Hitna pomoć odlično je opremljena i ustrojena, ali je situacija u sanitetu jako loša

Posted On Petak, 31 kolovoza 2018 09:06

 

Tragični slučaj smrti mladića u Zaprešiću pokrenuo je lavinu polemika i diskusija o manjkavostima u mreži hitne medicinske pomoći, odnosno funkcioniranju timova  T1 i T2 uvedenih u prosincu 2011. godine, ali i onome važnijem -  nužnim promjenama koje je potrebno što prije uvesti kako se takav  slučaj nikada više ne bi ponovio. Razgovarali smo s dr. Predragom Orlovićem, ravnateljem Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije, koji je  po preuzimanju četverogodišnjeg mandata na čelu te važne zdravstvene  ustanove prije nešto više od tri godine, odmah krenuo u reorganizaciju  mreže hitne medicine i uvođenje poboljšica, zbog čega danas zadarska  HMP sasvim dobro funkcionira i u svom sastavu ima čak 14 liječnika više  i novu opremu. No, dr. Orlović ponovno ima pune ruke posla jer je nedavno u sustav Zavoda za hitnu medicinu vraćen sanitetski prijevoz. U  konkretnom slučaju to znači preuzimanje 40 vozila, od čega je tek nešto  više od polovine u voznom stanju te 70 zaposlenika, među kojima je dobar broj onih bez radnih navika.
34 tima T1 i 15 timova T2

- Ustanovu sam preuzeo 1. lipnja, na početku turističke sezone i povećanog broja intervencija. Imali smo svega po dva liječnika u smjeni,  odnosno dva Tima 1 koji čine liječnik specijalist hitne medicine, medicinska sestra ili tehničar te vozač. Tim 2 je bez liječnika, a nikada se nije  znalo kad će se dogoditi situacija da ti liječnici moraju izići na teren i  pružiti pomoć Timu 2 te ostaviti ambulantu, odnosno cijeli grad bez liječnika. Zbog toga su zaposlenici na posao dolazili sa strahom. Dobro su  radili svoj posao, ali s grčem i u stresu. Bilo je i puno drugih problema  koji su izvana nevidljivi. U ovakvom sustavu je dovoljno da ispadne samo jedan mali kotačić i da se sve uruši. Ipak, sve smo to uspjeli riješiti i  prevladati, a onda je 1. siječnja 2017. uvedena nova mreža hitne medicinske pomoći koja nam je zaista olakšala funkcioniranje i otvorila prostor da sve posložimo baš kako treba, kaže dr. Orlović koji je, kako bi se  izborio za bolje uvjete rada i funkcioniranja Hitne u prvih godinu i pol  svog mandata uložio puno truda i rada te obavio niz razgovora s predstavnicima resornog ministarstva, Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu  te predstavnicima Zadarske županije – županom i pročelnikom UO za  zdravstvo, za koje ističe kako su uvijek bili susretljivi i puni razumijevanja.

- Reformom se htjelo postići pružanje brže hitne pomoći, ali su dominirali timovi T2. Danas imamo sasvim drugu priču. Imamo 34 tima T1,  15 timova T2 i 10 timova u prijavno-dojavnim jedinicama. Imamo vozila,  svu potrebnu opremu i educirano ljudstvo. Sve ono što jednu Hitnu čini  hitnom. Moram istaknuti da medicinske sestre i tehničari koji rade u timovima T2 vrlo često znaju više od liječnika. Prvo prolaze obuku, a potom ju svake tri godine obnavljaju kako bi dobili licencu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. Uz to, mi ih šaljemo na svjetske tečajeve kao što su  primjerice ITLS i ALS, nešto što im nismo dužni financirati, ali je dobro  da prođu. Danas imamo sustav koji dosta dobro funkcionira u našoj  županiji, ali je on kombinacija timova T1 u kojima dominira liječnik i  nešto timova T2, koji su zapravo ispomoć timovima T1 na samom početku intervencije, pojašnjava dr. Orlović dodajući kako su u Zadarskoj  županiji svega tri ispostave s T2 timovima. Smještene su u Ninu, Starigradu i Gračacu, pomno biranim lokacijama koje su u blizini ispostava s  T1 timovima.
Uniforme i za vozače saniteta

