Povijest Zadra

POVIJEST ZADRA

Već u prethistoriji je naselje, a za vrijeme Ilira dobro utvrđeni pomorski grad, a to je ostao i za Rimljana. U bizantskom tematu Dalmacije bio je glavni grad. Naročito dolazi do pomorsko-ekonomskog i političkog procvata za vrijeme hrvatskih vladara. Do tada je naše najjače pomorsko središte u vojnom i privrednom smislu.

Grad Zadar je postao velika smetnja ambicijama moćne Venecije.

Grad Zadar je zahvaljujući svom ekonomskom usponu u srednjem vijeku postao velika smetnja ambicijama moćne Venecije na istočnoj obali Jadrana. Stoga je grad izložen čestim nasrtajima Mlečana, posebice u 12. i 13. stoljeću, te je glavni uzrok sukoba Mletačke Republike s hrvatsko-ugarskim vladarima.

Narodni muzej Zadar,Muzej grada Zadra_Zadarski barkajoli AUTOR: muzejsko gradivo, inv.broj NMZ-2500

Razdoblje od 11. stoljeća do 14. stoljeća, iako burno, puno opsada i stradanja, bilo je zlatno doba Zadra.

U zaleđu grada formirala se i rasla hrvatska država s kojom je Zadar održavao stalne trgovačke i političke veze te je pod takvim utjecajem stanovništvo Zadra već u 12. stoljeću bilo pretežito hrvatsko. Od 1069. godine Zadar je s ostalim dalmatinskim komunama u sastavu hrvatskog kraljevstva pod Petrom Krešimirom IV. a od 1105. priznaje vlast prvog hrvatsko-ugarskog kralja Kolomana. Već 1116. godine uz stalni otpor i pobune građana ponovno je pod mletačkom vlašću, od koje se uspijeva osloboditi 1181. godine priznavanjem vlasti hrvatsko-ugarskog kralja Bele III., te od kralja dobiva široku autonomiju.

Županijska lučka uprava Zadar_Uređenje luke Jazine - situacija nakon završene rekonstrukcije (2) AUTOR: Fabio Šimićev

Loša iskustva i ekonomske prilike prisilile su Zadrane da održavaju svoje brodovlje.

Tako je 14. svibnja 1190. godine zadarsko brodovlje kod Oštrog rata pobijedilo mletačku flotu. Venecija je ipak 1202. godine političkim spletkama skrenula IV. križarsku vojnu na Zadar i zauzela ga. Pri oslobođenju grada od preostalih križara najveću ulogu odigrao je tada najmoćniji hrvatski velikaš Domald koji je 1204. izabran za zadarskog kneza. S obnovom vlasti hrvatsko-ugarskog kralja grad postupno oživljava i u njega se počinje vraćati staro stanovništvo.

Zadar je uz stalne pobune građana i povremena oslobađanja ostao pod nestabilnom vlašću Mletačke Republike sve do 1358. godine. U tom razdoblju često se sukobljavao s Mlečanima. U ožujku 1311. su u jednoj pomorskoj vojni zarobili mletačkog admirala G. Bellettu s dvama bojnim brodovima, a druge godine potpuno potukli mletačko brodovlje. U tim borbama ističe se Zadar ne samo kao odlično utvrđena pomorska tvrđava, nego i kao grad s brodovljem sposobnim za pomorsko ratovanje s najvećom tada pomorskom silom – Venecijom.

Nakon potpisivanja Zadarskog mira 18. veljače 1358., kojim se Venecija odriče prava na Dalmaciju, i Zadar našao se u sastavu Ugarsko-hrvatskog kraljevstva. Nakon pola stoljeća, 9. srpnja 1409., Ladislav Napuljski za 100 000 dukata prodaje Mlečanima Zadar i sva svoja prava na čitavu Dalmaciju. Za mletačke vladavine od 1409. do 1797. u Zadru je pomorstvo ostalo glavna privredna grana. Tada je bio glavni grad Dalmacije, što je ostao i u XIX st., za vrijeme prve austrijske (1798. - 1805.), francuske (1805. - 1814.), i druge austrijske uprave (1814. - 1918.). I dalje je bio među prvim lukama naše obale, dok ga Rapalski ugovor 1920. nije odvojio od matice zemlje do 1944. godine

Županijska lučka uprava Zadar_Uređenje luke Jazine - situacija nakon završene rekonstrukcije (4) AUTOR: Fabio Šimićev

Kao pomorska veza tadašnje Europe s Orijentom Zadar je bio važna luka pa otuda veliki interes za njega.

Grad je kroz stoljeća preživio mnoga osvajanja zahvaljujući povezanosti s okolnim središtima (Nin, Biograd, Novigrad, Pag, Obrovac, Ljubač) i otocima te ostalim dalmatinskim gradovima (Šibenik, Split, Trogir i Omiš). U borbama Zadrana došla je do izražaja pomorska povezanost dalmatinskih gradova u obrani od zajedničkog neprijatelja. Osim s hrvatskim gradovima Zadar je sklapao vojne i privredne saveze i sa stranim gradovima kao što su pomorske sile Pisa, Genova i dr.

Lučka uprava Zadar_Putnička luka Zadar s pogledom na Zadarski kanal i otoke ARHIVA Lučke uprave Zadar

Poslije Drugog svjetskog rata počinje obnova razorenog grada. Razvijaju se pomorska poduzeća, turizam, marikultura, izgrađena je nova luka Gaženica što će i dalje osiguravati suvremeni pomorski razvoj.

Republika Hrvatska danas ima 6 luka otvorenih za javni promet od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za RH u gradovima: Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik.

Pomorska zbirka Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, tekst izradili djelatnici Zavoda