Demografski program Zadarske županije „Za obitelji Zadarske županije – Tu sam rođen“, kojim se mladim obiteljima pruža konkretna pomoć u rješavanju stambenog pitanja, predstavljen je kao primjer dobre prakse na Konferenciji županija u Zagrebu.

Program je predstavio pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam Zadarske županije Ante Sjauš, istaknuvši kako je riječ o novoj županijskoj demografskoj mjeri pokrenutoj u travnju ove godine s jasnim ciljem – pomoći mladim ljudima da riješe jedno od najvažnijih životnih pitanja i svoj život i obiteljsku budućnost vežu uz Zadarsku županiju.

Kroz program „Tu sam rođen“ Zadarska županija subvencionira stambene kredite tijekom pet godina, odnosno 60 mjeseci. Iznos potpore ovisi o broju članova kućanstva, a kreće se od 210 do 300 eura mjesečno, odnosno do 3.600 eura godišnje. Za provedbu mjere u županijskom proračunu osigurano je nešto više od 184 tisuće eura.

Dosadašnji interes potvrđuje potrebu za ovakvim oblikom potpore. Zaprimljeno je 39 zahtjeva, od kojih su 33 pozitivno ocijenjena, dok šest prijavitelja nije ispunilo uvjete Javnog poziva. Među pozitivno ocijenjenim prijavama je 25 bračnih zajednica, sedam izvanbračnih zajednica te jedan samohrani roditelj. Stambeni krediti koje su banke odobrile korisnicima kreću se od 70 tisuća do gotovo 330 tisuća eura.

„Rješavanje stambenog pitanja jedan je od ključnih preduvjeta za ostanak mladih ljudi i zasnivanje obitelji. Programom ‘Tu sam rođen’ želimo im pružiti konkretnu pomoć pri kupnji prve nekretnine i pokazati da Zadarska županija želi biti njihov partner u donošenju jedne od najvažnijih životnih odluka“, istaknuo je Sjauš predstavljajući program.

Posebna vrijednost programa je u njegovoj dugoročnosti. Javni poziv i dalje je otvoren, a mjera je zamišljena kao trajna potpora mladim obiteljima, a ne kao jednokratna aktivnost. Županija će njezine učinke pratiti i kroz demografske pokazatelje, poput broja novorođene djece te upisa u vrtiće i škole, osobito u ruralnim dijelovima županije.

Predstavljanje programa „Tu sam rođen“ na Konferenciji županija bilo je ujedno prilika za razmjenu iskustava o modelima kojima regionalna i lokalna samouprava mogu pridonijeti priuštivijem stanovanju, ostanku mladih i ravnomjernijem demografskom razvoju.

Zamjenik župana Zadarske županije Robertino Dujela sudjelovao je u Zagrebu na Konferenciji županija „Priuštivo stanovanje – od javne politike do konkretnih rješenja“, gdje je na panelu posvećenom ovoj temi predstavio mjere koje Zadarska županija provodi kako bi mladima i obiteljima olakšala rješavanje stambenog pitanja.

Poseban naglasak stavio je na upravljanje državnim građevinskim zemljištem koje je Zadarska županija preuzela 1. siječnja 2024. godine te njegovo stavljanje u funkciju novih stambenih zona.

Samo tijekom 2026. godine doneseno je šest odluka kojima je za izgradnju stambenih zona darovano ukupno 138.513 četvornih metara državnog zemljišta, procijenjene vrijednosti 3,56 milijuna eura.

Zemljište je darovano Općini Lišane Ostrovičke, Općini Stankovci, Općini Pakoštane i Gradu Benkovcu. Općini Lišane Ostrovičke darovano je 68.425 četvornih metara zemljišta vrijednog 559 tisuća eura, dok je Općini Stankovci kroz dvije odluke darovano ukupno 49.269 četvornih metara, od čega je dio namijenjen infrastrukturi potrebnoj za stambenu zonu. Općini Pakoštane kroz dvije odluke darovano je ukupno 9.898 četvornih metara, a Gradu Benkovcu 10.921 četvorni metar zemljišta.

Uz navedeno, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, temeljem postupka provedenog pred Zadarskom županijom, u 2026. godini darovalo je Općini Ražanac zemljište površine 21.917 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1.420.700 eura, namijenjeno stambenom zbrinjavanju mladih obitelji.

„Zemljište je jedan od najvećih troškova kada mlada obitelj želi graditi vlastiti dom. Naš je cilj državno zemljište koje nije u funkciji aktivirati i, u suradnji s gradovima i općinama, stvoriti uvjete da mlade obitelji do njega mogu doći pod povoljnijim uvjetima. To je vrlo konkretan način na koji javna uprava može pridonijeti priuštivijem stanovanju“, istaknuo je Dujela.

Dodao je kako upravo ovaj model pokazuje važnost suradnje svih razina vlasti – države kao vlasnika zemljišta, Županije koja njime upravlja te gradova i općina koji najbolje poznaju potrebe svojih stanovnika.

Uz aktiviranje zemljišta za stambenu izgradnju, Zadarska županija ove je godine pokrenula i program „Tu sam rođen“, kojim subvencionira stambene kredite tijekom pet godina. Do sada je zaprimljeno 39 zahtjeva, od kojih su 33 pozitivno ocijenjena, a mjesečne subvencije iznose od 210 do 300 eura, ovisno o broju članova kućanstva. Za provedbu programa u županijskom proračunu osigurano je više od 184 tisuće eura.

Dujela je naglasio kako se politika priuštivog stanovanja ne može svesti samo na cijenu nekretnine ili subvenciju kredita, već mora biti povezana s dostupnošću vrtića, škola, zdravstvene zaštite, prometne povezanosti i radnih mjesta.

U tom kontekstu, osim zemljišta za stambene zone, donesene su i odluke o darovanju 8.516 četvornih metara državnog zemljišta Gradu Zadru te općinama Stankovci i Pakoštane za izgradnju ili dogradnju dječjih vrtića, ukupne vrijednosti 423.700 eura.

„Priuštivo stanovanje nije samo stambena politika. Ono je istodobno demografska, obiteljska i razvojna politika. Nije dovoljno mladima reći da želimo da ostanu – moramo stvarati konkretne uvjete zbog kojih će ostanak i život u Zadarskoj županiji biti njihov realan izbor“, zaključio je Dujela.

Zamjenik župana Zadarske županije Robertino Dujela sudjelovao je danas u Zagrebu na 77. sjednici Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija, na kojoj je jedna od središnjih tema bio regionalni razvoj u kontekstu novog Zakona o regionalnom razvoju i Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje 2028. – 2034. 

Na sjednici je sudjelovao i zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler, jedan od izvjestitelja Europskog parlamenta za novi europski fond koji obuhvaća ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju te niz drugih područja. 

Prijedlog novog sedmogodišnjeg proračuna EU vrijedan je gotovo 2 bilijuna eura, dok je za Hrvatsku prema početnom prijedlogu predviđena nacionalna omotnica od 16,8 milijardi eura. Posebno važna tema za županije je novi model nacionalnih i regionalnih partnerskih planova te buduća uloga regionalne razine u planiranju i korištenju europskih sredstava. 

Rasprava je stoga bila usmjerena i na to kako u novom financijskom razdoblju osigurati da potrebe hrvatskih županija i konkretni razvojni projekti budu odgovarajuće zastupljeni u raspodjeli europskih sredstava.