U sklopu programa obilježavanja 32. obljetnice VRO Maslenica, obilježen  je i dan sjećanja na VRO Maslenica i na razaranje franjevačkog samostana i crkve Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije .
Pobunjeni Srbi, na tada okupiranom prostoru  u znak odmazde za VRO „Maslenica“ 13. veljače 1993. godine opljačkali su, miniranjem razrušili i obeščastili crkvu i Franjevački samostan u Karinu – spomenik kulture. Protjerali su franjevce, opljačkali i uništili kulturno blago sačuvano kroz 6 stoljeća franjevačkog života.
 
Počast poginulim hrvatskim braniteljima i ubijenim franjevcima odana je na franjevačkom groblju koje je, kao i samostan, bilo razoreno prije 32 godine.
Počast su odala izaslanstva Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva obrane RH, PU Zadarske, Zadarske županije, Grada Zadra, Benkovca, Obrovca i Novigrada te braniteljskih udruga.
Izaslanstvo Zadarske županije predvodio je zamjenik župana Šime Vicković u pratnji pročelnice Katarine Miletić i pročelnika Josipa Vidova.
Molitvu odrješenja predvodio je gvardijan samostana fra Petar Klarić, a svetu misu za Domovinu predslavio je izaslanik Vojnog ordinarija mons. Slavko Rajić, biskupski vikar, a liturgijske dijelove pjevala je klapa Sveti Juraj HRM.

Franjevački samostan Blažene Djevice Marije u Karinu podignut je u 15. stoljeću, na ruševinama benediktinske opatije, sagrađene u 9. stoljeću. Kameni križ od pletera u zidu samostanskog hodnika svjedoči iz doba hrvatskih narodnih vladara i karinskih Lapčana.  U tom kraju naseljavaju se u 15. stoljeću franjevci. Franjevci su ostali u Karinu i nakon turskog osvajanja. Godine 1560. fra Blaž je dobio dozvolu od kliškog sandžak-bega da popravi „kloštar“ Sv. Marije kod tvrđave Karina. Na početku Kandijskog rata (1645- 1669) samostan je razoren. Temeljitu obnovu doživio je tek početkom 18. stoljeća. Za vrijeme Domovinskog rata srušen je do temelja i ponovno obnovljen . Blagoslovom samostana i posvetom crkve 2. kolovoza 2006., sveto je zdanje ponovno stavljeno u službu Bogu i hrvatskom narodu.

OGLAS

za prijam u službu u Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove, Odsjek za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, za radno mjesto broj 150. iz Pravilnika o unutarnjem redu upravnih tijela Zadarske županije („Službeni glasnik Zadarske županije“ broj 4/22, 6/24 – u daljnjem tekstu: Pravilnik):

- viši stručni suradnik, 1 izvršitelj, za potrebe rada na aktivnostima vezanim uz upravljanje projektom „CENTRAL–BIC“ koji se financira iz fondova, programa Europske unije, na određeno vrijeme za vrijeme trajanja projekta do 30. studenog 2026. godine, uz obvezni probni rad u trajanju od 2 mjeseca.

Sukladno članku 28. stavku 3. Zakona u službu na određeno vrijeme za potrebe rada na aktivnostima vezanim uz upravljanje projektom koji se financira iz fondova ili programa Europske unije osoba se može primiti u službu na određeno vrijeme za vrijeme trajanja projekta.

Kandidati za navedeno radno mjesto, pored općih uvjeta propisanih člankom 12. Zakona moraju ispunjavati i sljedeće posebne uvjete utvrđene Pravilnikom i to:

- završen sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij iz područja biotehničkih znanosti polje poljoprivreda, šumarstvo, biotehnologija ili prehrambena tehnologija ili područja biomedicine i zdravstva polje veterinarska medicina, najmanje jedna godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, položen državni ispit, znanje engleskog jezika.

Temeljem članka 35. stavka 1. Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj  (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 74/10, 125/14, 48/23) osobe koje su po ranijim propisima stekle visoku stručnu spremu mogu biti raspoređene na radna mjesta za koja je kao uvjet utvrđen stupanj obrazovanja magistar struke ili stručni specijalist.

