U Zadru je održana  konferencija “Održivo ribarstvo i akvakultura” u organizaciji Hanza Medije i uz podršku Ministarstva poljoprivrede, Zadarske županije, Grada Zadra, Hrvatske gospodarske komore i tvrtke “Cromaris”. 

Odabir Zadra kao lokacije za ovu konferenciju logičan je jer marikultura na zadarskom području čini više od 70% ukupnih kapaciteta u državi, te je izuzetno bitna gospodarska grana za grad i županiju. Zbog velike potražnje za njenim proizvodima, ali i zbog ostalih utjecaja kao što su klimatske promjene, nalazi se pred velikim izazovima te je potrebno pažljivo definirati njen daljnji razvoj na održivim principima.

“Respektabilini stručnjaci koje smo okupili vjerujem da će dati odgovore na neka pitanja, a mi ćemo se potruditi u našim izdanjima da I do javnosti stignu sve te poruke, da stigne apel  da Bogom dana Hrvatska koja ima sve, da ima I dostatne količine ribe”, rekao je uvodno director Slobodne Dalmacije Miroslav Ivić.

U uvodnom dijelu konferencije sudionicima se, između ostalih, obratio i gradonačelnik Branko Dukić koji je rekao da Zadarska županija i grad Zadar žive na moru i od mora, od tzv. plave ekonomije. 

“Zadarska marikultura i ribarstvo, brodarstvo i turizam imaju poseban značaj za cijelu zemlju, zbog njihova visokog udjela u navedenim djelatnostima na državnoj razini. Ribarstvo i akvakultura su uzročno-posljedično povezane. Dok za akvakulturu na našem moru postoje lokacije koje omogućavaju širenje ove djelatnosti bez većeg utjecaja na okoliš i turizam, ribarstvo je upravo limitirano prirodnim resursima.  Jasno je kako je povećanje količine proizvoda iz ribarstva koji potječu iz ulova gotovo nemoguće, dok akvakultura ostaje ona grana koja može osigurati dovoljno proizvoda iz mora.”  - rekao je Dukić.

Župan Božidar Longin naveo je kako je u Zadarskoj županiji u ovom  trenutku 55 koncesija za marikulturu (30 za bijelu, 7 za plavu ribu, 17 za školjke te 1 za uzgoj spužvi), s ukupno 24 proizvođača. 

“Na površini od gotovo 2,5 milijuna m2, kapacitet uzgoja bijele ribe je preko 14 tisuća tona godišnje, plave ribe do 6.650 tona, a školjki do 1.930 tona.  Ovim podacima priključimo i podatke sektora ribarstva koji pokazuju da se oko 35 posto ukupnog iskrcaja ulovljene ribe u RH događa u našoj županiji, i to na 46 iskrcajnih mjesta, od čega 27 na otocima. “, istaknuo je Longin dodajući da ta činjenica povlači za sobom i pitanje ribarske infrastrukture koja je od presudne važnosti za održivi razvoj ribarstva. “Stoga smo našim ribarima osigurali najmoderniju infrastrukturu s obje strane Jadrana, izgradnjom ribarskih luka u Kalima i Gaženici ukupne vrijednosti oko 60 milijuna kuna.  Riječ je bespovratnim sredstvima u iznosu 100 %, od čega je 75 % sredstava iz EU, a ostatak od 25 % iz državnog proračuna.”, naveo je župan Božidar Longin.

Govoreći o povlačenju sredstava iz EU fondova župan je rekao kako je Zadarska županija kroz proteklih desetak godina provela  niz  projekata vezanih za akvakulturu, većinom preko programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska.

„Jedan od možda najupečatljivijih bio je projekt Adri.SmArtFish, kroz koji je u more postavljen umjetni riblji greben, jugoistočno od otočića Ošljaka u Zadarskom kanalu.

To je prvi umjetni riblji greben u Hrvatskoj, i na njemu se, u suradnji sa stručnjacima Sveučilišta u Zadru, kontinuirano provodi monitoring pojavnosti morskih organizama. Kroz isti projekt opremili smo zadarsku ribarnicu ledomatom, rashladnom vitrinom te stolovima od inoksa.“- dodao je još Longin.

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Šime Mršić rekao je kako  su se ribarstvo i akvakultura  pokazali otpornim i u proteklim godinama koje su obilježene COVID krizom.  “Unatoč tome nastavio se određeni rast. Ova konferencija u Zadru je u centru Jadrana, ali i centru ribarstva i akvakulture s obzirom da  flote iz Zadarske županije love većinu sitne plave ribe, ali i većina uzgoja bjele i plave ribe se dešava upravo ovdje na prostoru Zadarske županije što prije svega treba zahvaliti našim vrijednim ribarima   i svima koji rade u akvakulturi I u preradi ribe.”, rekao je Mršić dodajući da  Vlada RH nastoji pratiti razvoj i rad naših  ribara te da je pomogla I  u COVID krizi: “Za 2020.,2021. i 2022. godinu će biti isplaćeno 250 milijuna kuna za ublažavanje posljedica COVID krize. Isto tako značajna sredstva su osigurana u najnovijem paketu Vlade RH za naš ribarski sektor  što će svakako pomoći da se prevlada ova nezapamćena kriza sa troškovima u opskrbi energentima”, dodao je još Šime Mršić.

Konferencija se nastavlila panel raspravom o održivom ribarstvu i predstavljanju nacionalnog plana razvoja akvakulture do 2027.

FOTO: Jure Miskovic/Cropix