Na Kolegiju župana podnesena su financijska izvješća o izvršenju proračuna za prvu polovicu 2019. godine kako bi se mogli izraditi prijedlozi za rebalans, ovisno o prihodima i rashodima. Na razini županije i svih institucija kojima transferira novac iz državnog proračuna (bolnice, škole...) ostvaren je prihod od 387 milijuna kuna, dok je sama Županija imala oko 109 milijuna kuna prihoda, a 90 rashoda, odnosno 18,5 milijuna kuna viška.

„U odnosu na prošlu godinu imamo 9,2 milijuna kuna više od poreza na dohodak, što govori o boljoj zaposlenosti i gospodarskoj klimi. Porast smo ostvarili i u prihodima od EU projekata“, istaknula je pročelnica Bibijana Baričević.

Županija je pritom izdvojila 5,6 milijuna kuna neprofitnim udrugama, 400.000 Caritasu i Crvenom križu, po 1,3 milijuna kuna za subvencioniranje učeničkog prijevoza i skrb starijih osoba, 1,5 milijuna kuna za novorođenčad...

„Nadam se da ćemo još više plaćati u ovoj stavci, nije nam žao ni jedne kune za djecu. Vodimo u isto vrijeme brigu o žiteljima starije dobi. S obzirom na velike liste čekanja za smještaj u Domu umirovljenika izdvajamo značajnu svotu za sufinanciranje smještaja u privatnim domovima. Samo za te dvije stavke na razini godine izdvajamo preko 5 milijuna kuna“, rekao je župan Longin.

Pozitivni su trendovi i u školskim klupama. Srednju školu upisalo je 100 učenika više nego lani, 62 je učenika više u prvim razredima  osnovnih  škola kojima je osnivač Zadarska županija.

Nakon što je bivši ministar državne imovine donio odluku o predaji državne imovine na području Crnoga Zadarskoj Županiji bez naknade, na Kolegiju se našao i prijedlog Odluke o stjecanju prava vlasništva nad tom nekretninom. Radi se o dvije čestice od preko dvije tisuće kvadrata, na kojima se nalazi derutna zgrada osnovne škole s igralištem. Kako je pojasnio resorni pročelnik  Nikica Miletić, te su nekretnine darovane u svrhu izgradnje smještaja centra za palijativnu skrb – Hospicij Babindub.

„To je projekt od općeg, javnog i socijalnog interesa. Moram naglasiti da je ovo već šesta nekretnina koju je Zadarska županija dobila od početka godine, čija se vrijednost procjenjuje na preko tri milijuna kuna, dok se ukupna vrijednost svih dobivenih nekretnina penje na 60 milijuna kuna“ – istaknuo je Miletić, dodavši kako se treba što prije, odmah nakon Županijske skupštine, potpisati ugovor da se može krenuti u realizaciju ovog važnog projekta. Župan Longin naglasio je kako je ovo samo još jedan dokaz da je osnivanje Upravnog odjela za javnu nabavu i upravljanje imovinom bilo pun pogodak. Naglasio je da će i  Županija  konačno useliti u svoje prostore gdje neće plaćati najamninu te će  taj novac moći usmjeriti na druge, važnije stvari.

Na Kolegiju je donesena i odluka o sufinanciranju troškova prijevoza učenika srednjih škola.

„Za učenike srednjih škola osigurali smo oko tri milijuna kuna kako bi imali jeftiniji i besplatan prijevoz. Naime, država učeničku kartu financira sa 75 posto, dok Zadarska županija sufinancira s 15 posto. U to spada financiranje putovanja na nastavu, ali i na stručnu praksu kod učenika koji pohađaju stručne škole. Kod učenika koji su upisali deficitarna zanimanja Županija sufinancira prijevoz s 25 posto, te je njima on besplatan. Cilj je nam s ovim potaknuti učenike osnovnih škola da se upišu na deficitarna zanimanja, što ujedno i demografska mjera, jer pomažemo i roditeljima, a ne samo socijalna“ – naglasio je pročelnik  Ivan Šimunić te dodao kako je ove godine hotelijersko turistički tehničar postalo deficitarno zanimanje zbog produžetka sezone, ali i sve većeg uvoza radne snage.

- To je četverogodišnji program širokog spektra koji je postao vrlo konkurentan. Najviše se traže konobari i kuhari, zatim, slastičari i pekari. Ostala deficitarna zanimanja za školsku godinu 2019./2020. godinu su: vozač motornog vozila, tesar, zidar, vrtlar, tehničar zaštite osoba i imovine te farmaceutski tehničar – istaknuo je Šimunić. Pohvalio se i pozitivnim trendovima u školskim klupama. Naime, srednju školu upisalo je sto učenika više nego lani, 62. učenika je više u prvim razredima osnovne škole, a uz rekordne Bibinje (ukupno 37 prvaša) Šimunić je istaknuo Sali i Lišane Ostrovičke, gdje je po devet prvaša više u odnosu na prošlu godinu.