin – Radučić i Dalmatinska Ostrovica – Bibinje. Projekt obnove željezničke infrastrukture povećat će efikasnost i konkurentnost luke Gaženica, što će pridonijeti još kvalitetnijem prometnom povezivanju Zadra s ostatkom Hrvatske.

Mirko Franović, direktor Sektora za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU projekata HŽ infrastrukture predstavio je projekt i kazao kako je optimalno rješenje koje se razvija povezivanje zračnog i željezničkog prometa do samog centra Zadra kroz pet faza.

„Obilaznica Bibinje prva je faza, zatim slijedi dio od luke Gaženica do kolodvora, treća spoj do gospodarske zone Crno i Zračne luke, a peta razmatra spajanje centra grada kroz ostale mreže. Faza Gaženica – Bibinje – Sukošan vrijedi oko 70 milijuna eura. Trasa od 7, 8 kilometara planirana je s tunelom kroz općinu Bibinje, gdje bi se iznad Sukošana odvojili od postojeće trase i tunelom kroz Bibinje kod Lonića spojili s postojećom trasom u Gaženici. Planira se i gradnja teretnog kolodvora Gaženica s parkom od četiri kolosijeka i dva izvlačna kolosijeka s nadvožnjacima, pristupnim cestama i infrastrukturom za hitne situacije“, pojasnio je Franović.

Ministar Butković je naglasio kako inicijativa za izmještanjem trase postoji već dugi niz godina, a HŽ Infrastruktura se od prošle godine, kada joj je ministarstvo izdalo nalog za rješavanjem ovog problema, bavi najpovoljnijim načinom izmještanja pruge i njezinim daljnjim spajanjem s postojećom teretnom i putničkom infrastrukturom.

Naime, studija o izmještanju pruge pokazala je kako je najbolje rješenje izgradnja tunela kojim bi se Zadar povezao s ostatkom pruge prema Kninu. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture ocijenilo je da je ovo financijski i ekološki najbolja varijanta, jer je najprihvatljivija i mještanima Bibinja koji već desetljećima od države traže izmještanje pruge opasne za njihovo mjesto.

„Budući da je ugovor potpisan u svibnju ove godine, očekuje nas i vremenski i financijski složeni zahvat. Dio je to jedne veće cjeline obnove pruge Knin – Zadar, koja ima nekoliko faza, a ovo je jedna od njih. U sljedećoj ćemo godini imati lokacijsku dozvolu, ali ćemo i odmah raspisati „design and build” natječaj. Izvođač radova će morati napraviti glavni projekt i doći do građevinske dozvole“, pojasnio je ministar, dodavši kako samo trasa oko Bibinja vrijedi više od 70 milijuna eura.

„I međunarodne su kreditne institucije, naravno, osim europskih izvora, zainteresirane za ovaj projekt. S Europskom ćemo investicijskom bankom uskoro zaključiti i kredit vrijedan 900 milijuna eura za obnovu pruga diljem zemlje. Na HŽ Infrastrukturi je sada s čim prije riješimo projektantski i dokumentacijski dio projekta. Za obnovu pruge Knin – Zadar koja kreće sljedeće godine sredstva su već osigurana. Obilaznica Bibinje samo je jedan dio projekta, a prema idejama HŽ Infrastrukture mogući su i spojevi s gospodarskom zonom u Gaženici, pa čak i uspostava svojevrsne gradske željezničke linije koja bi išla od zračne luke do samog centra“, najavio je Butković, dodavši kako su sve te ideje faze studijskog projekta koji je u Bibinju predstavljen.

Načelnik Šime Sekula podsjetio je kako je ovaj projekt dugo bio u fazi mirovanja.

„Ako bi nama kroz mjesto sada krenuo promet teretnim vlakovima, imali bi velikih problema, kako turističkih, tako i sigurnosnih, jer mještani nisu navikli na promet željeznicom, što bi u slučaju neopreznosti moglo uzrokovati nesreće. Upravo je zato izgradnja zaobilaznice kroz Bibinje bila pravo rješenje za nas“, kazao je Sekula.

