Prije 10-12 godina na području Zadarske županije, odnosno 34 jedinice lokalne samouprave, evidentirano je 30-ak službenih neuređenih odlagališta otpada. Kroz proteklo razdoblje zatvoreno je, sanirano i ukupno 20-ak odlagališta otpada i te su lokacije su dovedene u uporabivo stanje. Preostala odlagališta su u projektima zatvaranja i sanacije, provode ih naše općine u gradovi u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Projekt izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje trenutno je najveći infrastrukturni projekt na području Zadarske županije, čija je realizacija od strateške važnosti za sve njezine stanovnike, kao i one iz južnog dijela Ličko-senjske županije. Pokretanjem otvorenog postupka javne nabave velike vrijednosti za projektiranje i izvođenje radova na izgradnji CGO Biljane Donje, projekt je ušao u svoju dosad najintenzivniju fazu, a aktivnosti i planovi vezani uz sam projekt predstavljeni su krajem mjeseca listopada ove godine.

O projektu izgradnje CGO Biljane Donje, vrijednom 377.326.793,56 kuna, uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Zadarske županije, kao i o investicijskim ulaganjima u proizvodne kapacitete vjetroelektrana i mogućnostima korištenja obnovljivih izvora energije u Zadarskoj županiji razgovarali smo s Božidarom Longinom, županom Zadarske županije.

Zadarska županija puno ulaže u obnovljive izvore energije. Možete li nam reći nešto više o tome, kakvo je sadašnje stanje i kakve su projekcije za budućnost?

- Do sada je, prema dostupnim podacima, na području Zadarske županije, izgrađeno oko 105 MW instalirane snage vjetroagregata. Ukupna vrijednost dosadašnjih ulaganja procjenjuje se u iznosu od preko 150 milijuna EUR-a. Osim navedenog svakako treba istaknuti da je upravo na području Zadarske županije izgrađen i stavljen u uporabu prvi vjetropark u Republici Hrvatskoj - vjetropark Ravna 1 na Pagu. S obzirom da je na području Zadarske županije vršno opterećenje potrošnje oko 150 MWh, Zadarska županija već izgrađenim kapacitetima vjetroagregata pokriva znatan dio potrošnje električne energije koristeći upravo obnovljivu energiju. Prema rezultatima i pokazateljima Programa potencijala obnovljive energije i povećanja energetske učinkovitosti na području Zadarske županije, koju smo izradili u suradnji s Institutom Hrvoje Požar ukupni proizvodni potencijal postojećih zona, u skladu i s odredbama županijskog Prostornog plana, predviđenih za koristivost energije vjetra iznosi oko 900 MW.

Ima li zainteresiranih za ove i slične projekte?

- Prema informacijama kojima neslužbeno raspolažemo, u tijeku je izrada dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola za još preko 370 MW instalirane snage vjetroagregata. Ukupna vrijednost očekivanih ulaganja u planiranu izgradnju prema ovim informacijama procjenjuje se u iznosu od čak 500 milijuna EUR-a. Podaci Atlasa vjetra ključni su za procjenu gospodarske i poduzetničke odluke potencijalnih investitora o ulaganjima u izgradnju vjetroagregata i koristivosti energije vjetra u Zadarskoj županiji. Naime, Atlas vjetra Zadarske županije, koji ima jedino naša županija, osigurava pouzdane, visokokvalitetne i reprezentativne službene podatke gospodarsko-poduzetničkom sektoru koji ima interesa za izgradnju vjetroparkova na ovom području. S obzirom da se radi o izuzetno značajnim financijskim ulaganjima, upravo su podaci Atlasa vjetra ključni u odluci investicijskog ulaganja. Mogućom izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta vjetroagregata, ukupna proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora na području Zadarske županije uvelike bi premašila potrebe i potrošnju električne energije.

Zbrinjavanje otpada veliki je problem današnjice. Predstoji nam sanacija gradskog deponija Diklo, kao i ostalih odlagališta koja bujaju diljem županije. Što Zadarska županija radi s tim u vezi?

- Radimo maksimalno na tome, u suradnji sa svim jedinicama lokalne samouprave. Ne treba niti spominjati koliko će sanacija odlagališta Diklo značiti za Zadar i njegove stanovnike, za naš turizam i cjelokupnu sliku našeg grada. Dakle, u trenutku kad se sagradi CGO u Biljanima Donjim, odlagalište Diklo prestaje s radom i to je ono što je najvažnije u ovom trenutku. Do 2018. godine, sukladno Zakonu, moraju se zatvoriti i sanirati sva postojeća neusklađena odlagališta te lokacije dovesti u uporabivo stanje, pa tako i deponij u Diklu. Prije 10-12 godina na području Zadarske županije, odnosno 34 jedinice lokalne samouprave, evidentirano je 30-ak službenih neuređenih odlagališta otpada. Kroz proteklo razdoblje zatvoreno je, sanirano i ukupno 20-ak odlagališta otpada i te su lokacije su dovedene u uporabivo stanje. Preostala odlagališta su u projektima zatvaranja i sanacije, provode ih naše općine u gradovi u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Projekt Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje pred samom je realizacijom, odnosno izgradnjom. Kako to da je Vaša županija uspjela ono što većina županija nije?