- Nin je relativno blizu Zadra, a ljeti i u Viru imamo T1. Zahvaljujući  Županiji i Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu koji su izdvojili sredstva, tijekom sezone i u Gračacu imamo liječnike tijekom vikenda, koji  tamo dežuraju. Na početku mandata inzistirao sam da se ambulanta iz  Poličnika premjesti u Posedarje i na taj način smo riješili i problem Starigrada te Obrovca koji nema Hitnu pomoć. U svim ispostavama smo  nabavili nove EKG uređaje, svaka ispostava ima po dva defibrilatora - jedan u vozilu i jedan rezervni u ambulanti. Također, imamo i respiratore  te mehaničke reanimatore - uređaje koji masiraju srce što uvelike  olakšava posao jer medicinsko osoblje onda može raditi nešto drugo oko  pacijenta, naglašava dr. Orlović navodeći i kako su svi zaposlenici nedavno dobili nove uniforme.

U sklopu reorganizacije saniteta koji je u tijeku, provest će se, kaže,  javna nabava i za uniforme vozača saniteta koje su u jako lošem stanju,  pa neki od njih čak nose svoju odjeću.

- Situacija u sanitetu je jako loša. U četiri godine nije nabavljeno niti  jedno vozilo, vozni park je zastario, zateklo nas je jako puno vozila koja  su bila na servisima, zapravo neupotrebljiva jer računi nisu bili plaćeni  pa se ništa na tim vozilima nije ni radilo. Od ravnateljice Doma zdravlja,  dr. Renate Bek, uspjeli smo dobiti novac koji nije bio iskorišten, a to je  cca 4,7 milijuna kuna, pa smo dio tih problema riješili i radimo troškovnik za nabavku novih vozila, najavljuje dr. Orlović ističući kako će ukupno 11 novih vozila naručiti u suradnji s vozačima od kojih očekuje da  kažu kakva vozila im trebaju, a opet sve u skladu s propisanim standardima. Ističe kako su pravila natječaja vrlo stroga te kako zbog samih  troškovnika u koje se unose svi podaci često natječaji znaju "pasti".
Tko ima pravo na sanitet?

Na naš upit o vozilima koja su potpuno neispravna, a ipak registrirana  i zavedena kao ispravna, na što su nekoliko godina unatrag ukazivali sindikalni povjerenici Doma zdravlja, dr. Orlović je kazao kako ima i takvih,  no da nije siguran koliko ih je.

- Kako bi mogli normalno funkcionirati za potrebe sanitetskog prijevoza koristimo i neka naša vozila. Još prije dvije godine dva smo naša vozila u dogovoru s predstavnicima Opće bolnice Zadar preuredili, odnosno ugradili im jaču struju kako bi služili za prijevoz pacijenata kojima su  potrebni razni uređaji poput EKMO uređaja. To jako dobro funkcionira,  a s HZZO-om smo riješili i nedoumice oko toga tko ima pravo na sanitetski prijevoz. Tu je bilo zloupotrebljavanja, no više ne. Naime, liječnici  obiteljske medicine daju kliničku sliku pacijenta. Međutim, on može  imati teške dijagnoze, ali na sanitetski prijevoz pravo imaju samo nepokretne osobe, pacijenti koji idu na dijalizu ili radio terapiju. Pokretni mogu dobiti plaćeni prijevoz, ali javni. Riješili smo i dilemu oko toga trebaju  li naši vozači nositi pacijente. Obitelji očekuju da dobiju i prijevoz i transport, međutim, naši vozači im mogu pomoći pri transportu pacijenata  iz domova do vozila, ali je obitelj ta koja se za to mora pobrinuti, ističe dr.  Orlović dodajući kako je riješeno i pitanje pratnje medicinskog osoblja  pri sanitetskom prijevozu. Praksa je bila, kaže, da medicinska sestra ili  tehničar uvijek idu u pratnji, no ukoliko za to nema medicinske indikacije, pacijent ne prima kisik ili što slično, to nije potrebno. Ravnatelj Zavoda ističe kako su realne potrebe sanitetskog prijevoza izvan naše  županije, a najčešće u Split ili Zagreb velike na dnevnoj bazi kada ih je  minimalno četiri. Uz to, na listi za prijevoz trenutačno imaju 36 pacijenata koje po strogom redu tri puta tjedno dovoze i odvoze na dijalizu.