„Izmještanje željezničkog kolodvora iz središta grada u Gaženicu pridonijet će i razvoju luke koja će ovom vrstom prometa, ali i blizinom Zračne luke Zadar, postati još važnije infrastrukturno čvorište“, podsjetio je zadarski župan Božidar Longin.

Ovim će projektom biti zaustavljena i stagnacija željezničkog prometa u Hrvatskoj, osobito u Zadru u kojemu vlakovi već godinama ne voze.

„Kompletna obnova naše zračne luke, koja će napokon moći primati avione s prekooceanskih letova uz već završenu trajektnu i kruzing luku u Gaženici, rekonstrukcija željeznice će napokon kompletirati sve zahtjeve za obnovom i modernizacijom prometne infrastrukture“, rekao je Longin.

Predstavljanju idejnog projekta za izgradnju željezničke zaobilaznice naselja Bibinje prethodio je obilazak projekta „Sanacija pomorskog dobra Šulterova vala“

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković danas je u sklopu svog radnog posjeta Zadarskoj županiji u Zračnoj luci Zadar nazočio potpisivanju ugovora za izvođenje radova za projekt „Elektrifikacija i ekologizacija sustava prihvata i otpreme zrakoplova u Zračnoj luci Zadar“. Riječ je o projektu vrijednom više od 16 milijuna eura koji se sufinancira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ugovor su potpisali direktor Zračne luke Zadar Josip Klišmanić, Tomislav Bolotin, direktor Magnum supra, te predsjednik uprave Građevinarstvo i proizvodnja Krk Sanjin Purić.

Direktor Zračne Luke Zadr Josip Klišmanić ovom je prigodom rekao kako je zračna luka ove godine oborila rekorde dosadašnje posjećenosti te kako je ovaj projekt nešto što se dugo čeka i što će uvelike doprinijeti daljnjem pozicioniranju zadarske zračne luke.

“Cilj projekta je, transformacijom postojećeg sustava prihvata i otpreme zrakoplova, osigurati ekološki prihvatljiv sustav napajanja zrakoplova i opreme iz obnovljivih izvora energije te smanjiti štetne emisije u okolišu. Ovaj ugovor se odnosi na implementaciju fiksnih priključaka za električno napajanje zrakoplova u jednorednom sustavu pozicije”, rekao je Klišmanić naglašavajući kako se radi o jedinom projektu u cijeloj Europskoj uniji koji je odobren u sklopu mehanizma oporavka i otpornosti, a da se odnosi na zračne luke i zračni promet.

„Ovo je uspjeh koji je potvrda našeg strateškog usmjerenja prema novim, modernim tehnologijama u poslovanju“, rekao je Klišmanić.

Župan Božidar Longin naglasio je povijesni značaj grada Zadra čime je posebice istaknuo kako ovim projektom konačno dolazi do realizacije prometne infrastrukture koja će Zadar kao destinaciju podići na višu razinu:

„Veliki je to korak, a koji je logičan slijed daljeg razvoja ove izuzetno uspješne zračne luke koja je i ove godine postigla nove rekorde s više 1,2 milijuna prevezenih putnika; na čemu čestitam; a i broj destinacija u koje se može izravno sletjeti iz Zadra penje se iz godine u godinu. Situacija je takva da u tom kontekstu više i nema izbora – ulaganje u poboljšanje infrastrukture je nužnost.“, rekao je župan Longin dodajući da je današnji dan veliki korak prema budućnosti.

„Nakon stajanke, mora se raditi na prilagodbi uzletno-sletne staze i prihvatu velikih zrakoplova koji lete na prekooceanskim letovima. Kapitalne su to investicije koje moraju biti ostvarene kako bi ukupni turistički proizvod Zadarske županija nastavio svoj rast i unapređenje,“ istaknuo je župan Longin.

Ministar Oleg Butković na kraju je zaključio kako je prije nepuna dva mjeseca potpisan ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava za ovaj projekt.

„NPOO nam je otvorio vrata za financiranje novih i jedinstvenih projekata na europskoj razini. Oko 10 milijuna eura nepovratnih sredstava veliki je korak za Zračnu luku, jer one na globalnoj razini prestaju biti predmetom europskog financiranja. Ovaj projekt nastavlja politiku smanjivanja štetnih utjecaja na okoliš i ozelenjivanja poslovanja, gdje Zračna luka Zadar kao jedna od naših najperspektivnikih luka stoji na prekretnici svog budućeg razvoja i poslovanja“, kazao je Butković.

