U Atriju Kneževa dvora u Pagu, u sklopu 15. Međunarodnog festivala čipke, održan je panel „Očuvanje tradicije paškog čipkarstva“, posvećen zaštiti, promociji i suvremenoj interpretaciji paške čipke, jednog od najprepoznatljivijih simbola hrvatske kulturne baštine.

Panel je okupio predstavnike institucija, stručnjake i dionike kulturne baštine, a sudjelovali su Neda Oros, predsjednica Udruge paških čipkarica „Frane Budak“, Ante Sjauš, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam Zadarske županije, Veljko Radić, ravnatelj Uprave za otoke Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, te predstavnici Ministarstva kulture i medija Filip Đinđić i Damira Tolić.

U okviru programa predstavljen je i znanstveni rad Ive Redić pod nazivom „Povezanost šivanja paške čipke i funkcionalnog stanja vratne kralježnice“, koji na inovativan način povezuje tradicijsku rukotvorinu i zdravstvene aspekte rada čipkarica.

Pročelnik Sjauš istaknuo je kako Zadarska županija snažno podupire aktivnosti vezane uz pašku čipku — od radionica i izložbi do njezine promocije i daljnjeg razvoja. Naglasio je da paška čipka nije samo simbol Paga, nego važan dio kulturnog i turističkog identiteta cijele Zadarske županije i Hrvatske.

Prema njegovim riječima, priča o paškoj čipki već je dobro prepoznata, ali ju je potrebno nastaviti razvijati, osuvremenjivati i predstavljati novim generacijama posjetitelja.

„Paška čipka jedan je od najvrjednijih simbola našeg identiteta. Ona je baština, ali i snažan turistički motiv. Na nama je da tu priču dodatno razvijamo, povezujemo s drugim posebnostima Paga i pronalazimo suvremene načine njezine interpretacije“, istaknuo je Sjauš.

Dodao je kako Pag, uz čipku, ima i druge snažne identitetske vrijednosti — od paškog sira i soli do janjetine — koje zajedno stvaraju prepoznatljivost destinacije. Posebno je istaknuo važnost modernih suvenira inspiriranih čipkom, kao i povezivanja tradicije s novim tehnologijama, digitalizacijom i razvojem kvalitetnije turističke ponude.

Predstavnica Ministarstva kulture i medija Damira Tolić naglasila je dugogodišnju suradnju s paškim čipkaricama kroz programe očuvanja pokretne baštine. Istaknula je kako Ministarstvo sustavno financira programe paškog čipkarstva, dok Udruga paških čipkarica „Frane Budak“ redovito provodi aktivnosti koje pridonose očuvanju ove vrijedne tradicije.

Govoreći o budućnosti paške čipke, Tolić je upozorila na važnost stručne obrade i muzejske prezentacije građe, potrebu osiguravanja stručnog kadra za dugoročno upravljanje baštinom te izazov prijenosa znanja na mlađe generacije, osobito u vremenu sve manjeg interesa mladih za ručni rad.

Panel je zaključen kao važan doprinos raspravi o očuvanju i razvoju paške čipke te njezinoj ulozi u jačanju kulturnog identiteta i turističke prepoznatljivosti Paga, Zadarske županije i Republike Hrvatske.

Svečanim programom na kojem su se isprepleli tradicija, glazba i kulturna baština u Pagu je otvoren 15. Međunarodni festival čipke, jedna od najznačajnijih manifestacija posvećenih očuvanju i promicanju čipkarske baštine u Hrvatskoj i Europi.

Festival je okupio brojne goste iz Hrvatske i inozemstva, predstavnike državnih institucija, kulturnih organizacija, turističkog sektora te čipkarice iz deset europskih zemalja. Tijekom narednih dana Pag će ponovno biti međunarodno središte čipkarstva i mjesto susreta kultura, tradicija i kreativnosti.

Na Festivalu sudjeluju predstavnice Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke, Francuske, Mađarske, Malte, Portugala i Hrvatske, potvrđujući međunarodni značaj festivala i ugled koji paška čipka uživa diljem Europe.

Okupljenima su se prigodnim govorima obratili predsjednica Društva paških čipkarica „Frane Budak" Neda Oros, direktor Turističke zajednice Zadarske županije Vanja Čvrljak, gradonačelnik Paga Stipe Žunić te izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora i Vlade, župan Josip Bilaver.