U službu ne može biti primljena osoba za čiji prijam postoje zapreke iz članka 15. i 16. Zakona.

U pisanoj prijavi na oglas navode se podaci podnositelja prijave (ime i prezime, adresa prebivališta, broj telefona, e-adresa, isključivo za potrebe postupka) i uz pisanu prijavu potrebno je priložiti slijedeću dokumentaciju:

- životopis,

- dokaz o hrvatskom državljanstvu (ili preslika važeće osobne iskaznice ili putovnice ili vojne iskaznice ili domovnice),

- presliku rodnog lista,

- dokaz o ispunjavanju uvjeta stupnja obrazovanja (stručne spreme) i struke određene ovim oglasom: preslika diplome,

- dokaz o radnom iskustvu na odgovarajućim poslovima u trajanju od najmanje jedne godine što se dokazuje slijedećim dokumentima (potrebno je dostaviti dokaze i iz točke a) i točke b)):

   a) elektronički zapis - u slučaju da je osiguranik podnio zahtjev u elektroničkom obliku preko korisničkih stranica Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje ili potvrda o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje koju Zavod na osobno traženje osiguranika izdaje na šalterima područnih službi/ureda Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje, koji zapis/potvrda ne smije biti stariji od 1 mjeseca, a koji zapis/potvrda, između ostalih podataka, mora sadržavati i podatke o poslodavcu, početku i prestanku osiguranja, stvarnoj i potrebnoj stručnoj spremi, radnom vremenu, općini rada – prebivališta i trajanju staža osiguranja, 

   b) dokaz o radnom iskustvu iz kojeg se nedvojbeno može utvrditi radno iskustvo na poslovima odgovarajuće stručne spreme i struke određene ovim natječajem u trajanju od najmanje jedne godine (ugovor o radu ili rješenje o rasporedu ili ugovor o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa ili potvrda poslodavca o radnom iskustvu na odgovarajućim poslovima koja mora sadržavati vrstu poslova koju je obavljao, u kojem stupnju obrazovanja i vremensko razdoblje u kojem je kandidat obavljao poslove),

Napomena: iz priloženog dokaza mora biti razvidno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima (vrsta poslova koju je obavljao, u kojem stupnju obrazovanja i vremensko razdoblje u kojem je kandidat obavljao poslove), a koje radno iskustvo je evidentirano u elektroničkom zapisu/potvrdi o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,

- presliku svjedodžbe o položenom državnom ispitu (ukoliko kandidat ima položen državni ispit ili uvjerenje/svjedodžbu o položenom pravosudnom ispitu za kandidate koji imaju položen pravosudni ispit),

- vlastoručno potpisana izjava da za prijam u službu ne postoje zapreke iz članaka 15. i 16. Zakona.

Osobni podaci kandidata obradit će se isključivo u svrhu provedbe oglasnog postupka sukladno Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“ broj 42/18) i Uredbe (EU) 2016/679.

Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti dostavlja izabrani kandidati po obavijesti o izboru, a prije donošenja rješenja o prijmu.

Sve isprave koje su dostavljene u preslici izabrani kandidat je dužan dostaviti u izvorniku prije donošenja rješenja o prijmu.

Osoba koja nema položeni državni ispit, a ima potrebno radno iskustvo na odgovarajućim poslovima, može se prijaviti na oglas i može se primiti u službu i rasporediti na radno mjesto, pod uvjetom da ispit položi u roku od godinu dana od prijma u službu u skladu s člankom 14. Zakona. Ako ne položi državni ispit u propisanom roku, u skladu s člankom 115. Zakona točka g), služba prestaje po sili zakona istekom roka u kojem je bio obvezan položiti državni ispit.

Osoba koja ima položen pravosudni ispit nije dužna polagati državni ispit u skladu s člankom 92. Zakona.

Kandidati koji ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnom zakonu, dužni su u prijavi na oglas pozvati se na to pravo, te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta iz oglasa kao i sve dokaze kojima ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju, u kojem slučaju imaju prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.

Kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju sukladno članku 101. Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ broj 121/17, 98/19, 84/21, 156/23), dokazuje to potrebnim dokumentima. Dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju objavljeni su na stranici Ministarstva branitelja Republike Hrvatske https://branitelji.gov.hr/zaposljavanje-843/843.

Kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju sukladno članku 48. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata („Narodne novine“ broj 84/21), uz prijavu na natječaj dužan je, osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, priložiti i sve potrebne dokaze iz članka 49. navedenog Zakona. Dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju objavljeni su na stranici Ministarstva branitelja Republike Hrvatske https://branitelji.gov.hr/zaposljavanje-843/843.

Kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju na temelju članka 48. f. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata („Narodne novine“ broj 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 02/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 94/01, 103/03, 148/13, 98/19) dokazuje to rješenjem ili potvrdom o priznatom statusu iz koje je vidljivo to pravo, te dokazom iz kojeg je vidljivo na koji način je prestao radni odnos kod posljednjeg poslodavca (rješenje, ugovor, sporazum i sl.).

Kandidat koji ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju na temelju članka 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne novine“ broj 157/13, 152/14, 39/18, 32/20) dokazuje to odgovarajućom javnom ispravom o invaliditetu na temelju koje se osoba može upisati u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom, te dokazom iz kojeg je vidljivo na koji je način prestao radni odnos kod posljednjeg poslodavca (rješenje, ugovor, sporazum i sl.).

Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju na temelju članka 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina („Narodne novine“ broj 155/02, 47/10, 80/10, 93/11), uz prijavu na natječaj, pored dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, nije dužan dokazivati svoj status pripadnika nacionalne manjine.

Osoba koja nije podnijela pravodobnu i urednu prijavu ili ne ispunjava formalne uvjete iz oglasa ne smatra se kandidatom prijavljenim na oglas.

Urednom prijavom se smatra prijava koja sadrži sve podatke i priloge navedene u oglasu.

Osobe koje ne ispunjavaju formalne uvjete iz oglasa kao i one koji nisu podnijele pravodobnu i/ili urednu prijavu o tome će biti obaviještene pisanim putem.

Oglasni postupak obuhvaća obaveznu prethodnu provjeru znanja i sposobnosti kandidata na koju mogu pristupiti samo kandidati koji su podnijeli pravodobnu i urednu prijavu i koji ispunjavaju formalne uvjete iz oglasa.

Riječni i pojmovni skupovi u ovom dokumentu koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li korišteni u muškom i ženskom rodu, odnose se na jednak način na muški i ženski rod.

Na mrežnoj stranici Zadarske županije www.zadarska-zupanija.hr i na oglasnoj ploči Zadarske županije, Božidara Petranovića 8, 23000 Zadar, istovremeno s objavom oglasa, bit će dostupan opis poslova i podaci o plaći radnog mjesta koje se popunjava oglasom, način obavljanja prethodne provjere znanja i sposobnosti kandidata, pravni i drugi izvori za pripremanje kandidata.

Na navedenoj mrežnoj stranici i na oglasnoj ploči Zadarske županije, bit će objavljeno vrijeme održavanja prethodne provjere znanja i sposobnosti kandidata najmanje pet dana prije održavanja provjere.

Pisane prijave na oglas, s dokazima o ispunjavanju uvjeta, podnose se u roku od 8 dana od dana objave oglasa kod nadležne službe za zapošljavanje na adresu: ZADARSKA ŽUPANIJA, Božidara Petranovića 8, 23000 Zadar s obaveznom naznakom „ Prijava na oglas za prijam u službu višeg stručnog suradnika u Upravni odjel za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove  – NE OTVARAJ“.

Prijava je podnesena u roku ako je prije isteka roka zaprimljena u pisarnici Zadarske županije, Zrinsko Frankopanska 8, 23000 Zadar, a ako je prijava upućena poštom preporučeno ili predana ovlaštenom pružatelju poštanskih usluga kao preporučena pošiljka, dan predaje pošti, odnosno ovlaštenom pružatelju poštanskih usluga smatra se danom predaje javnopravnom tijelu kojem je upućena.