- To su pacijenti koji moraju doći u točno određeno vrijeme i jednako  tako biti odveženi kući. Njih imamo u našem sustavu gdje su upisani  njihovi termini, imena, adrese i to nam dobro funkcionira. Izvan županije najčešće vozimo onkološke bolesnike jer u Zadru nemamo tu uslugu.  Vanjski prijevoz nas koči i troši. U postupku smo odobravanja još dva T1  tima i ako ih dobijemo to će nam puno značiti, govori dr. Orlović pred  kojim je još puno posla oko ustrojavanja saniteta, a među ostalim i  uvođenje reda što se tiče samih radnika i njihovih dosadašnjih navika.
Sestrama i tehničarima veće ovlasti

- Kod dijela zaposlenika saniteta zatekli smo jako loše radne navike.  Primjerice, neki od njih se mijenjaju za smjenu i o tome nikoga ne obavijeste, neki odlaze ranije kući, neki ostavljaju vozila bez goriva... Obavili  smo razgovore s tri sindikalna povjerenika o uvjetima rada, vozilima i  uniformama i tu su u pravu, no imamo problem s njihovim zahtjevima  za izjednačavanje koeficijenta s vozačima Hitne. To im nećemo moći  udovoljiti naprosto zato što nije u skladu sa zakonom, kaže dr. Orlović  navodeći i kako je zbog lošeg stanja u sanitetu odmah po spajanju sa Zavodom za hitnu medicinu imenovana voditeljica kako bi se znalo tko je  gdje, kada i zašto te da vozila i ostala oprema budu u najboljem redu što  godinama nije bio slučaj pa dio vozača ima otpor prema tim promjenama.

Za kraj razgovora dr. Orlovića smo upitali što bi po njegovom mišljenju  trebalo mijenjati u sustavu HMP kako bi bolje funkcionirala na terenu.  Spremno je odgovorio kako je to zakonska regulativa kojom bi se Timovima 2, medicinskim sestrama i tehničarima, omogućilo da na terenu, u  slučajevima reanimacije, mogu dati tih nekih četiri, pet lijekova.

- Vani taj posao rade laici, paramedikusi, odnosno ljudi koji su prošli  tečajeve. Mi imamo stručno i školovano medicinsko osoblje. Dakle, samo tih nekoliko lijekova sve bi riješilo i postavljanje venskog puta. To je  domena liječnika, a u praksi to rade medicinske sestre i tehničari i to treba regulirati i zakonski. Bio bi to veliki pomak za Hitnu. Takav zdravstveni sustav onda nitko u Europi ne bi imao, ali eto, kvalitetu nam koči zakon, zaključuje dr. Orlović apostrofirajući kako ništa drugo ne bi trebalo  mijenjati.
Orlović bi izgradio novu zgradu  Hitne izvan grada

Sve češće se govori o skorom preseljenju Zavoda za hitnu medicinu iz zgrade na  Vruljici u novu zgradu Poliklinike. Zavod je trenutno dislociran na tri lokacije. Uprava je smještena u zgradi »Ljepotica«, a vozni park, odnosno garaže, na Ravnicama,  nasuprot Elektre. Ravnatelj Zavoda, dr. Predrag Orlović, koji odrađuje zadnju godinu  mandata, ima plan i viziju glede idealne pozicije za HMP.

- Mandat mi je pri kraju i ne znam hoću li imati priliku privesti ideju kraju, ali već  radim na tome i volio bih napraviti novu zgradu Hitne u kojoj bi bilo objedinjeno sve  - uprava, ambulante, garaže, vozila i praonica. O lokaciji još ne bih, da se ne izjalovi,  ali definitivno izvan grada, kaže dr. Orlović, a po nekim karakteristikama idealne pozicije mogao se steći dojam kako bi to bio istočni dio grada uz glavnu prometnicu.