Gradonačelnik Žunić naglasio je kako iza svakog prepoznatljivog uzorka paške čipke stoje ruke i strpljenje žena koje su vještinu njegovale kroz desetljeća.
„Zahvaljujući njima čipka danas nije samo nasljeđe – ona je živa tradicija koja se razvija, ali ne gubi svoju bit. Ovaj festival upravo je prostor susreta te tradicije i sadašnjosti – susreta naših čipkarica s gostima iz drugih zemalja, razmjene znanja, iskustava i prijateljstava koja nadilaze granice. To je ono što ovu manifestaciju čini posebnom: nije riječ samo o izložbi, već o pravom kulturnom dijalogu koji Pag povezuje sa svijetom", rekao je gradonačelnik Žunić i zahvalio svim čipkaricama koje festivalu pružaju podršku.

Župan Bilaver svečano je otvorio 15. Međunarodni festival čipke. U svom obraćanju zahvalio je organizatorima, sudionicima i brojnim gostima koji su svojim dolaskom podržali manifestaciju te istaknuo važnost događanja koja povezuju zajednicu, čuvaju identitet i prenose tradiciju na mlađe naraštaje.
„Kada bismo otoke označavali bojama, Pag bi bez imalo sumnje bio otok bjeline – kamena, soli i čipke. Od kamena je sazdan ovaj poseban grad čije ulice pričaju stoljetne priče. Sol je stoljećima hranila život Paga, a paška čipka postala je njegov najnježniji i najplemenitiji simbol", ustvrdio je Bilaver.

Odao je priznanje generacijama čipkarica koje su strpljivo prenosile znanje i umijeće izrade čipke s koljena na koljeno, čime su sačuvale jedno od najvrjednijih obilježja paške i hrvatske baštine. Posebno je naglasio kako je paška čipka, kao zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske i dio svjetske kulturne baštine, jedan od najprepoznatljivijih simbola hrvatske tradicije.
„Priznanje pripada svim vrijednim ženama koje su kroz povijest njegovale tradiciju paške čipke i strpljivo ustrajale u svakom njezinu detalju", poručio je Bilaver.

Zahvalio je također redovnicama, galerijama, kulturnim ustanovama i pojedincima koji su svojim radom pridonijeli očuvanju dokumentacije, uspomena i znanja vezanih uz pašku čipku, kao i Gradu Pagu, organizatorima, članovima kulturno-umjetničkih društava te najmlađim sudionicima programa koji jamče nastavak prenošenja tradicije na buduće generacije.

Organizatori festivala su Grad Pag, Turistička zajednica Grada Paga i Društvo paških čipkarica „Frane Budak", uz pokroviteljstvo predsjednika RH, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Zadarske županije i županijske Turističke zajednice.

Svečani program otvorenja dodatno su obogatili nastupi Gradske glazbe Pag, Dragice Fabijanić i Jelkice Tičić koje su izvele tradicionalne paške napjeve, Klape Galiota, Zadar Strings Quarteta, plesne udruge Kissa, najmlađih članova KUD-a Družina te popularne vokalne skupine Voxford.

Tijekom festivalskih dana posjetitelje očekuju izložbe, radionice, stručna predavanja, modna revija „Nosiva tradicija", sajam „Najbolje od Paga", susreti čipkarica te bogat kulturno-zabavni program koji slavi umijeće izrade čipke i bogatu kulturnu baštinu Paga.

Nakon dodjele ugovora za zelenu urbanu infrastrukturu Jasenicama i Biogradu na Moru, u novoj vijećnici Zadarske županije održano je predstavljanje Zakona o priuštivom stanovanju i programa koje Vlada Republike Hrvatske planira provoditi zajedno sa županijama, gradovima i općinama.

Mjere je gradonačelnicima i načelnicima s područja Zadarske županije predstavio potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, uz nazočnost župana Josipa Bilavera i gradonačelnika Šime Erlića.

Bačić je istaknuo da rast cijena nekretnina i najma traži aktivniju ulogu države, županija i lokalnih jedinica u pripremi zemljišta i gradnji stanova. Devet jedinica lokalne samouprave iz Zadarske županije već je dostavilo svoje potrebe za projekte koji bi se mogli sufinancirati već iduće godine.

Grad Zadar je, prema njegovim riječima, najavio gradnju stanova na Smiljevcu, a poseban naglasak stavljen je na buduću stambenu zonu na Novom Bokanjcu, gdje bi se gradile i obiteljske kuće i višestambene zgrade.