Foto: L.Jeličić

Župan Božidar Longin sa suradnicima primio je u petak, 20. listopada 2023. godine, Matea Škaru, svjetskog prvaka u parataekwondou, člana hrvatske parataekwondo reprezentacije i zadarskog Taekwondo kluba Donat. U njegovoj pratnji bili su njegovi treneri Miljeko Lisica i Đana Bajlo te roditelji.

“Prije svega upućujem svoje iskrene čestitke tebi, dragi Mateo, na osvajanju zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu u parataekwondou. Ti si nam svima pokazao koliko je važno biti uporan i vrijedan i kako je upravo to jedini put da se ostvare veliki rezultati. Siguran sam da si inspiracija i svim svojim kolegama i prijateljima u klubu. A također vjerujem da je pred tobom još puno medalja,“ rekao je župan Božidar Longin i dodao kako je medalja veliki uspjeh i njegovih trenera koji su time dodatno potvrdili da je Županijska skupština prošle godine bila u pravu kada im je dodijelila županijsku nagradu.

“ Znam da vam nije uvijek lako, no pravi sportaši nađu motivaciju i snagu i kada je najteže, a rad s djecom i mladima inspiracija je sam po sebi,” rekao je župan Božidar Longin.

Župan je posebno čestitao roditeljima i istaknuo da je svjestan kolika je njihova uloga u Mateovom uspjehu te koliko je odricanja bilo potrebno da bi taj uspjeh bio ostvaren.

          „Hvala, Mateo, što si učinio ponosnima ne samo svoju obitelj i prijatelje, već sve nas u Zadarskoj županiji. Sretno tebi i svim ostalim članicama i članovima kluba na budućim natjecanjima,“ dodao je još župan.

Trenerica Đana Bajlo zahvalila je županu na izuzetno dobroj suradnji sa Zadarskom županijom i podršci koju ima Taekwon klub Donat u kojem treniraju i djeca s poteškoćama u razvoju. Dodala je kako je Mateo ovim uspjehom posao primjer i drugoj djeci.

„Sretan sam i ponosan na uspjeh koji sam ostvario. Bila mi je velika čast predstavljati Zadarsku županiju, ali i cijelu Dalmaciju na svjetskom prvenstvu u Meksiku,“ rekao je Mateo Škara na prijemu u Domu Zadarske županije.

Podsjetimo, svjetsko prvenstvo u parataekwondou održano je u rujnu u Veracruzu u Meksiku, a hrvatska reprezentacija je sa 16 natjecatelja osvojila 14 medalja.

U četvrtak, 19. listopada 2023. godine, u zdravstvenom sustavu Zadarske županije u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite  prvi je put obavljen postupak sanacije zubi djece s poteškoćama u razvoju.

Zahvat je obavio multidisciplinarni tim predvođen doktoricom dentalne medicine specijalisticom oralne kirurgije Nevenom Čmelik Sinovčić i anesteziologom Edijem Karucom.

„Izuzetno smo ponosni na sve članove tima koji su sudjelovali u ovome i uložili značajan napor kako bi se ovi postupci mogli i provoditi ovdje. Nije lako ni jednostavno, a to jako dobro znaju oni koji se bave organizacijom rada u ustanovama, započeti novu praksu . Veliki je to broj detalja koje je potrebno uskladiti kako bi sve teklo kako treba. Zato čestitamo i zahvaljujemo u ime svih  kojima će ti postupci život učiniti lakšim,“ komentirao je ovaj značajan događaj župan Božidar Longin.

Pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo Marko Kolega, koji se svakodnevno bori s nizom otegotnih okolnosti koje otežavaju organizaciju zdravstvene skrbi na području županije, istaknuo je: „U Zadarskoj županiji snažno se zalažemo kako bismo postojeći zdravstveni sustav održali te ga poboljšali  koliko god je to moguće u uvjetima kada se suočavamo s brojnim očekivanim i neočekivanim izazovima. S obzirom da ovi zahvati nisu obuhvaćeni standardnim paketom usluga koje pružaju Opća bolnica Zadar i Dom zdravlja Zadarska županije bilo je potrebno sklopiti poseban sporazum o  poslovnoj suradnji između ustanova i Zadarske županije za obavljanje  zahvata jednom mjesečno. Već se poduzimaju potrebni koraci kako bi ovi postupci postali sastavni dio posebnih programa koje financira HZZO jer bi se tada, po potrebi, povećao broj termina i zahvati bi se mogli obavljati i za osiguranike iz drugih županija. Time bi se liste čekanja na te zahvate u Republici Hrvatskoj općenito smanjile.“

POZIV

na sudjelovanje u savjetovanju s javnošću o

 NACRTU PRIJEDLOGA SREDNJOROČNOG PLANA DAVANJA KONCESIJA NA POMORSKOM DOBU ZADARSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE OD 2024. DO 2026 GODINE

PRAVNI TEMELJ:

Sustav koncesija u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o koncesijama (Narodne novine, broj 69/17, 107/20). Zakon predstavlja krovni propis kojim se na općoj razini uređuju sva osnovna pitanja vezana za koncesije.

Zakonodavni okvir za koncesije, uz Zakon o koncesijama, čine i posebni propisi kojima se uređuju koncesije u pojedinim područjima i za pojedine djelatnosti.

Davanje koncesija na pomorskom dobru regulirano je Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ 83/23), a postupak je detaljnije uređen Uredbom o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru („Narodne novine“ 23/04, 101/04, 39/06, 63/08, 125/10, 102/11, 83/12, 10/17) (u daljnjem tekstu: Uredba). Predmetna Uredba sukladno članku 231. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ostaje na snazi do stupanja na snagu uredbe kojom se utvrđuju početni iznosi naknade za koncesiju u ovisnosti o namjeni koncesije, obuhvaća li koncesija gradnju ili samo gospodarsko korištenje, o zonama, stupnju isključenja opće upotrebe te minimalnom sadržaju ponude i minimalnim kriterijima za ocjenjivanje ponuda.

Sukladno članku 56. stavku 7. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ broj 83/23), Upravni odjel za pomorsko dobro, more i promet, kao nadležno tijelo, provodi pripremne radnje za davanje koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra za predmete koji su od interesa i značaja za jedincu područne (regionalne) samouprave i koncesije u ostalim zaštićenim dijelovima prirode na rok do 20 godina, a čija je namjena planirana prostornim planom i to:

1. za luku posebne namjene

2. za nautičko sidrište

3. za privezište

4. za zahvaćanje mora (npr. punjenje bazena morskom vodom, eksploatacija mora za medicinske proizvode, desalinizatori, za uzgoj ribe i drugih morskih organizama i sl.)

5. za korištenje snage mora za grijanje i/ili hlađenje, postavljanje i upotrebu solarnog/fotonaponskog sustava te za druga inovativna rješenja koja se odnose na energetsku učinkovitost

6. za obavljanje proizvodnih i uslužnih djelatnosti (npr. morska solana, ugostiteljski objekt, objekt za proizvode ribarstva i akvakulture, uključujući žive školjkaše i dr.)

7. za objekt prometne infrastrukture i suprastrukture (aerodrom na vodi, helidrom i sl.)

8. za gospodarsko korištenje morske plaže

9. za pomorski servis, izgrađeni plažni ili bazenski objekt

10. za uzgoj ribe i drugih morskih organizama, s potrebnom popratnom infrastrukturom koja uključuje i plutajuće objekte koji su postavljeni na lokaciji koncesije i koriste se za djelatnost akvakulture

11. i za drugu namjenu

Člankom 78. stavak 1. Zakona o koncesijama („Narodne novine“ broj 69/17, 107/20) davateljima koncesija propisana je obveza izrade godišnjih i srednjoročnih (trogodišnjih) planova davanja koncesija.

Obveza je davatelja koncesije izraditi srednjoročni plan davanja koncesija za 2024., 2025. i 2026. godinu te ga do kraja siječnja iduće godine dostaviti ministarstvu nadležnom za financije.