U zgradu u kojoj se trenutno nalazi HMP trebali bi, kako smo mogli čuti i od župana Božidara Longina, preseliti uredi Zadarske županije iz atraktivne zgrade na rivi.  Uprava HMP najvjerojatnije će u zgradu bivšeg Čazmatransa kojoj je odnedavno  vlasnik Zadarska županija, a prethodno Đački dom kojemu je Županija osnivač.
U ambulanti pregledali 15.182  pacijenata, na terenu 4.686

Od 1. lipnja pa do 15. kolovoza u Zavodu za hitnu medicinu Zadarske županije  obavljeno je ukupno 15.182 pregleda te 4.686 terenskih intervencija. Najveći broj  intervencija, 1.579 obavljen je na području grada Zadra, dok je s biogradskog područja u istom razdoblju bilo 646 intervencija, na Viru 273, a na Pagu 256. U istom  razdoblju pomoć je pružena i brojnim strancima, kojima je potom usluga naplaćena  putem europske kartice, odnosno HZZO-a (4.477) te izdano 968 računa.

- Ljudi znaju negodovati kad se dogodi da dulje čekaju jer su naši liječnici na terenu. Doživljavaju nas kao neku turističku ambulantu. Trebalo bi provesti reformu i  u tom smislu jer ako bi Hitna trebala izlaziti na teren, a onda bi netko trebao obavljati posao u ambulantama, liječnici obiteljske medicine ili dežurna služba, kaže dr.  Predrag Orlović ističući kako tijekom ovih ljetnih mjeseci najviše pacijenata traži pomoć radi kardioloških tegoba povezanih uz vrućine ili se radi o starijim osobama. Slijede oni s respiratornim poteškoćama, ozljedama, visokim temperaturama, zatim  zbog nesvjestica, bolova u uhu, kolapsa i svega onoga što se može povezati uz ljetne  "radosti". Trovanja hranom, također ljetna boljka, ovog ljeta nije bilo, izuzev 20-ak  osoba, koje su se požalile na neke manje probavne teškoće nakon konzumacije ribe  na biogradskom području.

 

Pročitano 53 puta
kolovoza 31, 2018

Ravnatelj Tomčić: Reforma školstva prolazi ili pada na nastavnicima

in Iz medija by Meridies
U ponedjeljak u 74 škole kreće provedba eksperimentalnog programa obrazovanja - Škola za život. Jedna od njih je i Strukovna škola Vice Vlatkovića. "Cijela ta reforma pada ili prolazi na nastavnicima" - ističe ravnatelj škole Tihomir Tomčić. U školu polako…
svibnja 24, 2018

Kaštanka potukla konkurenciju - u deset dana osvojila osam međunarodnih nagrada

in Iz medija by Meridies
Kaštanka, predstava nastala u koprodukciji Kazališta lutaka Zadar i Kazališta Virovitica, koju je prema slavnoj Čehovljevoj priči režirala i adaptirala Vjera Vidov, postala je apsolutni hit na svim fstivalima u regiji na kojima je ovih dana gostovala. U deset…
ožujka 14, 2018

Otvorene ponude za navodnjavanje Baštice

in Iz medija by Meridies
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), koja je davatelj sredstava, potpisala je prošle godine sa Zadarskom županijom Ugovor o financiranju ovog sustava u vrijednosti od 22.889.973,00 kune U sjedištu državne tvrtke…
ožujka 09, 2018

Za 10 projekata na zadarskim otocima 3,92 milijuna kuna

in Iz medija by Meridies
PREKO – Iz Programa održivog razvoja otoka, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a na temelju javnog poziva, u 2018. godini otočnim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave dodijelit će 19 milijuna kuna. Zadarski otoci…
ožujka 09, 2018

Dobili gotovo milijun kuna za razvoj povijesnih ruta

in Iz medija by Meridies
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac danas je potpisala sedam ugovora o dodjeli bespovratnih EU sredstava. Riječ je o projektima ukupne vrijednosti 182,1 milijun kuna iz područja zdravstva, socijalne skrbi, e-usluga te…

IZJAVA O ZAŠTITI PRIVATNOSTI I SIGURNOSTI OSOBNIH PODATAKA