„Krajnji korisnik, mlada osoba ili obitelj u Zadru, plaćala bi oko 1.900 eura po četvornom metru, uz kredit na 30 godina i najpovoljnije moguće kamate", rekao je Bačić, ističući da je tržišna cijena u Zadru znatno viša.

Dio stanova i zemljišta ostao bi u javnom vlasništvu grada, županije ili jedinice lokalne samouprave, čime bi se trajno osigurao fond stanova za najam. Ministar je dodao da su izmjene Zakona o prostornom uređenju i novi Zakon o gradnji ubrzali postupke izdavanja dozvola, posebno za obiteljske kuće.

Župan Bilaver zahvalio je ministru Bačiću i Vladi Republike Hrvatske na suradnji i potpori u programima koji su usmjereni na demografiju, stanovanje i ostanak mladih obitelji na području Zadarske županije.

Podsjetio je da je Županija u proteklih nepunih godinu dana imala dodjele zemljišta za sedam općina i gradova s područja županije, a da su sada u postupku prodaja, odnosno dodjela zemljišta mladim obiteljima.

„Novi zakon i program daju nam mogućnost aktivnog sudjelovanja u rješavanju stambenog pitanja mladih, bilo kroz izgradnju obiteljskih kuća, bilo kroz izgradnju i rekonstrukciju stambenih zgrada. Nakon dodjele, odnosno stjecanja zemljišta, želimo pomoći mladim obiteljima da dođu do potrebne dokumentacije, ali i do konačne izgradnje svojih obiteljskih kuća u našoj županiji“, istaknuo je Bilaver.

Gradonačelnik Erlić istaknuo je da je priuštivo stanovanje jedan od prioriteta novog mandata. Ministarstvo je preko APN-a Gradu dodijelilo ugovor za oko 130 stanova na Smiljevcu, a za Novi Bokanjac, gdje se nalazi oko 30 hektara državnog zemljišta, traži se rješenje koje bi gradnju omogućilo već iduće godine.

„Za tu lokaciju želimo pronaći rješenje kako bismo što prije došli u fazu u kojoj se ondje mogu graditi kuće i višestambeni objekti, odnosno jedno potpuno urbanizirano naselje koje bi se realiziralo kroz program priuštivog stanovanja“, poručio je Erlić.

Nakon sastanka, ministar Bačić u pratnji domaćina obišao je novi kompleks Zadarske županije u nekadašnjoj vojarni Stjepana Radića, gdje su uređene zgrade za djelatnike Županije te okoliš i parkirna mjesta. Riječ je o nekretninama koje je država prepustila Zadarskoj županiji, što je istaknuto kao primjer kvalitetne suradnje državne i regionalne razine u rješavanju prostornih potreba javne uprave.

U novoj vijećnici Zadarske županije su uručeni ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima, financirane iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. Uz dodjelu ugovora, predstavljene su i novine koje donose Zakon o priuštivom stanovanju te Nacionalni plan stambene politike.

Svečanosti su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, župan Josip Bilaver i gradonačelnik Zadra Šime Erlić, uz predstavnike gradova i općina iz Zadarske i Šibensko-kninske županije.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je Poziv „Razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima“ u listopadu 2025. godine. Unutar ukupne alokacije od 131 milijun eura donesene su 72 odluke o financiranju projekata diljem Hrvatske. Među njima su i dva projekta s područja Zadarske županije — Općine Jasenice i Grada Biograda na Moru — ukupne vrijednosti 4,4 milijuna eura.

Općini Jasenice dodijeljeno je 581.571 euro za projekt ozelenjavanja Maslenice, koji obuhvaća uređenje više od 7.000 četvornih metara javnih površina sadnjom autohtonog drveća i grmlja te postavljanjem urbane opreme.

Gradu Biogradu na Moru dodijeljeno je gotovo 3,9 milijuna eura za projekt razvoja zelene infrastrukture, koji uključuje povećanje zelenih površina, obnovu drvoreda i stvaranje novih zelenih koridora s ciljem poboljšanja mikroklime i kvalitete javnog prostora.

Gradonačelnik Erlić istaknuo je kako ulaganja u zelenu infrastrukturu predstavljaju važan dio razvoja gradova i podizanja kvalitete života građana.