OBRAZLOŽENJE:

Zakon o koncesijama u članku 78. stavku 8. i 9. propisuje kako davatelj koncesije dostavlja Ministarstvu financija srednjoročni (trogodišnji) plan o davanju koncesija iz svoje nadležnosti s jasno iskazanim procijenjenim ekonomskim učincima provedbe budućih ugovora o koncesiji uz odgovarajuću primjenu propisa kojima se uređuju javne financije, odnosno priprema, ocjena i izvedba investicijskih projekata. U srednjoročnom (trogodišnjem) planu davanja koncesija navode se gospodarska i druga područja u kojima se planiraju dati koncesije, građevine koje će se graditi, odnosno djelatnosti koncesije, planirani rashodi za koncesije i prihodi od koncesija, ocjena očekivane gospodarske koristi od planiranih koncesija

Temeljem članka 13. stavak 5. Pravilnika o Registru koncesija („Narodne novine“ broj 1/18) određeno je kako se planovi dostavljaju na zahtjev Ministarstva financija na Obrascu 3 - Plan davanja koncesija te isti čini sastavni dio ovog Plana.

Plan sadrži pet članaka kojima se uređuje kako slijedi:

Članak 1.

Ovim člankom općenito se definira predmet ovog akta.

Članak 2.

Člankom se utvrđuje planirani broj koncesija, predviđene vrste i predmete koncesija, rokove na koje se koncesije planiraju dati, pravnu osnovu za davanje koncesije, procijenjenu godišnju naknadu za pojedinu koncesiju, popis ugovora o koncesiji koji istječu u godini na koju se plan odnosi s napomenom za koje se koncesije planira novi postupak davanja koncesije te obrazloženjem razloga za eventualno neplaniranje davanja nove koncesije.

Članak 3. - Članak 5.

Ovim odredbama regulira se osiguravanje sredstava za provedbu Plana, dostava Plana nadležnom Ministarstvu te objava i stupanje na snagu Plana.

Budući je Srednjoročni plan davanja koncesija na pomorskom dobru Zadarske županije akt kojim se utječe na interese građana i pravnih osoba, sukladno članku 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (Narodne novine broj 25/13., 85/15., 69/22), provodi se postupak savjetovanja s javnošću. Postupak savjetovanja provest će se sukladno Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (Narodne novine broj 140/09.), stavljanjem Nacrta prijedloga Plana na internetske stranice Zadarske županije s mogućnošću zainteresiranih da elektronskom poštom ili u pisanom obliku dostave svoje komentare, primjedbe i prijedloge na raspoloživom obrascu – prilog 3.ovog Poziva.

Postupak savjetovanja provest će se u razdoblju od 20.10.2023. do 20.11.2023. godine. Organizator i nositelj postupka savjetovanja je Upravni odjel za pomorsko dobro, more i promet u Zadarskoj županiji.

Uz ovaj Poziv na sudjelovanje u savjetovanju s javnošću, stavlja se na raspolaganje utvrđeni Nacrt prijedloga Srednjoročnog plana davanja koncesija na pomorskom dobru na području Zadarske županije za razdoblje od 2024. do 2026. godine sa Prilogom 3 (Obrazac) – Srednjoročni plan davanja koncesije na pomorskom dobru Zadarske županije za razdoblje od 2024. godinu do 2026. godine i Obrazac za sudjelovanje u savjetovanju.

-          Prilog 2. - Nacrt prijedloga Plana davanja koncesija na pomorskom dobru Zadarske županije za razdoblje od 2024. do 2026. godine

-          Prilog 3. - Obrazac Prilog 3 – Plan davanja koncesija na pomorskom dobru Zadarske županije za razdoblje od 2024. do 2026. godine

-          Prilog 4. - Obrazac za dostavu prijedloga, primjedbi i mišljenja u internetskom savjetovanju.

Hrvatski Crveni križ, najveća humanitarna organizacija u Republici Hrvatskoj, ove godine obilježava tri važne obljetnice - 145 godina postojanja i djelovanja na tlu današnje RH, 70 godina dobrovoljnog davanja krvi u Hrvatskoj u organizaciji Crvenog križa te 30 godina od priznanja Hrvatskog Crvenog križa kao samostalnog društva.

