UVOD
Zašto izložba?
Izložba Maritimna kultura zadarskog kraja u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti nastala je u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti - Zavoda za povijesne znanosti u Zadru i Zadarske županije - Upravnog odjela za pomorsko dobro, more i promet i suradnji sa Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru kao dio istoimenog znanstveno-stručnog skupa.
Prostorni obuhvat Zadarske županije
Zadarska županija prostire se na ukupnoj površini od 7.486,91 km2. Površina kopnenog dijela iznosi 3.641,91 km2, što čini 6,4 % teritorija Hrvatske. Površina morskog dijela županije iznosi 3.845 km2, a površina otoka 587,6 km2 zbog čega obalni pojas Zadarske županije predstavlja njen najvažniji prirodni i gospodarski resurs. Morski dio županije čini gotovo 12 % hrvatskog mora i od najstarijih vremena ima važno prometno i gospodarsko značenje u razvoju ovog prostora.
Povijest Zadra
Već u prethistoriji je naselje, a za vrijeme Ilira dobro utvrđeni pomorski grad, a to je ostao i za Rimljana. U bizantskom tematu Dalmacije bio je glavni grad. Naročito dolazi do pomorsko-ekonomskog i političkog procvata za vrijeme hrvatskih vladara. Do tada je naše najjače pomorsko središte u vojnom i privrednom smislu. Grad Zadar je postao velika smetnja ambicijama moćne Venecije. Grad Zadar je zahvaljujući svom ekonomskom usponu u srednjem vijeku postao velika smetnja ambicijama moćne Venecije na istočnoj obali Jadrana. Stoga je grad izložen čestim nasrtajima Mlečana, posebice u 12. i 13. stoljeću, te je glavni uzrok sukoba Mletačke Republike s hrvatsko-ugarskim vladarima.
Baštinske ustanove - čuvari maritimne prošlosti
Najveći broj povijesnih dokumenta i predmeta koji se odnosi na maritimnu povijest zadarskog kraja pohranjeno je u Zavodu za povijesne znanosti HAZU-a, Državnom arhivu u Zadru i Narodnom muzeju Zadar. Ove institucije pohranjuju prošlost institucija koje su djelovale ne samo na zadarskom području već i šire, čuvajući autentične dokumente vremena za buduće generacije i kulturna dobra kao dio povijesne i kulture baštine. Njihovo gradivo iznimno je vrijedan resurs s povijesnog, znanstvenog i kulturnog gledišta.
Maritimna hodočašća - Nematerijalna kulturna baština
Nematerijalna kulturna dobra obuhvaćaju razne oblike i pojave duhovnog stvaralaštva što se prenose predajom ili na drugi način, a među ostalima i stvaralaštvo u području obreda, običaja, kao i drugih tradicionalnih pučkih vrednota. Maritimna hodočašća specifičan su oblik hodočašća, rezultat povezanosti i okrenutosti lokalnog stanovništva prema morskom okruženju.
Tradicija barkajola - simboli grada
Malim barkama prevoze putnike s jedne obale gradske luke do druge, tj. od popularne Đige do Poluotoka. Ova tradicija se vuče još od 14. stoljeća kada je zadarska komuna nekim građanima u Srednjem vijeku davala pravo da za određenu naknadu svojim barkama prevoze ljude ili teret u gradskoj luci. Putovanje barkom dugo oko sedamdesetak metara traje do dvije minute i znatno skraćuje pješačenje do centra grada. Danas su jedan od simbola Grada i turistička atrakcija. Barkajoli su obiteljska tradicija pa se posao prenosi s generacije na generaciju.