„Upravo je cilj ovoga programa ozelenjavanje urbanih područja kako bismo stvarali bolju kvalitetu života, smanjivali emisije CO₂ i osigurali kvalitetniji okoliš za naše građane. Stvaramo parkove nove generacije, prostore za ugodan boravak, sport i rekreaciju, koji će postati jedno od najvažnijih zelenih područja našega grada“, rekao je Erlić, zahvalivši Vladi i nadležnom ministarstvu na suradnji.

Župan Bilaver naglasio je kako ovakvi projekti izravno utječu na svakodnevicu građana.

„Ulaganje u zelene površine nije samo pitanje uređenja prostora, nego i pitanje kvalitete života, zdravijeg okruženja, otpornosti na klimatske promjene i boljih uvjeta za obitelji, djecu i starije osobe“, rekao je Bilaver.

Dodao je kako je jednako važna tema priuštivo stanovanje, koje je povezano s demografijom, ostankom mladih obitelji te ravnomjernim razvojem otoka, priobalja i zaobalja.

Osvrnuvši se na suradnju s državom u području raspolaganja državnom imovinom, župan je podsjetio da je Županijska skupština na posljednjoj sjednici donijela odluke kojima se nekretnine vrijedne gotovo 900 tisuća eura usmjeravaju prema projektima od javnog interesa — od doma za starije u Ražancu i projekta „Crvene kuće“ u Zadru, do dječjeg vrtića u Vrani i komunalne infrastrukture u Zemuniku Donjem.

„Državna imovina, kada se njome upravlja odgovorno i u suradnji s lokalnom samoupravom, može biti snažan alat razvoja. Naš je cilj da imovina koja godinama nije bila u funkciji postane prostor novih sadržaja, usluga i boljeg života za naše građane“, poručio je Bilaver, zahvalivši ministru Bačiću na potpori projektima Zadarske županije.

Govoreći o značaju programa, ministar Branko Bačić naglasio je da je razvoj zelene urbane infrastrukture dio nacionalnih i europskih politika usmjerenih na prilagodbu klimatskim promjenama i smanjenje emisija stakleničkih plinova.

„Takvi projekti gradove i općine čine ugodnijima za život, povećavaju otpornost na klimatske promjene te doprinose stvaranju kvalitetnijeg javnog prostora za građane“, poručio je Bačić, dodavši kako postoji namjera osiguranja dodatnih sredstava za projekte koji u ovom krugu nisu mogli biti financirani.

Nakon dodjele ugovora održano je predstavljanje Nacionalnog plana stambene politike i Zakona o priuštivom stanovanju, tijekom kojega su predstavnici jedinica lokalne samouprave imali priliku upoznati se s novim mjerama i postaviti pitanja o njihovoj provedbi.

Županijska skupština Zadarske županije usvojila je Izvješće o provedbi Plana razvoja Zadarske županije za 2025. godinu, koje potvrđuje stabilan razvojni smjer i napredak u nizu strateških područja.

Od ukupno 52 pokazatelja koji se prate u okviru Plana razvoja, njih 24 već je dosegnulo ili premašilo ciljane vrijednosti postavljene za 2027. godinu.

Posebno su izraženi pozitivni gospodarski trendovi. Bruto domaći proizvod Zadarske županije povećan je s približno 1,8 milijardi eura u 2018. godini na 2,7 milijardi eura u 2023. godini, što predstavlja rast od gotovo 48 posto. Produktivnost rada dosegla je 114.120 eura prihoda po zaposlenom, čime je značajno premašena ciljna vrijednost za 2027. godinu, dok je bruto dodana vrijednost prerađivačke industrije u istom razdoblju porasla za više od 78 posto.

Rast bilježi i poduzetnički sektor. Mala i srednja poduzeća ostvaruju 59,18 posto ukupnih prihoda svih poduzeća u županiji, a tijekom 2024. godine osnovano je 399 novih mikro, malih i srednjih poduzeća. Krajem 2025. godine zabilježeno je rekordnih 66.270 zaposlenih osoba, uz povijesno nisku nezaposlenost i jedan od najboljih migracijskih salda u Hrvatskoj.

Turizam je i tijekom 2025. godine ostvario snažne rezultate, s više od 2,2 milijuna dolazaka i 15,5 milijuna noćenja. Posebno je važno što raste turistički promet izvan glavne sezone, što potvrđuje iskorake prema cjelogodišnjem i održivijem turizmu. Broj hotela s pet zvjezdica udvostručen je s dva na četiri, a Zračna luka Zadar zabilježila je rast broja putnika od gotovo 3 posto.