Tim povodom Hrvatski Crveni križ organizira veliko cjelodnevno događanje 25. listopada u Zadru, gradu u kojemu je i osnovan 1878. godine.

Program obilježavanja počinje u jutarnjim satima u HNK Zadar akcijom dobrovoljnog darivanja krvi u vremenu od 8 do 10 sati. Nastavlja se u 11 sati u Dječjem vrtiću Sunce predstavljanjem slikovnice „Drvo dobrih djela“ te u 15 sati otkrivanjem spomen ploče osnivačici Crvenog križa u zadru grofici Ameliji Lantana, rođenoj Borelli na adresi Poljana pape Aleksandra III 5. U kontekstu osnutka Crvenog križa na prostoru današnje Republike Hrvatske, poseban spomen zaslužuje Amelia Lantana, koja je 1878. bila prva potpredsjednica i osnivačica, Domoljubne gospojinske zadruge dalmatinske (Società patriotica dalmata di signore per soccorsi). Za zasluge ju je 1905. godine austrijski car odlikovao Elizabetinim ordenom 2. reda. Ovo društvo zadarskih žena utemeljeno je prema zaključcima međunarodne konferencije u Ženevi na kojoj je osnovana međunarodna organizacija Crvenog križa i priznato je kao prva organizacija Crvenog križa na Balkanu.

U 16 sati u HNK u Zadru bit će izvedena predstava „Da sam ja kontesa Dora“.

„Grofica Dora Pejačević koja je kao hrvatska skladateljica i violinistica ostavila veliki trag u svijetu glazbe, ostavila je i veliki trag u Crvenom križu. Obitelj Pejačević utrla je put Crvenom križu u Našicama. Dorina baka Lila bila je prva predsjednica Crvenog križa u Našicama. Tijekom prvog Svjetskog rata, obitelj Pejačević vodila je Bolnicu Crvenog križa u Našicama u kojoj je volontirala i Dora pomažući ranjenicima, te time promicala ideju humanosti i solidarnosti.“, navela je zamjenica izvršnog predsjednika Hrvatskog Crvenog križa Marina Pinjagić Telak.

Dodala je kako je priča o Dori, osim o umjetnosti, ujedno i priča o ljudskosti, plemenitosti i volontiranju – o onim vrijednostima na kojima se svako društvo treba zasnivati i koje bi svaka zajednica trebala njegovati, graditi, i promovirati, a što je Dora u svojoj skromnosti i ljubavi prema čovjeku odabrala i svakodnevno živjela.

„Umjetnost, baš kao i volontiranje povezuje ljude i budi u čovjeku empatiju i ono što je najbolje. I umjetnost i volontiranje su univerzalni komunikacijski kanali putem kojih šaljemo poruke humanosti, tolerancije i mira, a to su temeljne poruke Crvenog križa.“, istaknula je Marina Pinjagić Telak.

U 17 sati održat će se pokazna vježba spašavanja iz mora, a u 18 i 30 u Kneževoj palači otvara se izložba „Baština humanosti u Zadru: 145 godina Crvenog križa u Hrvatskoj“ koju priređuje Znanstvena knjižnica Zadar.

„Upravo Statut iz 1878. godine iz fonda Znanstvene knjižnice Zadar bio je jedan od povoda za organiziranje ove izložbe,”, rekla je v.d. ravnatelja Znanstvene knjižnice Zadar i jedna od autorica izložbe Marijana Senkić-Klapan. Znanstvena knjižnica Zadar i Narodni muzej Zadar u svom bogatom fondusu čuvaju građu koja je povezana s osnivanjem i djelovanjem navedene udruge, a izložba kojoj su još autori Tomislav Blažević I Mihaela Šimat, bit će otvorena do 8. studenog.

Nakon otvaranja izložbe slijedi svečana sjednica te koncert “Baština humanosti” u izvedbi Nele Šarić, Nere Gojanović i Gordane Pavić.

Idrućega dana 26. listopada u Kneževoj palači bit će upriličeno tradicionalno primanje jubilarnih darivatelja krvi, a kako je istaknuo ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa u Zadru Šime Lisica, ove godine po prvi puta imamo darivatelja koji je krv dao čak 125 puta.