O rezultatima oglasa kandidati će se izvijestiti dostavom rješenja o prijmu u službu izabranog kandidata u zakonskom roku.

Zadarska županija

Objavljeni javni poziv za povećanje konkurentnosti mikro poduzetnicima za 2025. godinu možete pogledati na poveznici

Večeras, 11. veljače 2025. u 18 sati i 43 minute seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su jak potres s epicentrom 15 km sjeveroistočno od Starigrada Paklenice. Magnituda potresa iznosila je 4.8 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VI stupnjeva EMS ljestvice.   

U Zadru se održava središnje događanje u povodu  Međunarodnog dana epilepsije i Nacionalnog dana oboljelih od epilepsije. Riječ je o događaju koji organizira Hrvatska udruga za epilepsiju u suorganizaciji sa Sveučilištem u Zadru i Općom bolnicom Zadar i  na kojem sudjeluju brojni stručnjaci   i osobe s epilepsijom.

Tim povodom sudionike simpozija primio je župan Božidar Longin koji je zahvalio što je upravo Zadar domaćin ovog velikog skupa.

„Tema vašeg simpozija jedna je teška bolest od koje, a znate to vi bolje od mene, u svijetu boluje oko 50 milijuna ljudi. Strašna je to brojka. Usporedio bih mozak u našem tijelu s komandnim mostom na brodu. Ako na njemu nešto ne funkcionira, teško da će plovidba biti uspješna, sigurna i ugodna.

Stoga je svaka aktivnost na tome da se bolje shvati funkcioniranje mozga, i svih onih potencijalnih poremećaja u njegovu radu kao što je epilepsija, od iznimnog značaja za medicinu općenito.“- rekao je župan Longin.

U ime domaćina, Opće bolnice Zadar obratila se dr. Sanja Delin s odjela pedijatrije koja je upoznala kako se Međunarodni dan epilepsije uvijek  obilježava drugog ponedjeljka u veljači, svake godine u drugom gradu, a obilježavanje je potaknula hrvatska  Udruga za epilepsiju.

Prim. Ana Sruk predsjednica hrvatske udruge za epilepsiju naglasila je kako s ovakvim simpozijima žele dati podršku lokalnim zajednicama i oboljelima od epilepsije jer su, kako je istaknula, upravo osobe s epilepsijom najugroženije u društvu.

„To je bolest koja sa sobom nosi najveću stigmu, osobe s epilepsijom se svakodnevno susreću sa stigmatizacijom kod upisa u vrtiće, škole, na radnim mjestima i ostalim situacijama“, istaknula je Sruk dodajući kako se čak 60 posto osoba s epilepsijom osjeća stigmatizirano.

„Mi se protiv te stigme borimo znanjem, širenjem edukacije, davanjem podrške, pokušavamo biti glas onih koji se s tim svakodnevno bore“, dodala je još dr. Sruk i rekla kako su u bogatom programu koji imaju već jutros održali predavanja u 8 zadarskih osnovnih i srednjih škola uz poruku da trebamo graditi društvo bez stigme.

Nazočnima se obratila i dr. Matilda Kovač Šižgorić s Kliničke bolnice Srebrenjak ujedno i predsjednica Hrvatskog društva za dječju neurologiju koja je rekla da u Hrvatskoj od epilepsije boluje preko 40.000 ljudi te da su većina oboljelih djeca.

„Kod te djece bitna je kvaliteta života i prihvaćenost u društvu, zato i obilazimo škole kako bi najmlađe senzibilizirali, da ih upozorimo  koji su to čimbenici koji mogu dovesti do prvog napada, da ih upozorimo da zlouporaba droga, alkohol pa čak i električne cigarete mogu dovesti do prvih napada.“- rekla je Kovač Šižgorić dodajući da je svima najvažnija zaštita te najugroženije populacije.