Napredak je zabilježen i u području kulture. Rashodi za kulturu po stanovniku dosegnuli su 29,43 eura, čime je premašena ciljna vrijednost za 2027. godinu, dok je broj sufinanciranih manifestacija porastao sa 61 u 2023. na 85 u 2025. godini.

U obrazovanju su rashodi za odgojno-obrazovni sustav dosegnuli 171 euro po stanovniku, što je više nego dvostruko iznad cilja postavljenog za 2027. godinu. Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti Zadarska županija pripremila je 15 školskih projekata, od kojih je većina već u provedbi.

Dobri rezultati vidljivi su i u poljoprivredi, gdje su površine pod ekološkom proizvodnjom dosegnule 12.933 hektara, značajno iznad postavljenog cilja za 2027. godinu.

U zdravstvu i socijalnoj skrbi uvedene su nove usluge kojima se zdravstvena zaštita približava stanovnicima otoka, ruralnih i udaljenih područja. Među njima su mobilne ljekarne za otoke i mobilne ambulante za udaljena područja, čime se dodatno jača dostupnost zdravstvene skrbi na terenu.

Izvješće je izrađeno na temelju službenih podataka dostupnih zaključno s 20. svibnja 2026. godine, sukladno Uputama za izradu godišnjeg izvješća o provedbi plana razvoja Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

Plan razvoja Zadarske županije za razdoblje 2021. – 2027. izradila je Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, koja sudjeluje i u praćenju njegove provedbe. Plan je usvojen u travnju 2022. godine kao temeljni strateški dokument kojim se usmjerava razvoj županije do 2027. godine.

Županijska skupština Zadarske županije usvojila je nekoliko odluka o raspolaganju državnom imovinom kojima se nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske stavljaju u funkciju projekata od javnog interesa. Ukupna vrijednost nekretnina obuhvaćenih ovim odlukama iznosi gotovo 900 tisuća eura.

Općini Ražanac darovana je nekretnina vrijedna 491 tisuću eura za izgradnju doma za starije i nemoćne osobe, projekta koji će značajno unaprijediti socijalnu infrastrukturu i kvalitetu skrbi na području općine.

Gradu Zadru darovano je zemljište vrijedno 111 tisuća eura za izgradnju zgrade u sklopu projekta „Crvene kuće“, koja će objediniti dječji vrtić i jaslice, liječničku ambulantu te prostorije mjesnog odbora — ključne javne usluge na jednom mjestu za stanovnike tog dijela grada.

Općini Pakoštane darovana je nekretnina vrijedna 107 tisuća eura za izgradnju dječjeg vrtića u Vrani, čime se ulaže u demografsku obnovu i stvaranje kvalitetnijih uvjeta za život mladih obitelji na ruralnom području.

Općini Zemunik Donji omogućena je kupnja državnog zemljišta po cijeni od 189 tisuća eura radi izgradnje prostora za smještaj djelatnika i mehanizacije komunalnog društva, što će pridonijeti učinkovitijoj komunalnoj usluzi za lokalno stanovništvo.

Župan Josip Bilaver istaknuo je kako je cilj Zadarske županije državnu imovinu staviti u konkretnu funkciju razvoja lokalnih zajednica i poboljšanja kvalitete života građana.

„Ove odluke najbolje pokazuju kako državna imovina, kada se njome upravlja odgovorno i u suradnji s lokalnom samoupravom, može postati snažan alat razvoja. Riječ je o projektima koji izravno služe građanima — od dječjih vrtića i jaslica, preko zdravstvene i socijalne skrbi, do komunalne infrastrukture. Naš je cilj da se imovina koja godinama nije bila u funkciji pretvori u konkretne sadržaje koji će koristiti obiteljima, djeci, starijima i svim stanovnicima naših gradova i općina“, poručio je župan Bilaver.

U Općoj bolnici Zadar pokrenute su aktivnosti za nabavu drugog linearnog akceleratora, uređaja od iznimne važnosti za liječenje onkoloških pacijenata radioterapijom.

O ovoj je temi tijekom aktualnog sata Županijske skupštine govorio ravnatelj Opće bolnice Zadar i vijećnik HDZ-a Željko Čulina, istaknuvši kako se broj pacijenata koji koriste uslugu zračenja kontinuirano povećava. U bolnici se svakodnevno zrači oko 30 bolesnika, što potvrđuje koliko je nabava prvog akceleratora bila važna, ali i koliko je potrebno nastaviti ulagati u jačanje onkoloških kapaciteta bolnice. 