- Pri realizaciji svakog većeg projekta, pa tako i ovog, iznimno je bitno zajedništvo svih nas koji smo uključeni u ovaj projekt i u tome vidim našu prednost. Radi se o prvom Centru za gospodarenje otpadom koji je u provedbi unutar OPKK 2014.-2020., naravno tu je još i CGO Bikarac koji se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji. U prijašnjem Operativnom programu izgrađena su još dva centra, u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Radi se o trenutno najvećem infrastrukturnom projektu na području naše županije, čija je vrijednost s prihvatljivim troškovima preko 377 milijuna kuna. Međutim, prošli smo dugi period pripremne faze, skoro devet godina, da bismo sada napokon došli u provedbenu fazu. Nije bilo lako nama osnivačima TD EKO d.o.o., kao ni djelatnicima tvrtke, svih ovih godina uvjeravati u opravdanost ovog projekta s obzirom da se radi o vrlo osjetljivom infrastrukturnom projektu.

Koliko ste bespovratnih sredstava povukli do sada iz fondova EU?

- Upravo je Centar za gospodarenje otpadom jedan od projekata za koji smo dobili najviše sredstava iz EU fondova. Za taj projekt ukupne vrijednosti 377 milijuna kuna, dobili smo oko 265 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Od ostalih projekata, izdvojit ćemo sredstva koji smo dobili iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, u kojima je Zadarska županija ili neka od naših razvojnih agencija nositelj projekta ili partner. Ukratko, ugovoreno je još 12 projekata vrijednih više od 200 milijuna kuna, od čega je nešto više od 160 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Kada tome pribrojimo projekte naših gradova i općina ugovoreni iznos penje se na iznos od 350 milijuna kuna, bez CGO-a.

Kada bi mogli početi radovi u Biljanima Donjim?

- Početak radova na CGO Biljane Donje u mnogočemu ovisi u postupku provođenja postupaka javne nabave. Svima je poznato kako se radi o vrlo složenom postupku u kojem se treba paziti na svaki korak. Koliko je meni poznato natječaj za projektiranje i izvođenje radova, čija je vrijednost 295 milijuna kuna, trebao bi biti zaključen krajem mjeseca prosinca ove godine. Nakon toga slijedi evaluacija pristiglih ponuda i ako ne bude žalbenih postupaka, mišljenja sam kako bi se Ugovor s najpovoljnijim ponuditeljem trebao potpisati krajem prvog kvartala sljedeće godine. Ovom prilikom bih htio napomenuti kako osim projektiranja i izgradnje Centra, TD EKO d.o.o. radi i na pripremi natječaja za izgradnju tri pretovarne stanice koje će se nalaziti na području gradova Biograda i Paga te na području općine Gračac. Vrijednost ove investicije je oko 16 milijuna kuna. Prema mojim saznanjima ovaj natječaj bi se trebao objaviti do kraja prosinca ove godine, te se iskreno nadam kako će radovi na pretovarnim stanicama također započeti već u proljeće sljedeće godine.

Što će CGO značiti za potpunu uspostavu sustavnog gospodarenje otpadom na području Vaše i dijela Ličko-senjske županije?

- Centar za gospodarenje otpadom bit će samo jedna karika u poslu oko zbrinjavanja otpada na području Zadarske županije, kao i dijela Ličko-senjske županije. Centar će biti taj krajnji i najvrjedniji projekt koji će zaokružiti priču odgovornog gospodarenja otpadom. Dakle, na nama je da najprije otpad odvajamo na kućnom pragu, u reciklažnim dvorištima, a onda slijedi recikliranje i zbrinjavanje preostalog otpada. S CGO-om uspostavit ćemo sustavno i odgovorno gospodarenje otpadom. Vrlo sam ponosan na ovaj projekt i ljude koji su radili na tome da smo danas nadomak suvremenom Centru. Raduje me što uskoro uz naše prometnice nećemo više vidjeti divlja odlagališta. Sve će biti na jednom mjestu i naša županija napokon će biti čista. Jer, ljepotu naše županije, od njezinih otoka do zaleđa ne smiju narušavati brda smeća koja se odlažu kako kome padne na pamet. Toga više neće biti.