Međunarodni dan epilepsije podržale su i  brojne osobe iz javnog života fotografirajući se s logotipom Međunarodnog dana epilepsije.

Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata Zadarske županije želi podsjetiti građane na Svjetski dan bolesnika,  koji se obilježava 11. veljače, poznat i kao dan Gospe Lurdske. Ove godine se obilježava 33. Svjetski dan bolesnika, otkako ga je utemeljio  Papa Ivan Pavao II na dan 13. svibnja 1992.godine.

Poruka ovogodišnje poslanice Pape Franje povodom dana bolesnika u Jubilejskoj 2025. godini je poruka velikog ohrabrenja:

“Nada… ne postiđuje” (Rim 5, 5)

i jača nas u nevolji

Kako biti i ostati jak kad si bolestan i kad osjećaš i patnju najbližih osoba u njihovoj nemoći da ti pomognu ?!

Dan bolesnika je samo jedan od dana u životu bolesnika, ali važan podsjetnik i putokaz društvu da obrati pažnju na bolesnike i njihove potrebe. Bolesnicima je neophodna socijalna uključenost, empatija društva, pojedinaca i zdravstvenih radnika. U bolesti se ljudi osjećaju nemoćnima, krhkim, ustrašenima, a vrlo često i nepotrebnim u ovom užurbanom društvu. 

Uz bolesničke postelje, svojom blizinom uz one koji pate ljudi se nauče nadati, vjerovati i otkrivati uzajamnu ljubav. Svi zajedno, jedni za druge, bolesnici, članovi obitelji, liječnici i medicinsko osoblje, volonteri, prijatelji, svećenici, redovnice...postaju „anđeli nade“ gdje god se nalazili, bilo u obitelji, u bolnicama, staračkim domovima.

Na svim razinama društva se treba ukazivati i razvijati sposobnost slušanja, dobre komunikacije, milosrđa i nježnosti, protiv kulture ravnodušnosti i odbacivanje u svim aspektima života, a nadasve u zdravstvu i socijalnoj skrbi.

"Briga za bolesnike zahtjeva i profesionalnost medicine i nježnost bliskih osoba, kao i društva u cjelini. " - poznate su riječi Pape Franje u jednoj od svojih svojoj poslanica za dan bolesnika. Ujedno je produbio svoje misli i ukazao na izoliranost bolesnika u društvu, i fizičku i psihološku i duhovnu.  "Kultura odbacivanja u kojoj se osobe ne doživljavaju kao primarna vrijednost koju treba poštivati i čuvati. ..politike koje ne stavljaju u središte  dostojanstvo ljudske osobe...  ..strategije koje ne jamče financijska sredstva za pristup zdravstvenim uslugama, potrebnim lijekovima. .. za dobrobit bolesnika je potreban tripartitni savez između liječnika, bolesnika i članova obitelji !"  

Ne smije se zaboraviti jedinstvenost svakog pacijenta s njegovim dostojanstvom i njegovim slabostima. 

Svaki bolesnik je važniji od svoje bolesti ! 

Liječe se bolesnici !! 

A oni su neodvojivi od svojih slabosti, strahova, tjeskoba i treba ih pomno slušati, tješiti, njegovati, jednostavno biti blizu !!

"Bolest uvijek ima lice i to ne samo jedno: ona ima lice svakog bolesnika i bolesnice pa i onih koji se osjećaju zapostavljenima, isključenima i žrtvama društvenih nepravdi kojima im se uskraćuju njihova temeljna prava." (usp.Fratelli tutti, 22).

I ne zaboravimo, da je usamljenost teža i od najtežih bolesti, zbog usamljenosti bolesnici umiru svaki dan pomalo. Zato posjećujmo naše bolesne članove obitelji, prijatelje, susjede, poznanike, usamljene,  nasmijmo se s njima, nazovimo ih da ih pitamo kako su, pošaljimo im poruku. Odvojimo naših 10-15 minuta, pokažimo da nisu sami, da mislimo na njih i da ih volimo !

Nemojmo biti ravnodušni na njihovu patnju.