„Svaki centar koji dođe do takvog broja pacijenata trebao bi otvoriti i drugi akcelerator. Raspisali smo natječaj i odabrali izvođača za izgradnju novog bunkera. Pomoći će nam Liga protiv raka Zadar, koja ima još jedan stan namijenjen prodaji. Očekujemo pomoć općina, a za preostali dio sredstava molimo i Županiju za podršku“, rekao je Čulina.

Župan Josip Bilaver poručio je kako će Zadarska županija aktivno sudjelovati u realizaciji projekta.

„Linearni akcelerator čekao se godinama. Loše je što imamo toliko oboljelih, ali dobro je da građani više ne moraju odlaziti izvan županije na liječenje. Pomoći ćemo u realizaciji projekta drugog linearnog akceleratora“, rekao je župan Bilaver, dodavši kako je dostupnost zdravstvene skrbi jedan od ključnih prioriteta Županije, posebno kada je riječ o najtežim oblicima liječenja.

Župan je najavio i nastavak priprema za izgradnju novog operacijskog bloka Opće bolnice Zadar, jednog od najvažnijih razvojnih projekata u županijskom zdravstvenom sustavu.

„U listopadu očekujemo građevinsku dozvolu za novi operacijski blok. Obavili smo razgovore s Vladom i tražit ćemo da projekt bude uvršten u državni proračun. Riječ je o objektu koji je za oko 50 posto veći od Poliklinike i koji bi dugoročno riješio dio izazova zadarske bolnice“, kazao je Bilaver ujedno najavivši pomoć u financiranju dodatnog tima na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu tijekom ljetnih mjeseci, kada turistička sezona dodatno opterećuje zdravstveni sustav.

O organizaciji zdravstvene skrbi tijekom turističke sezone raspravljalo se i u kontekstu rada timova hitne medicinske pomoći, turističkih ambulanti i mobilnih ambulanti.

Vijećnica SDP-a Marinela Vištica Ćepulo tijekom aktualnog sata upozorila je na kašnjenje natječaja za timove hitne medicinske pomoći i turističku ambulantu na području zapadnog dijela Zadarske županije, istaknuvši kako je pravodobna priprema posebno važna u razdoblju kada su Vir i okolna mjesta već puni turista.

Župan Bilaver složio se kako takve postupke treba planirati ranije.

„Apsolutno ste u pravu. Ako je natječaj danas gotov, a sutra treba početi raditi, to se trebalo provesti prije dva ili tri mjeseca. Pitat ćemo ravnatelja zašto to nije provedeno na vrijeme, ako je to tako kako govorite“, rekao je Bilaver.

Na pitanje o dostupnosti informacija o rasporedu rada mobilne ambulante, župan je odgovorio kako raspored postoji te da će biti objavljen. Podsjetio je kako mobilne ambulante upravo kreću s radom te da je riječ o novom modelu zdravstvene skrbi koji zahtijeva određeno vrijeme za uhodavanje.

„Mobilne ambulante kreću danas. Nismo nikad u povijesti imali mobilne ambulante i treba određeno vrijeme za uhodavanje sustava. Ako za mjesec dana pacijenti i dalje ne budu znali gdje se ambulanta nalazi, onda možemo razgovarati o problemu“, rekao je župan.

Uvođenje mobilnih ambulanti, kao i prethodno pokretanje brodica - ljekarni za zadarske otoke po čemu smo prvi u Europi, potvrđuje kako je cilj Zadarske županije, uz velika ulaganja u bolnički sustav, dodatno jačati dostupnost zdravstvene skrbi na terenu, osobito u ruralnim, otočnim i turistički opterećenim područjima.

Županijska skupština usvojila je Odluku o ustrojstvu i djelokrugu upravnih tijela Zadarske županije, kojom se uvodi novi organizacijski model s ciljem povećanja učinkovitosti, jačanja razvojnih kapaciteta i pružanja kvalitetnijih usluga građanima.

Novim ustrojem Zadarska županija imat će 14 upravnih tijela. Osnivaju se četiri nova upravna odjela: za imovinsko-pravne poslove i graditeljstvo, za javnu nabavu i EU fondove, za kulturu, sport i medije te za obrazovanje. Istodobno se ukidaju tri dosadašnja odjela, čiji se poslovi preraspodjeljuju u okviru nove organizacije rada.

Poseban naglasak stavljen je na osnivanje Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove i graditeljstvo, s ciljem ubrzavanja postupaka izdavanja dozvola. Usluge iz područja graditeljstva ubuduće će biti dostupne i u Ninu — za područje Grada Nina te općina Vir, Privlaka i Vrsi.

Novi Upravni odjel za javnu nabavu i EU fondove objedinit će upravljanje europskim projektima i omogućiti učinkovitije korištenje dostupnih sredstava.

Odluku je na sjednici obrazložio zamjenik župana Robertino Dujela, naglasivši kako novi ustroj ne znači povećanje broja zaposlenih, već reorganizaciju postojećih resursa s jasnijom podjelom odgovornosti.

Istaknuo je kako kultura i sport osnivanjem vlastitog odjela dobivaju snažniji institucionalni okvir, dok EU fondovi postaju glavni alat financiranja razvojnih projekata. Pritom se broj zaposlenih u Službi Ureda župana smanjuje.

„Cilj je jednostavan: brže procedure, veća transparentnost i snažnija provedba razvojnih projekata — uz racionalizaciju postojećih resursa, a ne širenje administracije“, zaključio je Dujela.

Na istoj sjednici usvojen je i novi Statut Zadarske županije, koji objedinjuje sve dosadašnje izmjene temeljnog akta, preciznije definira ovlasti župana i način uređivanja radnih tijela Skupštine. Statutom se preciznije definiraju i ovlasti župana. Prvi put se izričito unosi odredba prema kojoj župan imenuje i razrješava pročelnike upravnih tijela te osniva svoja radna tijela, poput savjeta, odbora i povjerenstava.

Među novostima je mogućnost da župan dodjeljuje posebno priznanje pod nazivom „Grb župana Zadarske županije“, kao priznanje pojedincima i pravnim osobama za doprinos zajednici.

Usvojena je i Odluka o koeficijentima za obračun plaća, kojom se povećavaju koeficijenti za zaposlene u upravnim tijelima i uvode nova radna mjesta. Uzimajući u obzir realan porast troškova života i financijski položaj službenika i namještenika, povećanje je posebno usmjereno prema kategorijama s najnižim primanjima.

Cilj je pravednije vrednovanje rada, zadržavanje stručnih kadrova u javnoj upravi i očuvanje funkcionalnosti županijskih službi.

Svečanom sjednicom Općinskog vijeća obilježen je Dan Općine Kukljica, ove godine u posebnom ozračju 30. obljetnice utemeljenja Općine. Kukljica je kao samostalna jedinica lokalne samouprave osnovana odlukom Hrvatskoga sabora 12. lipnja 1996. godine.

Načelnik Općine Kukljica Marin Boško u svom je obraćanju istaknuo kako se razvoj Kukljice temelji na zajedništvu, odgovornosti i dobroj suradnji lokalne, županijske i nacionalne razine vlasti. Naglasio je kako je upravo sinergija svih razina vlasti ključna za realizaciju razvojnih projekata, ali i za rješavanje svakodnevnih potreba mještana.

Posebno je pohvalio suradnju sa susjednim općinama na otoku Ugljanu, istaknuvši kako je otočno zajedništvo važno u svim pitanjima koja nadilaze granice jedne općine.

„Kad god smo trebali biti zajedno, bili smo zajedno i branili interese našeg otoka“, poručio je načelnik Boško.

Na svečanoj sjednici načelnik Boško ravnateljici Osnovne škole Valentin Klarin Preko Lindi Kolega Babajko uručio je ugovor o drugoj fazi uređenja i opremanja područnog objekta škole u Kukljici. Projekt je vrijedan 161 tisuću eura, a Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kroz Program razvoja otoka osiguralo je 91 tisuću eura. Preostali iznos ravnomjerno će sufinancirati Zadarska županija i Općina Kukljica.

Ovim ulaganjem nastavlja se unaprjeđenje uvjeta rada i boravka učenika u područnoj školi, što je posebno važno za kvalitetu obrazovanja i ostanak mladih obitelji na otoku.

U ime predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, čija je izaslanica bila na svečanoj sjednici, te u ime Zadarske županije, okupljenima se obratila predsjednica Županijske skupštine Ingrid Melada.