U zaseoku Baturi u  Pridragi svečano je otkriveno spomen-obilježje u čast dvojici hrvatskih branitelja poginulih u VRO Maslenica - Danijelu Grbinu iz Otočnoga bataljuna te Robertu Majeru, pripadniku bojne Frankopan.

Svečanosti su nazočili izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ante Babić, izaslanik predsjednika Vlade RH, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH Zvonimir Frka Petešić, župan Zadarske županije Božidar Longin, gradonačelnik Zadra Branko Dukić, načelnici općina Sali, Preko i Novigrad, predstavnici Hrvatske vojske, policije i udruga iz Domovinskog rata te brojni građani.

Obraćajući se nazočnima župan Božidar Longin rekao je kako je neprijatelj  želio postići da utihne hrvatski jezik, kako je  želio  izbrisati jedan čitav narod prisilivši nas da dokazujemo ono svoje pravo koje se u drugim zemljama podrazumijeva – pravo na samostalnost i suverenost.

„Danijel i Robert i njegovi suborci, svi hrvatski branitelji, oni su koji su ostvarenje tog podmuklog plana onemogućili svojom hrabrošću, svojom snagom, svojom žrtvom. Nisu razmišljali, nisu oklijevali, ostavljali su svoje poslove i svoje obitelji i odlazili na bojište u neizvjesnost, u patnju, u životnu opasnost…“, rekao je župan Božidar Longin.

Ministar Medved poručio je kako nas u Pridragi okupljaju sjećanje i duboka zahvalnost prema onima koji su nam darovali slobodu. “Danijel Grbin i Robert Majer bili su junaci koji su u najtežim trenucima rata dali najviše što su imali - svoje živote. Njihova žrtva temelj je naše sadašnjosti i budućnosti, a naša je odgovornost da ih nikada ne prepustimo zaboravu. Zato podržavamo ovakve inicijative i spomen-obilježja - kao trajne podsjetnike na hrabrost i ljubav prema domovini”, istaknuo je Medved.

Dodao je kako je dužnost svih nas prenijeti istinu o Domovinskom ratu budućim generacijama: “Naša djeca moraju znati da mir u kojem odrastaju nije došao sam od sebe, već iz hrabrosti i krvi onih koji su ga izborili. Hrvatska nije i neće zaboraviti svoje branitelje”, poručio je.

Nazočnima se obratio i predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH Zvonimir Frka Petešić, rodom Saljanin i rođak poginulog Danijela Grbina.

Nakon otkrivanja spomen-obilježja položeni su vijenci i zapaljene svijeće, a program je završen molitvom odrješenja.

Drugu godinu zaredom Zadarska županija organizirala je edukacije Timova za darovite za škole kojima je osnivač.

Nakon što je prošle godine u programu usavršavanja odgojno-obrazovnih djelatnika za rad s potencijalno darovitim učenicima sudjelovalo osam škola kojima je osnivač županija, ove se godine programu edukacije za Timove za darovite priključilo još osam škola s područja županije: Osnovna škola Braća Ribar Posedarje, Osnovna škola Jurja Barakovića Ražanac, Osnovna škola Vladimir Nazor Neviđane, Osnovna škola Franka Lisice Polača, Osnovna škola Jurja Dalmatinca Pag, Osnovna škola Zemunik, Osnovna škola Novigrad te Osnovna škola Valentin Klarin - Preko.

Cilj provedbe edukacije je osnaživanje kapaciteta djelatnika za rad s darovitim učenicima unutar matičnih škola te razvoj planova za rad i pružanje podrške darovitim, potencijalno darovitim i visokomotiviranim učenicima te razviti projekte za rad s darovitim učenicima unutar škola.

Edukacija se sastoji od šest modula, podijeljenih na teorijski i praktični dio, a na završnom susretu bit će predstavljeni projekti proizašli iz edukacije.

Edukacije školama provodi Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije te dio aktivnosti koja je proizašla iz njihove suradnje sa Zadarskom županijom u projektu Identifikacije i rada s darovitim i potencijalno darovitim učenicima iz područja matematike.