Posebno je istaknula zdravstvo i školstvo kao dvije financijski i organizacijski najzahtjevnije zadaće Zadarske županije. Izrazila je nadu da će broj novorođene djece u Kukljici u idućem razdoblju rasti, jer je upravo demografska obnova jedan od ključnih preduvjeta opstanka života na otocima.

Govoreći o turizmu, istaknula je kako Kukljica bilježi pozitivne turističke pokazatelje. Prošle godine na području Općine boravilo je više od 7.300 gostiju, koji su ostvarili više od 65.100 noćenja. Prosječan boravak od gotovo devet dana pokazuje da Kukljica privlači goste koji traže miran, opušten i obiteljski odmor, daleko od vreve svakodnevice.

„Današnji turisti prije svega dolaze po doživljaj, zato je važno nastaviti ulagati u kvalitetu smještaja, gastronomsku ponudu i dodatne sadržaje koji će gostima pružiti autentično otočno iskustvo“, istaknula je Melada.

Dodala je kako Općina Kukljica treba nastaviti aktivno pripremati nove razvojne projekte, osobito one za koje je moguće osigurati sredstva iz fondova Europske unije, uz podršku županijskih razvojnih agencija.

Na javnom kolegiju župana predstavljen je Plan upravljanja destinacijom Zadarske županije do 2029. godine, strateški dokument koji definira smjer razvoja turizma u narednom razdoblju.

Cilj je Zadarsku županiju, kao jednu od vodećih hrvatskih turističkih regija, dodatno usmjeriti prema održivom, konkurentnom i cjelogodišnjem turizmu, uz ravnomjernije korištenje potencijala obale, otoka i zaobalja.

Plan je izrađen po narudžbi Turističke zajednice Zadarske županije, a izradio ga je Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, na temelju opsežne analize turističkog sustava, gospodarskih pokazatelja te stavova turista, lokalnog stanovništva i poslovnog sektora. Zadarska županija među prvima je u Hrvatskoj koja donosi strateški dokument upravljanja turističkom destinacijom, a upućen je na usvajanje Županijskoj skupštini. 

Rezultati analize potvrđuju kako županija raspolaže iznimno vrijednim prirodnim i kulturnim resursima, kvalitetnom prometnom povezanošću i visokom razinom zadovoljstva posjetitelja. Istodobno, ukazuju i na izazove koji zahtijevaju sustavan i dugoročan pristup upravljanju turizmom.

Turistički promet kontinuirano raste, ali i dalje čak 84,5 posto svih noćenja ostvaruje se između lipnja i rujna, što potvrđuje izraženu sezonalnost turističkog poslovanja. Dodatni izazovi su pritisak na prostor i infrastrukturu u vrhuncu sezone, dominacija privatnog smještaja, manjak kapaciteta više kategorije te nedostatak kvalificirane radne snage.

Kao odgovor na te izazove, dokument prepoznaje razvojni potencijal u aktivnom turizmu, nautici, eno-gastro, kulturnom, ruralnom, vjerskom, poslovnom i eko turizmu. Riječ je o segmentima koji mogu pridonijeti produljenju sezone, povećanju potrošnje po gostu i snažnijem povezivanju turizma s lokalnim gospodarstvom.

Posebna pozornost posvećena je kvaliteti života lokalnog stanovništva, zaštiti prirodnih i kulturnih vrijednosti te uravnoteženijem prostornom razvoju. Predviđene aktivnosti usmjerene su na jačanje održivosti, unapređenje javne infrastrukture, upravljanje turističkim pritiscima, digitalnu i zelenu tranziciju te aktivnije uključivanje lokalne zajednice u procese planiranja i razvoja.

Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam Ante Sjauš istaknuo je kako dokument predstavlja važan iskorak u upravljanju turizmom na razini cijele županije.

„Turizam je jedna od ključnih gospodarskih grana Zadarske županije, ali njegov daljnji razvoj mora biti usklađen s interesima lokalnog stanovništva, zaštitom prostora i dugoročnom održivošću. Ovim planom postavljamo jasne smjernice kako bi razvoj turizma donosio veću dodanu vrijednost, kvalitetnija radna mjesta i ravnomjerniji razvoj svih dijelova županije – od obale i otoka do našeg bogatog zaobalja“, rekao je Sjauš.

Provedba Plana temeljit će se na praćenju pokazatelja održivosti, redovitom vrednovanju rezultata te provedbi razvojnih projekata usmjerenih na podizanje kvalitete turističke ponude i kvalitete života lokalnog stanovništva.